000311 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
r-- wto.-- . 4 Tridtseta godina izlahnja hlazt svakog utorla i pctka GocHhija pretphla: i za Kanadu 6 dolirat ' j ostalc zemlje 7 dolara xitvttu Adrtsa: 479 Queen Street West Toronto 2--1, Ontario Telefon mi 3-16- 12 VOL. XIII. No. 77 (1171) TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 24, 1961 PRICE 8c PER COPY NAJNOVIJE NAVALENA RADNIcKA PRAVA Odlukom suda u odnosu na strajkujuce radnike Royal York hotcla i Mine-Mi- ll unije, ugrozeno je samo postojanje unija u provinciji Ontario Presuda suca Thomasa Seamens Union (CSU). Elmora da radnici nemaju legalnog prava da strajku-ju- , izazvalo je Sitavu uzbu-n- u u redovima tredunijskog pokreta. Zabrinuli su se бак i oni lideri tredunijskog po-kreta koji su do danas igno-risa- li upozorenja da postoji opasnost za organizovano radnistvo zbog nejasnocV provincijskog zakonodavst- - va u pitanju prava radnika. Temeljeci svoju odluku na postojeeem zakonodavstvu, sudac Elmore je presudio u korist kompanije i udario je pcSat legaliteta svakom strajkolomstvu. U ovom slu-caju, vlasnici Royal York hotela su otpustili sa posla 600 radnika zbog toga sto su iziSli u strajk Unija je pod-ncl- a optuzbu protiv posloda-vac- a zbog ovog slucaja i na-ko- n vile mesccnog бекапја dobila je odgovor u reSenju suda. Sud je presudio da po-sloda- vci nisu preknHli pos-tojc- ci zakon sa t'm postup-ko- m. U drugim recima, pos-lodav- ci imaju zakonska pra-va da isteraju radnike s po sla kad god zatraze povisicu plata. Naravno, to vredi za svo poslodavcc i to has" za-brinja- va liderc unija. Ministar rada Daley kaze da je on bio na mestu suca Elmorea, on bi donco druk-2ij- u prcsudu. On, medjutim, nije poduzeo niSta da so pre-suda suca Elmorea poni§ti. Sta najvize zabrinjava unij-sk- e liderc "legaliste" je 2i-njen-ica da je ovo zakonoda-vstv- o rastezivo kao guma i moze sc tumatiti kako ko hoce. Radnicima mora biti jed-n- o jasno. Ujcdinjenim sna-gam- a oni ce moci da spre5e Strajkolomstvo i samo tim ce putem moci da izvojuju zakonodavstvo kojo de ima-t- i jasnu definiciiu i oStrijc zube, da zagarantuje te§ko stee'ene tekovine. Drugi sudac, ali isia odluka U borbi za oSwvanje bor-bon- ih tiadicija Mine-Mi-ll u-п- Це, protiv navale od stra- - ne razbija£a iznutra i spo-lj- a, sudac D. R. Morand jc presudio u korist razbija6a Mine-Mi- ll unije. Da bi tragedijr. bila veca, ovoj prosudi protiv organi-zovani- h radnika doprineli su lideri Steehvorkers unije i lideri Kanadskog radnic"-ko- g kongresa. Sadac D. Rv Morand je u ovom slucaju posluzio kao savpznik razbi-јаб- а iz rcdova radnickog po-kreta, dok je sudic Thomas Elmore u drugom slucaju bio saveznik poslodavaca. U krajnjoj analizi, sud je pre-sudio u korist poslodavaca, protiv organizovanog radni-stv- a u Torontu kao i u Sud-bury. OvAkve i slicne presude bice u buduce mnogo ?osce, ako organizovanr radnistvo nc stane na krai razbijaCkoj politici stanovitih lidera uni-ja. Nova unija pomoraca Pre nokoliko godina, ru-kovods- tvo kanadskog tredu-- l nijskog pokreta i pomorske! kompanije uspolc su da uni- - j Ste borbenu unija pomoraca ; i luckih radnika, Canadian Г mesto te unije, dovedena je uzpomoc kompanija, s bla-goslovo- m liberalne vlade, Seaferers International Union, koja je trebala da posluzi kao instrumenat za snizavanje zivotnog standar- - da pomorskih radnika i u-prez- anje u kola propagan-d- e hladnog rata. Ali, zivotna stvarnost nije isia u prilog toj zamisli. U borbi za poboljsanje svojih radnih uslova, mornari su prisilili svoje rukovodstvo da zauzme drukciji stav od onog koji im je bio diktiran od strane poslodavaca, ako zele da se odrze na vlasti. Sada su sc arhitekti tog pot-hva- ta nasli na cudu: uveli su u kucu tigra i sad ga ne mogu isterati. Sada oni osnivaju trecu uniju pomoraca i vec jc za to pripremljeno tlo. Protiv unije SIU i njenog rukovod-stv- a provodi se sistematska kampanja. U ovom slucaju nc mogu rukovodstvo optu-zi- ti da je komur.isticko, op-tuzu- ju era za kompciju. A da li je to osnovni razlog za-st- o hoce da uklone tu uniju? Kad bi to bio razlog, onda bi trebalo ici dalje, mnogo dalje, i zaviriti u poslovanjc svih unija u Kanadi, 5ija se sredista nalaze u SAD. Osnovni je razlog za kom panije i njihove saradnike u redovima tredunijskog pok reta dinjenica sto je rukovo-dstvo SIU primorano pod pritiskom 61anstva da zauzi-m- a borbeniji stav. Pretsednik Kanadskog ra-dnick- og kongresa C. Jodoin i njegove kolcge nisu uspcli da uspostavc novu uniju po-moraca odozdo, oni jc stva-raj- u odozgo. Oni iskori§ta- - vaju iskrene 2clje vecine ka-nadsk- ih radnika za nczavis- - no kanadsko unije i istiSu 5i-njen- icu da je SIU kontroli-snn- a iz SAD. Koliko licemcrstvo! I Cla-ude Jodoin kao i vecina lide-ra CLC pripadaju unijama cija su sediSta u SAD. 100 milijuna za proslavu 100-ifodisnji- cc Fcderalna vlada je odo-bril- a svotu od 100 miliju-na dolara za proslavu 100-godisnji- ce Kanade, koja se navrsava 1967. Gdje Kanada stojt u pi-tanju nuklearnog naoru-zavanja- ? Kanadski ministar vanj-ski- h poslova Howard Green svojim govorima i prijedlozima u Ujedinje-ni- m nacijama nastoji stvo-ri- ti dojam da je Kanada protiv nuklearnog naoru-zanj- a On je narocito ost-ro istupao protiv sovjet-ski- h nuklearnih pokusa. Njegov prijedlog da se pristupi utvrdjivanju stu-pn- ja radijacije u raznim dijelovima svijeta usvojen ?e u politickom komitetu 75 glasova prema 0. Na inicijativu vladinih u Objasn jenje Zbog pripremanja jubilarnog izdanja "Jedins'tva", kojc iz-la- zi 2. novembra, redovito izdanje od petka 27. oktobra necc izaci. Obecali smo da ce jubilarno" izdanje imali 30 odnosno 32 stranice malog formata, sto je jednako 4 rcdovita izdanja, i da bi se posaona vrijeme i valjano obavio, mora se obustavit rad na redovitim izdanjima. Prema tome, slijedece izdanje je jubilarno izdanje na 32 stranice malog formata, posveceno 30-godisnj-ici izlazenja nase stampe. Molimo citaoce da ovo uzmu do znanja. Urednistvo i uprava Pregled dogadjaia Kongres KPSS. —Posli-j- e dvaju Hrus6ov!jevih refe-rat-a preslo se na diskusiju. Govorilo se o velikom razvi-tk- u proizvodnje i uspjesima od posljednjcg kongresa (1956.). Bilo je kritike podu-pirad- a kulta licnosti. U vezi s tim kritizirani su i albans-k- i rukovodioci. в Vlada Njemacke De-mokrats- ke Rcpublike uputi- - la je memorandum Ujedi-njenu- n nacijama, u komc optuzuje vladu Zapadne Njemacke za revan§izam, podrsku neokolonijalistickoj politici i politici Francuske u Alziru. U momorandumu se kaze da Atlantski pakt oprema zapadnonjcma6ku vojsku najsuvrcmenijim sredstvima za izazivanje nuklcarnog rata i dodajc se da "zapad-попјстаб- кј hitlerovski gc-ner- ali zauzimaju kljuSnc polozaje u Atlantskom pak-tu- ". U memorandumu se tako- - djer navodi da plan mira NjcmaCke Demokratske Re-publi- ke "otvara put k vojnoj neutralnosti, razoruzanju i Njcmackoj reunifikaciji". - в U narodnu vojsku Nje-macke Demokratske Repub-lik- e dosad so prijavilo 253 hiljade mladih dobrovolja-ca- . © U Pragu je odrzan mi-tin- g progresivnih katoliclcih svecenilca u Cehoslovackoj. Oni su izjavili da podupiru zakijucenje mirovnog ugo-vor-a sa Njemackom. O Ucenjaci mtiogih zema-Ij- a su osudili americko za-gadjiva- nje atmosfere sa 350 milijuna bakrenih iglica kojc ce formirati pojas oko Zemlje. Sovjetsk: ucenjaci istifcu da bi to moglo imati te§kih posljedica za satelite, osobito ako bi so na niima nalazio 6ovjek. Ф U Londonu je uhapscno vise od 500 osoba koje fU protiv predstavnika, osobito pre-mije- ra Diefcnbakera, u zemlji je dignuta zaglusu-juc- a larma protiv Sovjets-kog Saveza zbog nuklear-nih pekusa, osobito odluke o eksplodiranju bombe od 50 megatona. Ali, da li su Diefenbaker i Green dosljedni u svome stanovistu? Koliki su oni nuklearnog oru-zj- a. Oni jedno govore, drugo rade. u jeku ove gala-m- e oko sovjetskih nukle-arnih pokusa, iz Sjedinje-- . nih Drzava su upuccne pr-v- e Bomarc rakete za North Bay, sto se ocjenju- - namjere da eksplodira bom-b- u od 50 megatona. Portugalski diktator Salazar je odbio opoziciji da objavi svoj program za iz-bo- re koji ce se odrzati 12 novembra. Ф Crnci su diskriminirani i u americkom i kanadskom tredunijskom pokretu. Pro-tiv toga je protestirao A Philip Randolph, predsjod-- 1 nik Brotherhood of Sleeping f Car Porters. On ie naro&to ostro kritizirao predsjedni-k- a AFL-CI- O George Meany. Umjcsto da prekinu rasistiS-k- u politiku lideri AFL-CI- O osudili su Randolph-a- l Ф Sjed, Drzave su ponov-n- o izjavile da se protivc da N. R. Kina bude u UN. Sjed. Drzave i dalje priznaju Cang "vladu" kao "zakonitog predstavni-ka- " Kine. Ф U Francuskoj je dosad uhapseno vise od 10.000 Al-zirac- a, koji se protive ogra-пјбеп- ји njihovih sloboda. Medju uhap§enima nalaze se hiljade zena i djece. Ф SSSR je uputio protest Grckoj zbog vojnih mane-var- a snaga Grcke, Turske i Sjed. Drzava u blizini bu-gars- kc granice. Ф Predstavnik americkog State Departmenta za stam-p- u je ponovio da se SAD protive planu Rapackog o bczatomske zone u centralnoj Evropi, pori5u- - ci time novinske izvje§taje o izjavi senatora Humphrcya na poljskoj televiziji da "SAD ozbiljno razmatraju plan Rapackog гл stvaranje bczatomske zone u central-noj Evropi". © Britnski ministar obra-n- e Watkinson je izjavio da je Britanija "upravo poc"cla izgradjivati podmornice na atomski pogon koje bi bilo u stanju da nose projektile svih vrsta". © U Budimpesti je odr2a-n- a svecana akadomija posvo protcstirale sovjetskc , cena 25-godisnj-ici protivnici Bas Kaj-§eko- vu stvaranju je kao korak nuklearnom naoruzanju Kanade. Ako netko ne vjeruje ne-k- a procita sto pise konzer-vativ- ni list! Telegram, koji slovi kao nesluzbeni organ Diefebakerove vlade: OTTAWA— The sands of time appear to have run out for the Governm-ent in its agonizing apprai-sal of the nuclear question. Delivery of Canada's Bomarc-- B missiles, which started this week, seems to indicate that he dead-line for the decision has ar-rived. Nearly two years ago, former defense minister шт ЈЖ MA шшшшишш U Thant (na slici) treba biti bu-du- ii xcneralni sokrolar UN. Joi triba la se odrede podsikrt-lar- i i njihoe duinohti. 3000 portuffalskih voj-nik- a poginulo u Angoli Prema saopcenju "Naro-dn- e unije Angole", ustani6-k- c organizacije u Angoli, zu vrijeme borbi u vrcmenu od 15. marta do 15. sept, po-ginulo je vise od 3000 por-tugalsk- ih vojnika. Trupe Narodno unije An-gole oborile su osam vojnih i tri trgovacka portugalska aviona. Steta koja je zbog borbi nanesena privrcdi An-gole, kaze se u saopcenju, procijenjena je na oko 200 milijuna esKUdosa. Za vn snage Unije izgubile su 1150 boraca nja internacionalnih brigada u §panjolskom gradjanskom ratu, kojoj su aciegacije uiiruzcnja spa-njolsk- ih boraca iz Cehoslo-vaCk- e, DR NjemaSke, Ai. t-ri- je, Italije, Francuske, Ju-goslavije i Spanjolske. Ф U je saopceno da ce u Arktika biti uskoro postavljena nova so-vjets- ka stanica "Sjeverni pol 10". Ekspediciia od 14 21anova krenut ce atomskim ledolomcem "Lenjin" i, ka-ko je saopceno, bit ce iskr-can-a na mjestu do koga do-sad nijedan ledolomc nije osniva-- ! mogao doprijeti. Љепт® gmmre ,d&eisg® spade George Pearkcs declared that as soon as Canada's two Bomarc missile bases— at North Bay and La Ma-caz- a, Que.—are ready, Canada would have ato-mic warheads for the mis-siles. Kako se vidi, Diefen-bakerov- a vlada je protiv nuklearnih pokusa u Sov-jetsko- m Savczu, ali ona je za nuklearno naoruzanje Kanade. Obicni Kanadjani, koji strahuju od nuklearnog rata, traze sve zemlje da se odreknu nuklearnog o-ru- zja i da njihova zemlja pokaze primjer. VIJESTI I KOMENTARI Jugosiavija na raskrsnici V i j е s t i : parptmrWoesdnoaatsvathijeisnt5usgk0tk0oo.an0zs0at0al—inodtovSanijsjeatedeiptnonsjeaeznnanietceoedDsatvProznrajeovedjesJtBuasgveuoongsioclrda,abvdiiSsl,eaktaotzjJeuaguozs-cDI-alve-,-- a„ kon-ferenci- j,. Ambasador George S. Kennan objasnio je ame-пбк- о podpreddrzsajen.j!emkpormemMa iJjuaglkoosmlavTijoi dnoarovniecdeamv.noSmjedsainstjaennkeuDr-szaa-ye nece pcreeuiszpimunaittii npoovsitho.jece obavezc prema Jugoslaviji ali waMiingion. — urzavni sekretar Dean Rusk jo Iz-jav- io da Kennedyeva vlada Jugoslaviju smatra komuni-sticko-m i ostdo taseda1j9ze1e8mb.illjJaoumgn.eossiAaamlviiojazaneonzdjauvvoisjjeinlaajooosdd vtsoaogzvanjiejbatlsokkoaig,njebnnleoigckaoa,jteoi porazno djelovala na svjetski komunizam i izazivala zna-tn- u podvojenost u komunistiCkom bloku. Sjedinjene Dr-zave su pomagalo Jugoslaviji da ostane nezavisna (od sovjetskog bloka). One su joj pruzile znatnu ekonomsku чни 1ШШТС o ijoi. cio ivo4. Noma sumnje da je to pomoglo Jugoslaviji da ocuva svoju nezavisnost Ovi do-gadj- aji nisu bili bez uinka na sovjetski blok. U decembru pro§le godine Jugosiavija je o§tro kritizirana u deklaraciji komunistickih partija, i kritizirana jo ponovno na Dva-des- et i drugom kongrcsu KP SS koji se sada odrzava., "Izvjesna kritika (u Sjedinjenim Drzavama) dilmjeg po-maga- nja Jugoslavije proizlazi iz гагобагапја javnosti da nasa pomoc Jugoslaviji nije dovela do pune suglasnosti Jugoslavije sa vanjskom politikom Sjed. Drzava, rekao jc Piusk. Ali, kao §to je kazao predsjednik Kennedy, amcri-ck- a pomoc noma za cilj kupovanje suglasnosti sa nama. Ш smatramo da zemlje imaju pravo na suverenitet i ne-zavisnost. Osnovni cilj ameri6kc pomoci jeste pojacati na-po- re primajucih zemalja da odrze svoj nacionalni suve-renitet i nezavisnost. Stanovito razoSaranje u ovoj zcmlji dolazi od Bcogradskog sastanka. Mi ne vjerujemo da Be-ograd- ski sastanak pokazujo da je Jugosiavija u procesu gubljenja svoje nezavisnosti, iako su гебепе ncke stvari koje mi ne' odobravamo." ♦ Beograd. — Ovdje jc 1 1. oktobra odrzano izvanrc-dn- o savjetovanje o proizvodnji psenice. Pored predstav-nik-a Saveza poljoprivredno-§umarski- h komora i Zadruz-no- g saveza savjetovanju su prisustvovali podpredsjednik vlade Edvard Kardelj i ministri Slavko Komar i Marijan Brecelj. Glavna tema je bila jesenja sjetva, ali govornici su isli i dalje od toga. Kardelj jo, na primjer, "upozorio na znaCenje sadaSnje borbe za vece prinose pSenice i oci-jen- io da se ujcdinjenim snagama i Cvrstim kursom mogu jeme sestmjesecnih borbi I naSnje vec i buduce potrcbo Jugoslavije". Slavko Komar prisustvovalc Moskv! oblasti jc "plcdirao za maksimalnu mobilizaciju svih snaga tt ovom trenutku kako bi se sto modernijim metodama i do-bro- m organizacijom jesenjo sjctve osigurala u iducoj go-di- ni maksimalna kolicina psenice." Beograd. — Podpredsjednik vlade Mijalko Todoro-vi-c je upoznao novinare sa prvim rezultatima ekonomskih mjera koje su poduzete pocctkom godine. (Sjedinjene Drzave i ostalo zapadne zemlje su "pomogle" to mjero sa 375 milijuna dolara. — Ured.). PoSto je istakao da se pri izvrlenju ovih mjera nije racunalo na "slab rod u poljopri-vred-i i suSa", Todorovic je kazao: "Ocjena materijalne proizvodnje, raspodjele i potro snje poznata je. Planirana poljoprivredna proizvodnja znatno je podbacila a ni industrijska proizvodnja ne rasto planiranim tempom, jer se indeks poraeta industrijsko proizvodnje krece izmedju 8 i 9 posto, iako je predvidjeno da iznosi neSto oko 12 posto. Druga negativni 6injenica jeste zaostajanje izvoza iza planiranog, a јоз viie iza realnih mogucnosti i stvarnih potrcba, naro6ito u vezi sa sulom. Trece, postoji neuskladjeni odnos izmedju proiz-vodnje i potrosnje koji je bio narociti karakleristi6an za pni period u ovoj godini u pn'im mjesecima pa 6ak za citavo prvo polugodiSte" Moskva. — Prcmijer Hru§6ov rekao je na Dvade-se- t i drugom kongrcsu KPSS da su "rukovodioci Saveza ko ( Nastavak na strani 1) Xenad Popovic necc natrag Stampa piSe da je Jugos- - lavcnski ekonomist Nenad Popovic odbio da se povrati u Jugoslaviju iz Sjed. Drza va. Popovic je bio 6Ian jugo-slavens- kc delegacije koja je sa americkim predstavnici-m- a proSle godine pregovara-l- a o zajmu od 375 dolara, kojim su Sjed. Driavc, Vol. Sjed. Drzave su Jugoslaviji dale 533 aviona Sjedinjene Drzave, za vri-jeme predsjednikovanja Trumana i Eisenhovera, da-le su Jugoslaviji 553 aviona, izjavio je Pierre Salinger, Kennedyev sekretar za 5ta-mp- u. Salinger je ovo iznio da opravda sadaJnje isporu-k- u 130 aviona Jugoslaviju On jo rekao da su ovi avioni Britanija. Ггапсичка. Italija zastarili, kao sto su bili oni i Zapadna NjemaSka porno-- 1 koji su isporufeni ranije gle reorganizacij-.- i juposla-- jiiiiiiiiiinjMmiiMiniiiiiiiMtt.u,,,,,,,,, venske vanjske trgovine i RAliNifKtr'sTAMpr! nov?a..og sistema ' ""'""ттппГптишши
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 24, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-10-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000078 |
Description
Title | 000311 |
OCR text | r-- wto.-- . 4 Tridtseta godina izlahnja hlazt svakog utorla i pctka GocHhija pretphla: i za Kanadu 6 dolirat ' j ostalc zemlje 7 dolara xitvttu Adrtsa: 479 Queen Street West Toronto 2--1, Ontario Telefon mi 3-16- 12 VOL. XIII. No. 77 (1171) TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 24, 1961 PRICE 8c PER COPY NAJNOVIJE NAVALENA RADNIcKA PRAVA Odlukom suda u odnosu na strajkujuce radnike Royal York hotcla i Mine-Mi- ll unije, ugrozeno je samo postojanje unija u provinciji Ontario Presuda suca Thomasa Seamens Union (CSU). Elmora da radnici nemaju legalnog prava da strajku-ju- , izazvalo je Sitavu uzbu-n- u u redovima tredunijskog pokreta. Zabrinuli su se бак i oni lideri tredunijskog po-kreta koji su do danas igno-risa- li upozorenja da postoji opasnost za organizovano radnistvo zbog nejasnocV provincijskog zakonodavst- - va u pitanju prava radnika. Temeljeci svoju odluku na postojeeem zakonodavstvu, sudac Elmore je presudio u korist kompanije i udario je pcSat legaliteta svakom strajkolomstvu. U ovom slu-caju, vlasnici Royal York hotela su otpustili sa posla 600 radnika zbog toga sto su iziSli u strajk Unija je pod-ncl- a optuzbu protiv posloda-vac- a zbog ovog slucaja i na-ko- n vile mesccnog бекапја dobila je odgovor u reSenju suda. Sud je presudio da po-sloda- vci nisu preknHli pos-tojc- ci zakon sa t'm postup-ko- m. U drugim recima, pos-lodav- ci imaju zakonska pra-va da isteraju radnike s po sla kad god zatraze povisicu plata. Naravno, to vredi za svo poslodavcc i to has" za-brinja- va liderc unija. Ministar rada Daley kaze da je on bio na mestu suca Elmorea, on bi donco druk-2ij- u prcsudu. On, medjutim, nije poduzeo niSta da so pre-suda suca Elmorea poni§ti. Sta najvize zabrinjava unij-sk- e liderc "legaliste" je 2i-njen-ica da je ovo zakonoda-vstv- o rastezivo kao guma i moze sc tumatiti kako ko hoce. Radnicima mora biti jed-n- o jasno. Ujcdinjenim sna-gam- a oni ce moci da spre5e Strajkolomstvo i samo tim ce putem moci da izvojuju zakonodavstvo kojo de ima-t- i jasnu definiciiu i oStrijc zube, da zagarantuje te§ko stee'ene tekovine. Drugi sudac, ali isia odluka U borbi za oSwvanje bor-bon- ih tiadicija Mine-Mi-ll u-п- Це, protiv navale od stra- - ne razbija£a iznutra i spo-lj- a, sudac D. R. Morand jc presudio u korist razbija6a Mine-Mi- ll unije. Da bi tragedijr. bila veca, ovoj prosudi protiv organi-zovani- h radnika doprineli su lideri Steehvorkers unije i lideri Kanadskog radnic"-ko- g kongresa. Sadac D. Rv Morand je u ovom slucaju posluzio kao savpznik razbi-јаб- а iz rcdova radnickog po-kreta, dok je sudic Thomas Elmore u drugom slucaju bio saveznik poslodavaca. U krajnjoj analizi, sud je pre-sudio u korist poslodavaca, protiv organizovanog radni-stv- a u Torontu kao i u Sud-bury. OvAkve i slicne presude bice u buduce mnogo ?osce, ako organizovanr radnistvo nc stane na krai razbijaCkoj politici stanovitih lidera uni-ja. Nova unija pomoraca Pre nokoliko godina, ru-kovods- tvo kanadskog tredu-- l nijskog pokreta i pomorske! kompanije uspolc su da uni- - j Ste borbenu unija pomoraca ; i luckih radnika, Canadian Г mesto te unije, dovedena je uzpomoc kompanija, s bla-goslovo- m liberalne vlade, Seaferers International Union, koja je trebala da posluzi kao instrumenat za snizavanje zivotnog standar- - da pomorskih radnika i u-prez- anje u kola propagan-d- e hladnog rata. Ali, zivotna stvarnost nije isia u prilog toj zamisli. U borbi za poboljsanje svojih radnih uslova, mornari su prisilili svoje rukovodstvo da zauzme drukciji stav od onog koji im je bio diktiran od strane poslodavaca, ako zele da se odrze na vlasti. Sada su sc arhitekti tog pot-hva- ta nasli na cudu: uveli su u kucu tigra i sad ga ne mogu isterati. Sada oni osnivaju trecu uniju pomoraca i vec jc za to pripremljeno tlo. Protiv unije SIU i njenog rukovod-stv- a provodi se sistematska kampanja. U ovom slucaju nc mogu rukovodstvo optu-zi- ti da je komur.isticko, op-tuzu- ju era za kompciju. A da li je to osnovni razlog za-st- o hoce da uklone tu uniju? Kad bi to bio razlog, onda bi trebalo ici dalje, mnogo dalje, i zaviriti u poslovanjc svih unija u Kanadi, 5ija se sredista nalaze u SAD. Osnovni je razlog za kom panije i njihove saradnike u redovima tredunijskog pok reta dinjenica sto je rukovo-dstvo SIU primorano pod pritiskom 61anstva da zauzi-m- a borbeniji stav. Pretsednik Kanadskog ra-dnick- og kongresa C. Jodoin i njegove kolcge nisu uspcli da uspostavc novu uniju po-moraca odozdo, oni jc stva-raj- u odozgo. Oni iskori§ta- - vaju iskrene 2clje vecine ka-nadsk- ih radnika za nczavis- - no kanadsko unije i istiSu 5i-njen- icu da je SIU kontroli-snn- a iz SAD. Koliko licemcrstvo! I Cla-ude Jodoin kao i vecina lide-ra CLC pripadaju unijama cija su sediSta u SAD. 100 milijuna za proslavu 100-ifodisnji- cc Fcderalna vlada je odo-bril- a svotu od 100 miliju-na dolara za proslavu 100-godisnji- ce Kanade, koja se navrsava 1967. Gdje Kanada stojt u pi-tanju nuklearnog naoru-zavanja- ? Kanadski ministar vanj-ski- h poslova Howard Green svojim govorima i prijedlozima u Ujedinje-ni- m nacijama nastoji stvo-ri- ti dojam da je Kanada protiv nuklearnog naoru-zanj- a On je narocito ost-ro istupao protiv sovjet-ski- h nuklearnih pokusa. Njegov prijedlog da se pristupi utvrdjivanju stu-pn- ja radijacije u raznim dijelovima svijeta usvojen ?e u politickom komitetu 75 glasova prema 0. Na inicijativu vladinih u Objasn jenje Zbog pripremanja jubilarnog izdanja "Jedins'tva", kojc iz-la- zi 2. novembra, redovito izdanje od petka 27. oktobra necc izaci. Obecali smo da ce jubilarno" izdanje imali 30 odnosno 32 stranice malog formata, sto je jednako 4 rcdovita izdanja, i da bi se posaona vrijeme i valjano obavio, mora se obustavit rad na redovitim izdanjima. Prema tome, slijedece izdanje je jubilarno izdanje na 32 stranice malog formata, posveceno 30-godisnj-ici izlazenja nase stampe. Molimo citaoce da ovo uzmu do znanja. Urednistvo i uprava Pregled dogadjaia Kongres KPSS. —Posli-j- e dvaju Hrus6ov!jevih refe-rat-a preslo se na diskusiju. Govorilo se o velikom razvi-tk- u proizvodnje i uspjesima od posljednjcg kongresa (1956.). Bilo je kritike podu-pirad- a kulta licnosti. U vezi s tim kritizirani su i albans-k- i rukovodioci. в Vlada Njemacke De-mokrats- ke Rcpublike uputi- - la je memorandum Ujedi-njenu- n nacijama, u komc optuzuje vladu Zapadne Njemacke za revan§izam, podrsku neokolonijalistickoj politici i politici Francuske u Alziru. U momorandumu se kaze da Atlantski pakt oprema zapadnonjcma6ku vojsku najsuvrcmenijim sredstvima za izazivanje nuklcarnog rata i dodajc se da "zapad-попјстаб- кј hitlerovski gc-ner- ali zauzimaju kljuSnc polozaje u Atlantskom pak-tu- ". U memorandumu se tako- - djer navodi da plan mira NjcmaCke Demokratske Re-publi- ke "otvara put k vojnoj neutralnosti, razoruzanju i Njcmackoj reunifikaciji". - в U narodnu vojsku Nje-macke Demokratske Repub-lik- e dosad so prijavilo 253 hiljade mladih dobrovolja-ca- . © U Pragu je odrzan mi-tin- g progresivnih katoliclcih svecenilca u Cehoslovackoj. Oni su izjavili da podupiru zakijucenje mirovnog ugo-vor-a sa Njemackom. O Ucenjaci mtiogih zema-Ij- a su osudili americko za-gadjiva- nje atmosfere sa 350 milijuna bakrenih iglica kojc ce formirati pojas oko Zemlje. Sovjetsk: ucenjaci istifcu da bi to moglo imati te§kih posljedica za satelite, osobito ako bi so na niima nalazio 6ovjek. Ф U Londonu je uhapscno vise od 500 osoba koje fU protiv predstavnika, osobito pre-mije- ra Diefcnbakera, u zemlji je dignuta zaglusu-juc- a larma protiv Sovjets-kog Saveza zbog nuklear-nih pekusa, osobito odluke o eksplodiranju bombe od 50 megatona. Ali, da li su Diefenbaker i Green dosljedni u svome stanovistu? Koliki su oni nuklearnog oru-zj- a. Oni jedno govore, drugo rade. u jeku ove gala-m- e oko sovjetskih nukle-arnih pokusa, iz Sjedinje-- . nih Drzava su upuccne pr-v- e Bomarc rakete za North Bay, sto se ocjenju- - namjere da eksplodira bom-b- u od 50 megatona. Portugalski diktator Salazar je odbio opoziciji da objavi svoj program za iz-bo- re koji ce se odrzati 12 novembra. Ф Crnci su diskriminirani i u americkom i kanadskom tredunijskom pokretu. Pro-tiv toga je protestirao A Philip Randolph, predsjod-- 1 nik Brotherhood of Sleeping f Car Porters. On ie naro&to ostro kritizirao predsjedni-k- a AFL-CI- O George Meany. Umjcsto da prekinu rasistiS-k- u politiku lideri AFL-CI- O osudili su Randolph-a- l Ф Sjed, Drzave su ponov-n- o izjavile da se protivc da N. R. Kina bude u UN. Sjed. Drzave i dalje priznaju Cang "vladu" kao "zakonitog predstavni-ka- " Kine. Ф U Francuskoj je dosad uhapseno vise od 10.000 Al-zirac- a, koji se protive ogra-пјбеп- ји njihovih sloboda. Medju uhap§enima nalaze se hiljade zena i djece. Ф SSSR je uputio protest Grckoj zbog vojnih mane-var- a snaga Grcke, Turske i Sjed. Drzava u blizini bu-gars- kc granice. Ф Predstavnik americkog State Departmenta za stam-p- u je ponovio da se SAD protive planu Rapackog o bczatomske zone u centralnoj Evropi, pori5u- - ci time novinske izvje§taje o izjavi senatora Humphrcya na poljskoj televiziji da "SAD ozbiljno razmatraju plan Rapackog гл stvaranje bczatomske zone u central-noj Evropi". © Britnski ministar obra-n- e Watkinson je izjavio da je Britanija "upravo poc"cla izgradjivati podmornice na atomski pogon koje bi bilo u stanju da nose projektile svih vrsta". © U Budimpesti je odr2a-n- a svecana akadomija posvo protcstirale sovjetskc , cena 25-godisnj-ici protivnici Bas Kaj-§eko- vu stvaranju je kao korak nuklearnom naoruzanju Kanade. Ako netko ne vjeruje ne-k- a procita sto pise konzer-vativ- ni list! Telegram, koji slovi kao nesluzbeni organ Diefebakerove vlade: OTTAWA— The sands of time appear to have run out for the Governm-ent in its agonizing apprai-sal of the nuclear question. Delivery of Canada's Bomarc-- B missiles, which started this week, seems to indicate that he dead-line for the decision has ar-rived. Nearly two years ago, former defense minister шт ЈЖ MA шшшшишш U Thant (na slici) treba biti bu-du- ii xcneralni sokrolar UN. Joi triba la se odrede podsikrt-lar- i i njihoe duinohti. 3000 portuffalskih voj-nik- a poginulo u Angoli Prema saopcenju "Naro-dn- e unije Angole", ustani6-k- c organizacije u Angoli, zu vrijeme borbi u vrcmenu od 15. marta do 15. sept, po-ginulo je vise od 3000 por-tugalsk- ih vojnika. Trupe Narodno unije An-gole oborile su osam vojnih i tri trgovacka portugalska aviona. Steta koja je zbog borbi nanesena privrcdi An-gole, kaze se u saopcenju, procijenjena je na oko 200 milijuna esKUdosa. Za vn snage Unije izgubile su 1150 boraca nja internacionalnih brigada u §panjolskom gradjanskom ratu, kojoj su aciegacije uiiruzcnja spa-njolsk- ih boraca iz Cehoslo-vaCk- e, DR NjemaSke, Ai. t-ri- je, Italije, Francuske, Ju-goslavije i Spanjolske. Ф U je saopceno da ce u Arktika biti uskoro postavljena nova so-vjets- ka stanica "Sjeverni pol 10". Ekspediciia od 14 21anova krenut ce atomskim ledolomcem "Lenjin" i, ka-ko je saopceno, bit ce iskr-can-a na mjestu do koga do-sad nijedan ledolomc nije osniva-- ! mogao doprijeti. Љепт® gmmre ,d&eisg® spade George Pearkcs declared that as soon as Canada's two Bomarc missile bases— at North Bay and La Ma-caz- a, Que.—are ready, Canada would have ato-mic warheads for the mis-siles. Kako se vidi, Diefen-bakerov- a vlada je protiv nuklearnih pokusa u Sov-jetsko- m Savczu, ali ona je za nuklearno naoruzanje Kanade. Obicni Kanadjani, koji strahuju od nuklearnog rata, traze sve zemlje da se odreknu nuklearnog o-ru- zja i da njihova zemlja pokaze primjer. VIJESTI I KOMENTARI Jugosiavija na raskrsnici V i j е s t i : parptmrWoesdnoaatsvathijeisnt5usgk0tk0oo.an0zs0at0al—inodtovSanijsjeatedeiptnonsjeaeznnanietceoedDsatvProznrajeovedjesJtBuasgveuoongsioclrda,abvdiiSsl,eaktaotzjJeuaguozs-cDI-alve-,-- a„ kon-ferenci- j,. Ambasador George S. Kennan objasnio je ame-пбк- о podpreddrzsajen.j!emkpormemMa iJjuaglkoosmlavTijoi dnoarovniecdeamv.noSmjedsainstjaennkeuDr-szaa-ye nece pcreeuiszpimunaittii npoovsitho.jece obavezc prema Jugoslaviji ali waMiingion. — urzavni sekretar Dean Rusk jo Iz-jav- io da Kennedyeva vlada Jugoslaviju smatra komuni-sticko-m i ostdo taseda1j9ze1e8mb.illjJaoumgn.eossiAaamlviiojazaneonzdjauvvoisjjeinlaajooosdd vtsoaogzvanjiejbatlsokkoaig,njebnnleoigckaoa,jteoi porazno djelovala na svjetski komunizam i izazivala zna-tn- u podvojenost u komunistiCkom bloku. Sjedinjene Dr-zave su pomagalo Jugoslaviji da ostane nezavisna (od sovjetskog bloka). One su joj pruzile znatnu ekonomsku чни 1ШШТС o ijoi. cio ivo4. Noma sumnje da je to pomoglo Jugoslaviji da ocuva svoju nezavisnost Ovi do-gadj- aji nisu bili bez uinka na sovjetski blok. U decembru pro§le godine Jugosiavija je o§tro kritizirana u deklaraciji komunistickih partija, i kritizirana jo ponovno na Dva-des- et i drugom kongrcsu KP SS koji se sada odrzava., "Izvjesna kritika (u Sjedinjenim Drzavama) dilmjeg po-maga- nja Jugoslavije proizlazi iz гагобагапја javnosti da nasa pomoc Jugoslaviji nije dovela do pune suglasnosti Jugoslavije sa vanjskom politikom Sjed. Drzava, rekao jc Piusk. Ali, kao §to je kazao predsjednik Kennedy, amcri-ck- a pomoc noma za cilj kupovanje suglasnosti sa nama. Ш smatramo da zemlje imaju pravo na suverenitet i ne-zavisnost. Osnovni cilj ameri6kc pomoci jeste pojacati na-po- re primajucih zemalja da odrze svoj nacionalni suve-renitet i nezavisnost. Stanovito razoSaranje u ovoj zcmlji dolazi od Bcogradskog sastanka. Mi ne vjerujemo da Be-ograd- ski sastanak pokazujo da je Jugosiavija u procesu gubljenja svoje nezavisnosti, iako su гебепе ncke stvari koje mi ne' odobravamo." ♦ Beograd. — Ovdje jc 1 1. oktobra odrzano izvanrc-dn- o savjetovanje o proizvodnji psenice. Pored predstav-nik-a Saveza poljoprivredno-§umarski- h komora i Zadruz-no- g saveza savjetovanju su prisustvovali podpredsjednik vlade Edvard Kardelj i ministri Slavko Komar i Marijan Brecelj. Glavna tema je bila jesenja sjetva, ali govornici su isli i dalje od toga. Kardelj jo, na primjer, "upozorio na znaCenje sadaSnje borbe za vece prinose pSenice i oci-jen- io da se ujcdinjenim snagama i Cvrstim kursom mogu jeme sestmjesecnih borbi I naSnje vec i buduce potrcbo Jugoslavije". Slavko Komar prisustvovalc Moskv! oblasti jc "plcdirao za maksimalnu mobilizaciju svih snaga tt ovom trenutku kako bi se sto modernijim metodama i do-bro- m organizacijom jesenjo sjctve osigurala u iducoj go-di- ni maksimalna kolicina psenice." Beograd. — Podpredsjednik vlade Mijalko Todoro-vi-c je upoznao novinare sa prvim rezultatima ekonomskih mjera koje su poduzete pocctkom godine. (Sjedinjene Drzave i ostalo zapadne zemlje su "pomogle" to mjero sa 375 milijuna dolara. — Ured.). PoSto je istakao da se pri izvrlenju ovih mjera nije racunalo na "slab rod u poljopri-vred-i i suSa", Todorovic je kazao: "Ocjena materijalne proizvodnje, raspodjele i potro snje poznata je. Planirana poljoprivredna proizvodnja znatno je podbacila a ni industrijska proizvodnja ne rasto planiranim tempom, jer se indeks poraeta industrijsko proizvodnje krece izmedju 8 i 9 posto, iako je predvidjeno da iznosi neSto oko 12 posto. Druga negativni 6injenica jeste zaostajanje izvoza iza planiranog, a јоз viie iza realnih mogucnosti i stvarnih potrcba, naro6ito u vezi sa sulom. Trece, postoji neuskladjeni odnos izmedju proiz-vodnje i potrosnje koji je bio narociti karakleristi6an za pni period u ovoj godini u pn'im mjesecima pa 6ak za citavo prvo polugodiSte" Moskva. — Prcmijer Hru§6ov rekao je na Dvade-se- t i drugom kongrcsu KPSS da su "rukovodioci Saveza ko ( Nastavak na strani 1) Xenad Popovic necc natrag Stampa piSe da je Jugos- - lavcnski ekonomist Nenad Popovic odbio da se povrati u Jugoslaviju iz Sjed. Drza va. Popovic je bio 6Ian jugo-slavens- kc delegacije koja je sa americkim predstavnici-m- a proSle godine pregovara-l- a o zajmu od 375 dolara, kojim su Sjed. Driavc, Vol. Sjed. Drzave su Jugoslaviji dale 533 aviona Sjedinjene Drzave, za vri-jeme predsjednikovanja Trumana i Eisenhovera, da-le su Jugoslaviji 553 aviona, izjavio je Pierre Salinger, Kennedyev sekretar za 5ta-mp- u. Salinger je ovo iznio da opravda sadaJnje isporu-k- u 130 aviona Jugoslaviju On jo rekao da su ovi avioni Britanija. Ггапсичка. Italija zastarili, kao sto su bili oni i Zapadna NjemaSka porno-- 1 koji su isporufeni ranije gle reorganizacij-.- i juposla-- jiiiiiiiiiinjMmiiMiniiiiiiiMtt.u,,,,,,,,, venske vanjske trgovine i RAliNifKtr'sTAMpr! nov?a..og sistema ' ""'""ттппГптишши |
Tags
Comments
Post a Comment for 000311