Nase Novine, May 04, 1977

              TTWtUTnTiJUUilMuijMil Г?ЧЈ
1 J.
ИИНИНИ!
"KORЈЕЛ
Pod gornjlm naslovom je ABC
televizija nedavno u nastavclma
prikazlvala film o crnackom roblju
u Americi.
Film "Korijeni" raden je po istoi-men- oj
knjlzl, koju je naplsao crni
Amerikanac Alex Haley. Knjlga nlje
roman, fikcija, ve6 zlva historija
jedne сгпабке porqdice. Haley je
jednostavno odluiio da istraii
svoje "korijene", i po onome §to su
mu prlcali rodaci slijedlo je trag
kojl ga je odveo dvjesta godina u
pro§lost. Tako je u Africl najzad
pronaSao selo Iz kojeg je bio otet i
odveden u ropstvo u Ameriku
Kunta Kinte, njegov davni predak.
Haley je utroSio 12 godina rada,
pisanja i Istraiivanja na knjigu,
naSao u Africi rodbinu koja je
potvrdila da je Kunta Klnte zalsta
јоб kao mladic bio otet i odveden
tko zna kamo. Za plsca je sve ovo
predstavljalo nevjerojatan napor,
bolno isktiSenje, kao da je sam
proiivio sve ono Sto je stavio na
stranice svoje knjige.
Sam je pak film postigao nevje-rojatan
uspjeh. Racuna se da ga je
vidjelo 130 milijuna ljudi. Svake
vecerl (a bilo ih je 12) seriju je
gledalo oko 70 milijuna amerikana-ca- .
Kroz ovaj film su, s druge
strane, brojni Amerikanci po prvi
put zaista nauilli toliko toga o
ropstvu usred svog doma. Saznall
su i to, da su temelji danaSnje
Amerike, njeno bogatstvo sazldani
baS na ropstvu, na Izrabljivanju
covjeka po covjeka. Vidjell su
neljudski postupak kako se Covjeka
kupuje I prodaje kao govece, kako
mu se sudi i presuduje, i kako je
rob bio samo "stvar".
Vidjell su I nauiili I to da je
sloboda neSto sto covjek najvlse
cijeni. Mnogi ce nakon ovoga bit) u
stanju da bolje shvate ono Sto se
danas dogada u Africi i drugdje po
svijetu. Svatit de borbu obesprav-Ijeni- h,
tim lakSe Sto nl kod svoje
kuce ne mogu da kazu da su
sasvim slobodni, da je rasizam,
orude u rukama modnlh, ozblljna
prepreka za milijune ljudi.
Iz ovog fllma su mnogi naudili I
to kako su se trgovlnom roblja,
prodajom ljudskog mesa bogatlli
lihvari u Engleskoj i Holandiji, a da
nikada nlsu ni vldjeli crnca.
Ukratko, ovaj je film korisnljl od
svega Sto je do sada uradeno I
pokuSano u objaSnjavanJu historije
Amerike, ljudskih odnosa, kao I
shvacanja danaSnjice.
"Vi se niste rodili za to da budete
robovi", govore u filmu potomci
Kunta Kinte svojoj djeci.
Djeca su im vjerovala. Drukdije
od toga ne bi trebalo da misli nitko
— ni jedan dovjek.
nje.
Тј
1
u okovlma
IP
Jedna od najvedih mlsterlja zna-nstven- og
svljeta je PekinSkl pra-dovj- ek
— ostaci dovjekova pretka
koji su otkrivenl nedaleko glavnog
grada Kine 1926, a nestali su ne-trago- m
15 godina kasnije. Kada su,
naime, godlne 1941, Japancl zau-ze- li
Peking, kineskl su znanstve-nlc- l
povjerili ostatke peklnskog
marinclma da ih
ovl odnesu do ameridke baze u
a odatle u SAD.
Medutlm, marincl nlsu svoj teret
nikada donljeli do baze, a kasnija
nisu uspjela otkrltl trag
sanduka sa ostacima dovjekova
pretka starog najmanje 500.000
godina.
Posljednjl 36 godina nekollko se
puta tajanstveni ljudi pokuSall
prodati muzejima u svijetu navodne
ostatke peklnSkog dovjeka, all su
se uvljek povukli prlje nego Sto je
do trgovlne do5lo. Posljednjl puta
se dulo za PeklnSkog pradovjeka
kada je 1972. neka zena javlla tele--
Barica dode majci sva u suzama
i prizna joj da do dobiti dijete.
Kada je sirota bududa baka malo
do&la k sebi, veli joj :
— To jo zaista uzas. A ko je taj
koji te jeWalio u tu sra-mot- u
?
— Odakle da znam. mama? Ti
si mi da s bilo kim odrza-va- m
trajnu vezu.
Neki- - dovje;k zove telefonom poli-cijsk- u
stanicu:
- Dobar dan. Ja sam vam pred dva
dana javio da mi je nestala supruga...
- Da, sjeciam se.
- Molio bih vas da prekinete traze- -
- Aha, zna6i da se vratila...
- Nije, ali sam ja malo promisliq.
т№ш&ш№£±љш№ mimmwimmm
пша&шЉШ?жш ири2£зиотек
1§?ши Irate
шШКшШ тИгшВ &
Kunta Klnte
dovjekaameridkim
Chlngwangtao,
istrailvanja
nesretnik
zabranila
m
'.№&
КШ1?
4
cn
iS
"
i
'
4
:
ai.гmш [Ш& fal-- p
wwi
otiSln
majoi
zgreSila.
reei. Naj-prij- e
втгабк
sys
PROLJECE
smijeha pokreta
Zajedno rastemo njlma
bivamo Ijepsl
Probudlle su se ptice
odlma cvijetnjaci polja
mlslima pjesme 2uborl
srcima ljubav
Da to proljede
2eljno dekamo?
SNOVI
putevima
zar
odijeva
Podanl
prividenjlma punim
otimamo narudja
prestajemo da
zajedno sa
su mahom uljezl
ispijaju
najave objaSnjenja
Daniel Pixiades
Gde je Pekinski
pracovek
fonom da sanduk, je
udovlca jednog od marinca
navodno, ostatke. Zatrazlla
je od jednog poznatog muzeja
500.000 dolara PekinSkog dovje-ka,
all je pobjegla prlllkom susreta
sa predstavnicima muzeja, je
nju uperio fotoaparat,
je pomisllla da radi
zamcl.
Znanstvenicl ostatke
peklnskog dovjeka spremni
platiti visoke nestali
sanduk.
Sve do otkrida PekinSkog dovje-ka
antropolozi vjerovall da je
kolljevka Africi.
PekinSkl je dovjek star najmanje
milijuna godina, suvreme-ni- m
metodama znanstvenicl
mogli todnije odrediti starost
dovjekova pretka. Ako se to pokaze
todnlm, Pekinski dovjek dokazao
da dovjek nastao na jednom
mjestu, na moida
pa bl to znadilo
revoluciju u antropologlji.
r .3 lf.
RBaYhJ
"j
- Drnga, ino2S li mi pusudlti
Спгнро? inojiina ofil- -
Djevojka je priznala da je
— Pa je li berem ljubav na
prvi pogled
— Ne bi se moglo
smo cekali da но
'VVVV VV WVV WW WW w w" -
1
Sve nade sobe
pune su i boja
u
Iz dana u dan
u nama
u i
u i
u
nlje
koje tako
Na
susredemo — ptice
zaboravljamo na sunce
koje nas hrani i
smo
sjaja
se iz ]ave
i postojlmo
snom
koji nas jedu I
bez i
posjeduje jer
koji je,
ukrao
za
jer
nekl turlst u
a ona se o
policljskoj
i dalje traie
I su
svote za
su
dovjedanstva u
a
bl
ovog
bi
nije
nego dva, a I
vISe, pravu
svoj
Nn J
bila
?
bas
snova
Snovi
pola
opot
Uez rljefil
March 9, 1077
ШгШШ'-'- '
' ' ! ШшШљљ
Starting Monday, November
29, Peter Gzowski (above)
hopes to bring new energy and
immediacy into late night Can-adian
television viewing with
the beginning of 90 Minutes
Live on CBC-T- V. The program,
which will be seen weeknights
at 11:35, will offer a lively
blend of topical journalism,
talk and a wide range of
entertainment.
U jednom prilicno ozloglosonom
lokalu naSle su se nakon dugog vre-men- a
dvije staro prijateljico.
— Pa onda, kako si ... ? — pita
jedna.
— ftto da ti ka,em ? Djevica bas
nisam.
— Aha, a kako radis : iz ljubavi
ili za novae ?
— Tz ljubavi. Tli mislis da jo ono
5to dobijom joS neki novae ! ?
CANADIAN A
Historija
kanadskih
naroda
Novu sluzbenu seriju ori-ginaln- og
istraiivanja kanad-sko- g
raznolikog nasljedstva
Stampa ku6a McClelland and
Stewart, u suradnji sa Pro-gramo- m
za multikulturu, Od-jelo- m
ministarstva za vanj-sk- e
poslove, Izdavafckim ce-ntro- m
i Odjelom za usluge.
"Generacije: Historija kana-dskih
naroda" naslov je ove
serije koju izdaju Jean Bur-net,
profesor sociologije
(York University) i Howard
Palmer, profesor historije
(University of Calgary).
Svaki torn ove nove serije
bit 6e posveben objektivnoj
historiji pojedinih etniCkih
grupa koje safiinjavaju boga-t- o
i raznoliko nasljede Sto ga
u2ivaju svi Kanadani. Ove
knjige se pi5u podjednako za
one koji su dio etnickih gru-pa
kao i za ostale Kanadane,
i serija ce predstavljati zna-баја- п
prilog kanadskoj histo-riji.
Do sada su vec Stampa-ne- :
"Buducnost za nasljede
— Portugalske komune u
Kanadi", a autori su Grace
M. Anderson i David Higgs;
"Clan istaknute familije —
Poljska grupa u Kanadi", a
autori su Henry Radecki i
Benedykt Heydenkorn, i
"Skotska tradicija u Kanadi",
koju je priredio dr. Satnford
Reid.
Tumeja
KebeSkog
baleta
Jedna od glavnih kanad-skih
baletnih trupa, Les Gra-nds
Ballets Canadiens, iz
Montreala, ici 6e dolaze6eg
Ijeta na dvomjesecnu turneju
po Juznoj Americi.
Reviser ove montrealske
trupe, Bian MacDonald, ka-z- e
da ce se na putu prikaziva-t- i
uglavnom kanadski balet,
tako da publika shvati da su
plesa6i zaista iz Kanade. Je-dan
kebeSki pies — Tarn Ti
DeLam — postavljen je po
muzici poznatog kebeSkog
pjesnika i pjeva6a Gillesa
Vigneaulta.
Kanadski ce plesafii zapo-6e- ti
svoju turneju u gradu
Meksiku i na Kubi, a zatim
produziti za JuzYiu Ameriku.
Andeli i davoli
Cesto ni davoli nisu onoliko
crni koliko su andeli Sarenl.
U pozori§te Ide samo zato Sto
Je proditao u novinama da driava
dotira svaku ulaznicu.
Cesto prlznamo jednu svoju
gresku da bi smo time deset druglh
precutali.
Cltalac konstatuje: "Stalno
nas iznova upozoravaju da je duvan
otrov kojl polagano ubija. Uzimaj-m- o
onda cljankalij".
Sekretarlca: "Sef vas 6eka.
Budlte ljubazni pa u pretsoblju
odloilte va§ kaput i — klfimu".
Mrtvog lava lakSe je udariti
nogom nego iivog, pa mnogi vero-vatn- o
zbog toga tako i rade.
(Nepszabadsag,
Budlmpe§ta) 11
ч
3№LBtWF us