000149 |
Previous | 13 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
TTWtUTnTiJUUilMuijMil Г?ЧЈ 1 J. ИИНИНИ! "KORЈЕЛ Pod gornjlm naslovom je ABC televizija nedavno u nastavclma prikazlvala film o crnackom roblju u Americi. Film "Korijeni" raden je po istoi-men- oj knjlzl, koju je naplsao crni Amerikanac Alex Haley. Knjlga nlje roman, fikcija, ve6 zlva historija jedne сгпабке porqdice. Haley je jednostavno odluiio da istraii svoje "korijene", i po onome §to su mu prlcali rodaci slijedlo je trag kojl ga je odveo dvjesta godina u pro§lost. Tako je u Africl najzad pronaSao selo Iz kojeg je bio otet i odveden u ropstvo u Ameriku Kunta Kinte, njegov davni predak. Haley je utroSio 12 godina rada, pisanja i Istraiivanja na knjigu, naSao u Africi rodbinu koja je potvrdila da je Kunta Klnte zalsta јоб kao mladic bio otet i odveden tko zna kamo. Za plsca je sve ovo predstavljalo nevjerojatan napor, bolno isktiSenje, kao da je sam proiivio sve ono Sto je stavio na stranice svoje knjige. Sam je pak film postigao nevje-rojatan uspjeh. Racuna se da ga je vidjelo 130 milijuna ljudi. Svake vecerl (a bilo ih je 12) seriju je gledalo oko 70 milijuna amerikana-ca- . Kroz ovaj film su, s druge strane, brojni Amerikanci po prvi put zaista nauilli toliko toga o ropstvu usred svog doma. Saznall su i to, da su temelji danaSnje Amerike, njeno bogatstvo sazldani baS na ropstvu, na Izrabljivanju covjeka po covjeka. Vidjell su neljudski postupak kako se Covjeka kupuje I prodaje kao govece, kako mu se sudi i presuduje, i kako je rob bio samo "stvar". Vidjell su I nauiili I to da je sloboda neSto sto covjek najvlse cijeni. Mnogi ce nakon ovoga bit) u stanju da bolje shvate ono Sto se danas dogada u Africi i drugdje po svijetu. Svatit de borbu obesprav-Ijeni- h, tim lakSe Sto nl kod svoje kuce ne mogu da kazu da su sasvim slobodni, da je rasizam, orude u rukama modnlh, ozblljna prepreka za milijune ljudi. Iz ovog fllma su mnogi naudili I to kako su se trgovlnom roblja, prodajom ljudskog mesa bogatlli lihvari u Engleskoj i Holandiji, a da nikada nlsu ni vldjeli crnca. Ukratko, ovaj je film korisnljl od svega Sto je do sada uradeno I pokuSano u objaSnjavanJu historije Amerike, ljudskih odnosa, kao I shvacanja danaSnjice. "Vi se niste rodili za to da budete robovi", govore u filmu potomci Kunta Kinte svojoj djeci. Djeca su im vjerovala. Drukdije od toga ne bi trebalo da misli nitko — ni jedan dovjek. nje. Тј 1 u okovlma IP Jedna od najvedih mlsterlja zna-nstven- og svljeta je PekinSkl pra-dovj- ek — ostaci dovjekova pretka koji su otkrivenl nedaleko glavnog grada Kine 1926, a nestali su ne-trago- m 15 godina kasnije. Kada su, naime, godlne 1941, Japancl zau-ze- li Peking, kineskl su znanstve-nlc- l povjerili ostatke peklnskog marinclma da ih ovl odnesu do ameridke baze u a odatle u SAD. Medutlm, marincl nlsu svoj teret nikada donljeli do baze, a kasnija nisu uspjela otkrltl trag sanduka sa ostacima dovjekova pretka starog najmanje 500.000 godina. Posljednjl 36 godina nekollko se puta tajanstveni ljudi pokuSall prodati muzejima u svijetu navodne ostatke peklnSkog dovjeka, all su se uvljek povukli prlje nego Sto je do trgovlne do5lo. Posljednjl puta se dulo za PeklnSkog pradovjeka kada je 1972. neka zena javlla tele-- Barica dode majci sva u suzama i prizna joj da do dobiti dijete. Kada je sirota bududa baka malo do&la k sebi, veli joj : — To jo zaista uzas. A ko je taj koji te jeWalio u tu sra-mot- u ? — Odakle da znam. mama? Ti si mi da s bilo kim odrza-va- m trajnu vezu. Neki- - dovje;k zove telefonom poli-cijsk- u stanicu: - Dobar dan. Ja sam vam pred dva dana javio da mi je nestala supruga... - Da, sjeciam se. - Molio bih vas da prekinete traze- - - Aha, zna6i da se vratila... - Nije, ali sam ja malo promisliq. т№ш&ш№£±љш№ mimmwimmm пша&шЉШ?жш ири2£зиотек 1§?ши Irate шШКшШ тИгшВ & Kunta Klnte dovjekaameridkim Chlngwangtao, istrailvanja nesretnik zabranila m '.№& КШ1? 4 cn iS " i ' 4 : ai.гmш [Ш& fal-- p wwi otiSln majoi zgreSila. reei. Naj-prij- e втгабк sys PROLJECE smijeha pokreta Zajedno rastemo njlma bivamo Ijepsl Probudlle su se ptice odlma cvijetnjaci polja mlslima pjesme 2uborl srcima ljubav Da to proljede 2eljno dekamo? SNOVI putevima zar odijeva Podanl prividenjlma punim otimamo narudja prestajemo da zajedno sa su mahom uljezl ispijaju najave objaSnjenja Daniel Pixiades Gde je Pekinski pracovek fonom da sanduk, je udovlca jednog od marinca navodno, ostatke. Zatrazlla je od jednog poznatog muzeja 500.000 dolara PekinSkog dovje-ka, all je pobjegla prlllkom susreta sa predstavnicima muzeja, je nju uperio fotoaparat, je pomisllla da radi zamcl. Znanstvenicl ostatke peklnskog dovjeka spremni platiti visoke nestali sanduk. Sve do otkrida PekinSkog dovje-ka antropolozi vjerovall da je kolljevka Africi. PekinSkl je dovjek star najmanje milijuna godina, suvreme-ni- m metodama znanstvenicl mogli todnije odrediti starost dovjekova pretka. Ako se to pokaze todnlm, Pekinski dovjek dokazao da dovjek nastao na jednom mjestu, na moida pa bl to znadilo revoluciju u antropologlji. r .3 lf. RBaYhJ "j - Drnga, ino2S li mi pusudlti Спгнро? inojiina ofil- - Djevojka je priznala da je — Pa je li berem ljubav na prvi pogled — Ne bi se moglo smo cekali da но 'VVVV VV WVV WW WW w w" - 1 Sve nade sobe pune su i boja u Iz dana u dan u nama u i u i u nlje koje tako Na susredemo — ptice zaboravljamo na sunce koje nas hrani i smo sjaja se iz ]ave i postojlmo snom koji nas jedu I bez i posjeduje jer koji je, ukrao za jer nekl turlst u a ona se o policljskoj i dalje traie I su svote za su dovjedanstva u a bl ovog bi nije nego dva, a I vISe, pravu svoj Nn J bila ? bas snova Snovi pola opot Uez rljefil March 9, 1077 ШгШШ'-'- ' ' ' ! ШшШљљ Starting Monday, November 29, Peter Gzowski (above) hopes to bring new energy and immediacy into late night Can-adian television viewing with the beginning of 90 Minutes Live on CBC-T- V. The program, which will be seen weeknights at 11:35, will offer a lively blend of topical journalism, talk and a wide range of entertainment. U jednom prilicno ozloglosonom lokalu naSle su se nakon dugog vre-men- a dvije staro prijateljico. — Pa onda, kako si ... ? — pita jedna. — ftto da ti ka,em ? Djevica bas nisam. — Aha, a kako radis : iz ljubavi ili za novae ? — Tz ljubavi. Tli mislis da jo ono 5to dobijom joS neki novae ! ? CANADIAN A Historija kanadskih naroda Novu sluzbenu seriju ori-ginaln- og istraiivanja kanad-sko- g raznolikog nasljedstva Stampa ku6a McClelland and Stewart, u suradnji sa Pro-gramo- m za multikulturu, Od-jelo- m ministarstva za vanj-sk- e poslove, Izdavafckim ce-ntro- m i Odjelom za usluge. "Generacije: Historija kana-dskih naroda" naslov je ove serije koju izdaju Jean Bur-net, profesor sociologije (York University) i Howard Palmer, profesor historije (University of Calgary). Svaki torn ove nove serije bit 6e posveben objektivnoj historiji pojedinih etniCkih grupa koje safiinjavaju boga-t- o i raznoliko nasljede Sto ga u2ivaju svi Kanadani. Ove knjige se pi5u podjednako za one koji su dio etnickih gru-pa kao i za ostale Kanadane, i serija ce predstavljati zna-баја- п prilog kanadskoj histo-riji. Do sada su vec Stampa-ne- : "Buducnost za nasljede — Portugalske komune u Kanadi", a autori su Grace M. Anderson i David Higgs; "Clan istaknute familije — Poljska grupa u Kanadi", a autori su Henry Radecki i Benedykt Heydenkorn, i "Skotska tradicija u Kanadi", koju je priredio dr. Satnford Reid. Tumeja KebeSkog baleta Jedna od glavnih kanad-skih baletnih trupa, Les Gra-nds Ballets Canadiens, iz Montreala, ici 6e dolaze6eg Ijeta na dvomjesecnu turneju po Juznoj Americi. Reviser ove montrealske trupe, Bian MacDonald, ka-z- e da ce se na putu prikaziva-t- i uglavnom kanadski balet, tako da publika shvati da su plesa6i zaista iz Kanade. Je-dan kebeSki pies — Tarn Ti DeLam — postavljen je po muzici poznatog kebeSkog pjesnika i pjeva6a Gillesa Vigneaulta. Kanadski ce plesafii zapo-6e- ti svoju turneju u gradu Meksiku i na Kubi, a zatim produziti za JuzYiu Ameriku. Andeli i davoli Cesto ni davoli nisu onoliko crni koliko su andeli Sarenl. U pozori§te Ide samo zato Sto Je proditao u novinama da driava dotira svaku ulaznicu. Cesto prlznamo jednu svoju gresku da bi smo time deset druglh precutali. Cltalac konstatuje: "Stalno nas iznova upozoravaju da je duvan otrov kojl polagano ubija. Uzimaj-m- o onda cljankalij". Sekretarlca: "Sef vas 6eka. Budlte ljubazni pa u pretsoblju odloilte va§ kaput i — klfimu". Mrtvog lava lakSe je udariti nogom nego iivog, pa mnogi vero-vatn- o zbog toga tako i rade. (Nepszabadsag, Budlmpe§ta) 11 ч 3№LBtWF us
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 04, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-03-09 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000010 |
Description
Title | 000149 |
OCR text | TTWtUTnTiJUUilMuijMil Г?ЧЈ 1 J. ИИНИНИ! "KORЈЕЛ Pod gornjlm naslovom je ABC televizija nedavno u nastavclma prikazlvala film o crnackom roblju u Americi. Film "Korijeni" raden je po istoi-men- oj knjlzl, koju je naplsao crni Amerikanac Alex Haley. Knjlga nlje roman, fikcija, ve6 zlva historija jedne сгпабке porqdice. Haley je jednostavno odluiio da istraii svoje "korijene", i po onome §to su mu prlcali rodaci slijedlo je trag kojl ga je odveo dvjesta godina u pro§lost. Tako je u Africl najzad pronaSao selo Iz kojeg je bio otet i odveden u ropstvo u Ameriku Kunta Kinte, njegov davni predak. Haley je utroSio 12 godina rada, pisanja i Istraiivanja na knjigu, naSao u Africi rodbinu koja je potvrdila da je Kunta Klnte zalsta јоб kao mladic bio otet i odveden tko zna kamo. Za plsca je sve ovo predstavljalo nevjerojatan napor, bolno isktiSenje, kao da je sam proiivio sve ono Sto je stavio na stranice svoje knjige. Sam je pak film postigao nevje-rojatan uspjeh. Racuna se da ga je vidjelo 130 milijuna ljudi. Svake vecerl (a bilo ih je 12) seriju je gledalo oko 70 milijuna amerikana-ca- . Kroz ovaj film su, s druge strane, brojni Amerikanci po prvi put zaista nauilli toliko toga o ropstvu usred svog doma. Saznall su i to, da su temelji danaSnje Amerike, njeno bogatstvo sazldani baS na ropstvu, na Izrabljivanju covjeka po covjeka. Vidjell su neljudski postupak kako se Covjeka kupuje I prodaje kao govece, kako mu se sudi i presuduje, i kako je rob bio samo "stvar". Vidjell su I nauiili I to da je sloboda neSto sto covjek najvlse cijeni. Mnogi ce nakon ovoga bit) u stanju da bolje shvate ono Sto se danas dogada u Africi i drugdje po svijetu. Svatit de borbu obesprav-Ijeni- h, tim lakSe Sto nl kod svoje kuce ne mogu da kazu da su sasvim slobodni, da je rasizam, orude u rukama modnlh, ozblljna prepreka za milijune ljudi. Iz ovog fllma su mnogi naudili I to kako su se trgovlnom roblja, prodajom ljudskog mesa bogatlli lihvari u Engleskoj i Holandiji, a da nikada nlsu ni vldjeli crnca. Ukratko, ovaj je film korisnljl od svega Sto je do sada uradeno I pokuSano u objaSnjavanJu historije Amerike, ljudskih odnosa, kao I shvacanja danaSnjice. "Vi se niste rodili za to da budete robovi", govore u filmu potomci Kunta Kinte svojoj djeci. Djeca su im vjerovala. Drukdije od toga ne bi trebalo da misli nitko — ni jedan dovjek. nje. Тј 1 u okovlma IP Jedna od najvedih mlsterlja zna-nstven- og svljeta je PekinSkl pra-dovj- ek — ostaci dovjekova pretka koji su otkrivenl nedaleko glavnog grada Kine 1926, a nestali su ne-trago- m 15 godina kasnije. Kada su, naime, godlne 1941, Japancl zau-ze- li Peking, kineskl su znanstve-nlc- l povjerili ostatke peklnskog marinclma da ih ovl odnesu do ameridke baze u a odatle u SAD. Medutlm, marincl nlsu svoj teret nikada donljeli do baze, a kasnija nisu uspjela otkrltl trag sanduka sa ostacima dovjekova pretka starog najmanje 500.000 godina. Posljednjl 36 godina nekollko se puta tajanstveni ljudi pokuSall prodati muzejima u svijetu navodne ostatke peklnSkog dovjeka, all su se uvljek povukli prlje nego Sto je do trgovlne do5lo. Posljednjl puta se dulo za PeklnSkog pradovjeka kada je 1972. neka zena javlla tele-- Barica dode majci sva u suzama i prizna joj da do dobiti dijete. Kada je sirota bududa baka malo do&la k sebi, veli joj : — To jo zaista uzas. A ko je taj koji te jeWalio u tu sra-mot- u ? — Odakle da znam. mama? Ti si mi da s bilo kim odrza-va- m trajnu vezu. Neki- - dovje;k zove telefonom poli-cijsk- u stanicu: - Dobar dan. Ja sam vam pred dva dana javio da mi je nestala supruga... - Da, sjeciam se. - Molio bih vas da prekinete traze- - - Aha, zna6i da se vratila... - Nije, ali sam ja malo promisliq. т№ш&ш№£±љш№ mimmwimmm пша&шЉШ?жш ири2£зиотек 1§?ши Irate шШКшШ тИгшВ & Kunta Klnte dovjekaameridkim Chlngwangtao, istrailvanja nesretnik zabranila m '.№& КШ1? 4 cn iS " i ' 4 : ai.гmш [Ш& fal-- p wwi otiSln majoi zgreSila. reei. Naj-prij- e втгабк sys PROLJECE smijeha pokreta Zajedno rastemo njlma bivamo Ijepsl Probudlle su se ptice odlma cvijetnjaci polja mlslima pjesme 2uborl srcima ljubav Da to proljede 2eljno dekamo? SNOVI putevima zar odijeva Podanl prividenjlma punim otimamo narudja prestajemo da zajedno sa su mahom uljezl ispijaju najave objaSnjenja Daniel Pixiades Gde je Pekinski pracovek fonom da sanduk, je udovlca jednog od marinca navodno, ostatke. Zatrazlla je od jednog poznatog muzeja 500.000 dolara PekinSkog dovje-ka, all je pobjegla prlllkom susreta sa predstavnicima muzeja, je nju uperio fotoaparat, je pomisllla da radi zamcl. Znanstvenicl ostatke peklnskog dovjeka spremni platiti visoke nestali sanduk. Sve do otkrida PekinSkog dovje-ka antropolozi vjerovall da je kolljevka Africi. PekinSkl je dovjek star najmanje milijuna godina, suvreme-ni- m metodama znanstvenicl mogli todnije odrediti starost dovjekova pretka. Ako se to pokaze todnlm, Pekinski dovjek dokazao da dovjek nastao na jednom mjestu, na moida pa bl to znadilo revoluciju u antropologlji. r .3 lf. RBaYhJ "j - Drnga, ino2S li mi pusudlti Спгнро? inojiina ofil- - Djevojka je priznala da je — Pa je li berem ljubav na prvi pogled — Ne bi se moglo smo cekali da но 'VVVV VV WVV WW WW w w" - 1 Sve nade sobe pune su i boja u Iz dana u dan u nama u i u i u nlje koje tako Na susredemo — ptice zaboravljamo na sunce koje nas hrani i smo sjaja se iz ]ave i postojlmo snom koji nas jedu I bez i posjeduje jer koji je, ukrao za jer nekl turlst u a ona se o policljskoj i dalje traie I su svote za su dovjedanstva u a bl ovog bi nije nego dva, a I vISe, pravu svoj Nn J bila ? bas snova Snovi pola opot Uez rljefil March 9, 1077 ШгШШ'-'- ' ' ' ! ШшШљљ Starting Monday, November 29, Peter Gzowski (above) hopes to bring new energy and immediacy into late night Can-adian television viewing with the beginning of 90 Minutes Live on CBC-T- V. The program, which will be seen weeknights at 11:35, will offer a lively blend of topical journalism, talk and a wide range of entertainment. U jednom prilicno ozloglosonom lokalu naSle su se nakon dugog vre-men- a dvije staro prijateljico. — Pa onda, kako si ... ? — pita jedna. — ftto da ti ka,em ? Djevica bas nisam. — Aha, a kako radis : iz ljubavi ili za novae ? — Tz ljubavi. Tli mislis da jo ono 5to dobijom joS neki novae ! ? CANADIAN A Historija kanadskih naroda Novu sluzbenu seriju ori-ginaln- og istraiivanja kanad-sko- g raznolikog nasljedstva Stampa ku6a McClelland and Stewart, u suradnji sa Pro-gramo- m za multikulturu, Od-jelo- m ministarstva za vanj-sk- e poslove, Izdavafckim ce-ntro- m i Odjelom za usluge. "Generacije: Historija kana-dskih naroda" naslov je ove serije koju izdaju Jean Bur-net, profesor sociologije (York University) i Howard Palmer, profesor historije (University of Calgary). Svaki torn ove nove serije bit 6e posveben objektivnoj historiji pojedinih etniCkih grupa koje safiinjavaju boga-t- o i raznoliko nasljede Sto ga u2ivaju svi Kanadani. Ove knjige se pi5u podjednako za one koji su dio etnickih gru-pa kao i za ostale Kanadane, i serija ce predstavljati zna-баја- п prilog kanadskoj histo-riji. Do sada su vec Stampa-ne- : "Buducnost za nasljede — Portugalske komune u Kanadi", a autori su Grace M. Anderson i David Higgs; "Clan istaknute familije — Poljska grupa u Kanadi", a autori su Henry Radecki i Benedykt Heydenkorn, i "Skotska tradicija u Kanadi", koju je priredio dr. Satnford Reid. Tumeja KebeSkog baleta Jedna od glavnih kanad-skih baletnih trupa, Les Gra-nds Ballets Canadiens, iz Montreala, ici 6e dolaze6eg Ijeta na dvomjesecnu turneju po Juznoj Americi. Reviser ove montrealske trupe, Bian MacDonald, ka-z- e da ce se na putu prikaziva-t- i uglavnom kanadski balet, tako da publika shvati da su plesa6i zaista iz Kanade. Je-dan kebeSki pies — Tarn Ti DeLam — postavljen je po muzici poznatog kebeSkog pjesnika i pjeva6a Gillesa Vigneaulta. Kanadski ce plesafii zapo-6e- ti svoju turneju u gradu Meksiku i na Kubi, a zatim produziti za JuzYiu Ameriku. Andeli i davoli Cesto ni davoli nisu onoliko crni koliko su andeli Sarenl. U pozori§te Ide samo zato Sto Je proditao u novinama da driava dotira svaku ulaznicu. Cesto prlznamo jednu svoju gresku da bi smo time deset druglh precutali. Cltalac konstatuje: "Stalno nas iznova upozoravaju da je duvan otrov kojl polagano ubija. Uzimaj-m- o onda cljankalij". Sekretarlca: "Sef vas 6eka. Budlte ljubazni pa u pretsoblju odloilte va§ kaput i — klfimu". Mrtvog lava lakSe je udariti nogom nego iivog, pa mnogi vero-vatn- o zbog toga tako i rade. (Nepszabadsag, Budlmpe§ta) 11 ч 3№LBtWF us |
Tags
Comments
Post a Comment for 000149