Nase Novine, May 04, 1977

              нЗД2 Л.ИА?№10ЧдатУДОТМШШ1ОД 11%4"Г V
)4WJMWWWWJ"WAwjU4mj.wii Mi(wdNfiiwunsiWtniHWTrHnHtriLnitaaaFiiM44fi
№fite(tB.r
Maroh 9, 1977 fnWHWvVHIVI
Yi I 4
! 1
I!--- .:
i
8
в£5
g
ишт чјВјВж ИДд ,ДИ11д Wl ЛшЉ Ндд дРЈ vl Е9н1 vSm. мШр9 iH Јв9 нНн l?si £Вз МФ£м В1 ииД IPv vVSf кИ #9 EBl РН НН BBl РИ KEI иЈДт Евн ЕВ9 Рш ЕнЗ cfl вИ Н9 Mli ks£ R К&д сн нд и%д Нзз ЕНа шв шЛЛ ки eBI RbI вш Н9 Јк! кнн
22 _____ КИ £и шт ка ам. мпирв "ТВ "TBI ШВл шШЖ HI RBI RSI КИ НН _вт __ НИ _Н ш --Н HI
" """""""lilllliiliiillliilii I h lilml I I iiiliiiiiiiiiwiMMw-.-- -! — Ш Ш
пмпст? !n™oH-E-N
ZA S,MPIZIJ "ISELJENISTVO NARODA I NARO-BA- R) 1976 UZAJAMNE VEZE S NJIM", ZAGREB, (DECEM- -
Zlata Godler Ph. D.Candldate Ontario Institute for
Studies in Education Toronto
MULTIKULTURALIZAM I NJEGOVE
IMPLIKACIJE U SKOLOVANJU
DJECE USELJENIKA
Prlstup problemima etniciteta naj-bol- je
se uocava u naCinu na koji neka
zemlja tretira svoje manjine i etnifike
grupe, te kako se odnosi prema use-Ijenici- ma.
U Kanadi, jednoj od tradi-cionaln- ih
zemalja useljavanja, pojam
"kulturni mozaik" (cultural mosaic)
obiljezava liberalni prilaz tretmanu
kulturne baStine etnicki raznovrsnog
stanovnIStva. Kanada se razvlla u ze-m- lji
kulturnog mozaika prvenstveno
zbog etni6kog dualizma baziranog na
historljski uvjetovanlm odnoslma iz-me- du
Kanadana britanskog I francus-ko- g
porljekla. Prlsustvo ostallh etnl6-ki- h
grupa uzeto je u obzlr sluzbenom
preklamacijom politikulturalizma.
Kanadska ]e kultura, s obzirom na
njen institucionalizirani dualizam,
tzv. blkultura, bazirana na ravnoprav-nos- ti
britanske i francuske kulture.
Obzirom na ostale etn!6ke grupe koje
su se u Kanadi naSle procesom use-ljavanja,
te na one koje su obitavale u
Kanadi prije dolaska bijelog stanov-niStv- a,
kanadska je kultura multidi-menzionaln- a.
Problem definicije ka-nads- ke
kulture otezan je nadalje ulo-go- m
jezika u toj zemlji, jer on reflek-tir- a
stupanj I spremnosti veclne da
prizna postojanje ostallh etniCklh ele-mena- ta,
te da im dozvoli I omogucl
samostalan razvoj. U Kanadi jezlk je
sastavni dio institucionaliziranog du-alizma,
u obliku bilingvizma koji obu-hva- ca
engleski i francuski. I francus-k- o
stanovniStvo je tek nedavno dobi-l- o
odredene jezi6ne povlastice i to
kao rezultat njihove izrazite borbeno-st- i.
Koncem 1960-ti- h godina, Francu-z- i
provincije Quebec su svojim zah-tjevi- ma
ozbiljno ugrozill kako ideju
anglo-konformiz- ma tako i cjelokupno
kanadsko jedinstvo. Za rjeSavanje
problema jeziCnih prava bila je formi-ran- a
specijalna komisija, The Royal
Commission on Bilingualism and
Biculturalism, 6ije prijedloge je ka-nadska
federalna vlada prihvatila I
ozakonila. U jednom djelu izvjeStaja
komisije raspravljalo se i o polozaju
ostalih etnifikih grupa, te se formull-ra- o
pojam multikulturalizma u okviru
bilingvizma I bikulturalizma.
U Kanadi, kao i u drugim zemljama
zapadne demokracije, preferirana 80-lucl- ja
bila bi dakako de-etnizac- ija no,
s obzirom na IdeoloSki nonkonformi-za- m
jednog dijela stanovniStva, pos-tojanje
etnifikih grupa moralo se priz-nat- i.
Ranlje u kanadskoj povijesti pri-znava- nje
etnifikih grupa nije bilo nag-laSava- no
prvenstveno zato Sto je fran-cusk- o
stanovniStvo Kanade bilo poli-tick!
relatlvno slabo razvijeno, te nije
predstavljalo opasnost ni anglo-sak-sonsk- oj
ve6ini niti kanadskom jedin-stv- u.
Ostale pak etniCke grupe nisu
nikad imale ni politlcke ni povijesne
osnove po kojima bi mogle zatraziti
zakonsko priznavanje. Prijedlozi ko-misije
o bilingvizmu i bikulturalizmu
izazvali su miSljenje da ce i ostale et-nifi- ke
grupe dobiti poseban status I
ozakonjenu upotrebu evog jezika kao
izraz etnifike pripadnosti. To miSlje-nj-e
je dobilo daljnji podstrek prekla-macijom
multikulturalizma. Analizom
statusa koji multukulturalizam daje
etniCkim grupama dolazi se do zak-IjuS- ka da namjera nije bila davanje
jeziCnih i drugih povlastica ve6 pod-stlcan- je
ko-egzisten- cije svih eleme-nat- a
kanadskog stanovniStva i medu-sobn- o
poStivanje etnickih baStina. S
tim u vezi, federalna i pokrajlnske vla-d- e
formirale su specijalne fondove
kako bi potakle rad i okupljanje etnic-kih
grupa. Iz tih fondova se dotiraju
pojedinafineetnifike organizacije koje
se prvenstveno bave kulturno umjet-niCki- m
radom. U tu svrhu osnovani su
i centri za multikulturu (multicultural
centers) u kojima etniCke grupe prika-zuj- u
svoje kultumo-umjetni6- ke prog-ram- e
sastavljene пајбебсе od etnifi-ki- h
pjesama i plesova, prireduju izloz-b- e
noSnji I pripremaju nacionalna je-l- a.
Mogucnost svake druge aktlvnosti
etniCkih grupa na tome i prestaje,
osim u sluCajevima kad neke od njih, u
okviru svojlh klubova, crkava i osta-lih
udruzenja, organiziraju privatne
teiajeve jezika. Medutlm, te jeziine
Skolenemaju nikakav status. Nastava
se odvija u okviru privatnih organlza-cij- a,
s minimalnim pedagoSkim kad-ro- m
i joS minimalnijim nastavnim po-magali- ma.
Tecajevi se odrzavaju naj-vi- §e
dva puta tjedno, na veCer, nakon
Sto su djeca ve6 obavila svoje duzno-st- i
obaveznog Skolovanja Hi subotom.
Uz gornja razmatranja o multikultu-ralizm- u
se ne smije zaboraviti 6inje-nic- a
da zapadno demokratsko dru£-tv- o,
kao Sto je kanadsko, ne bazira
svoju moc na kolektivnom osjecaju
pripadnosti ve6 na osjecaju slobode
pojedinaca. To je kanadska vlada mo-ra- la
uzeti u obzir povijesne i politi6ke
Cinjenice, na osnovu kojih je francus-k- o
stanovniStvo trazilo zaStltu svojih
prava, ostale etnicke grupe mogle su i
nadalje biti ignorirane kao posebni
etniCki entiteti a njihovi pripadnici iz-vrgn- uti
procesu asimilacije. Demo-kratsk- a
ideologija u Kanadi dozvolja-v- a
isticanje vaznosti individualizma
dok se javno proklamira pluralizam.
Tako dugo dok se pod etni6kom kul-turo- m
podrazumijeva samo naslijede-denfna6i- n
zivota — egzoti6nost koja
se sastoji od pjesama, plesova I kuli-narsk- ih
kurioziteta — kulturno nasli-jed- e
se moze poStivati a da se nosio-cimato- g
naslijeda ne moraju dati ni-kako- va
prava.
John Porter, kanadski sociolog,
objaSnjava pojavu multikulturalizma
kao namjerno nametanje mita o kul-turni- m
razlikama. Taj mit, po njego-vo- m
miSljenju, omoguduje da stanov-niStvo
britanskog porijekla i dalje za-dr- zi
poziciju monopola u kanadskom
druStvu, te da tako i nadalje kontroli-r- a
druStvenl uspon pripadnika etnic-kih
grupa. NaglaSavanjem raziika u
kulturnoj baStini, bez da se kulturi da
njen pravi smlsao, omogu6ena je eks-ploatac- ija
ne-britans- kog stanovniSt-va,
koje je osudeno da ostane na naj-niz- oj
Ijestvlcl socijalne strukture ka-nadskog
druStva. Jedini nacin za pos-tizan- je
druStvenog i ekonomskog us-pje- ha
li Kanadi je individualna verti-kal- na
mobilnost. To je najceSce upra- -
vo onaj kriterij koji je stran pripadnici-m- a
etniCkih grupa jer je u suprotnosti
s njihovim sistemom druStvenih vri-jedno- sti.
I najambiciozniji pojedinac
pripada odredenoj sredini iz koje je
ponikao te se s njom identificira. Ni
najambiciozniji pojedinac nezeli pos-ti- ci
uspjeh u druStvu ako to znaci ali-jenac- iju
od njegove sredine i od vrije-dnos- ti
kojih je ta sredina nosilac.
Potrebno je razmotriti i pitanje ut-jec- aja multikulturalizma na kanadsku
instituciju obrazovanja. Premda mul-tietnifi- ke
strukture, Kanada je podije-Ijen- a
na nekoliko britanskih i jednu
francusku pokrajinu. Ostale etniCke
grupe su istovremeno locirane u ne-koliko
pokrajina, ne 6ine6i nigdje jed-nu
teritorijalnu cjelinu. Zakon o Bri-tansk- oj
Sjevernoj Americi iz 1867. go-di- ne
(British North American Act,
1867) dao je svakoj pokrajini prave
samostalnosti i oblasti obrazovanja.
Svaka pokrajina, uz to Sto ima druga-6i- ji
Skolski sistem, rjeSava teoretska i
prakti6na pitanja Skolovanja djece et-nifc- kih
grupa naosebujan nafiin. Inte-resant- no
je da je uza sve to vrijednost
etni6ke kulturne identifikacije jedna-k- o
negirana u prosvjetnoj politici sva-ke
pokrajine, kad se radi o kulturi ne--britans- kog
i ne-francus- kog porijekla.
Prijanjanje etnidkoj kulturi smatra se
"handicap"-o-m kojeg je potrebno is-korije- niti kako ne bi ometao asimila-cij- u
u kanadsku kulturu.
U skladu sa proklamacijom federal-n- e
vlade, pokrajina Ontario je 1972.
g. objavila politiku multikulturalizma.
Kako bi se ti principi prenijeli u pros-vjet- u,
u Skolu, u Ontariu je uveden
poseban predmet. On moze biti orga-nizira- n
tako da obuhva6a elemente
kulturnog nasljedstva bilo koje etnifc-k- e
grupe ill viSe njih a i sadrzaj mora
biti u skladu s etnifikom pripadnoS6u
polaznikaSkole. Na prvi pogled izgle-d-a
kao da Skola omogucuje zadriava-njeetnifiki- h
obiljezja kulture i njihovo
dolazenje do izrazaja u okviru same
Skole. Medutim, odluka o uvodenju
predmeta koji bi obuhvacao etniCka
obiljezja kulture djece-polazni- ka do-nese- na
je u svrhu razvijanja meduso-bno- g
razumijevanja i tolerancije djece
u toj Skoli. To svakako ima pozitivnih
elemenata, samo Sto se najfieSce de-Sa- va da takvu Skolu polaze gotovo is-kljuc- ivo ufienici etniCkog porijekla. Ta
djeca mogu medusobno usporedivati
svoja etniCka obiljezja a da djeca an-glo-saksdns- kog
porijekla za to nikada
ni ne бији. Takve Skole su obicno
smjeStene, pogotovo u velikim grado-vim- a,
u podru6jima etni6kih "geta" u
kojima 6ak poneke etniCke grupe pre-vladava- ju. Medusobno razumijevanje
i tolerancija se dakle svode na ono
medu pripadnicima etniCkih grupa,
dok se Skola brine da sve te ucesnike
nauSi kanadskim standardima pona-Sanj- a
i nafiinu 2ivota иорбе. Djeca ne--anglo-sakso- nskog porijekla prvenst-veno
ибе engleski jezik, kroz razlifiite
programe pripremljene u tu svrhu. U
okviru savladavanja engleskog jezika
djeca su zapravo izlozena brutal nom
procesu asimilacije kojim su prisilje-n- a
prihvatiti kanadske druStvene vri-jedno- stl
I norme, te nafiine ponaSanja
i odljevanja, dok je pri torn njihova et- -
nicka kultura potpuno zanemarena.
£Ш11111111111111111111Ш1ШШ1111111111111111И1111111111111111111111Ш111111111111111111Ш niiiiiiiiitii iiiiiiiiiiiiiiii!iiiiiiiiiiiiiiiiini(Nastavit ce se) ццццЛ