Jedinstvo, March 07, 1961

              "H
ттштшштттшш aMfa-°TTTiM- iBtlli'ii
£fc
STRANA 4 SSSR. i USA
(Xaetavak sa str. 3)
gotoru je podvukao: "Pozdravljam
izraicnu od vase Mrane nadu na
temeljito poboljSanje odnoa izme-dj- u
na.se dvije zemlje, a takodjet
citave medjunarodne situacije".
Americka Atampa je saopstava-l- a
da je Kennedyeva vlada evoje
pre sjednice posvetila problem u
eovjetsko— americkih odnosa.
Nastali su novi usloti za pobolj-ianj- e
odnosa izmedju SSSIJ i SAD,
podvlafio je list "New York Timt"
i dodaao: "Vcc eu otpofeli okre- -
(ati kormilo, kako bi doeli do no-vi- h
pregotora. . . Atmosfera se o-?i- to
izmijenila nabolje". Otakav
raztoj dogadjaja mora da raduje
sve prijatelje mira.
Spremnost za naitajanjem pre-okre- ta
u odnosima izmedju SSSIJ
i SAD vi je potkrijepljena prtim
konkretnim djelima: Sojetski Sa.
%ez je osIoIkhIio i predao ameri6- -
kim vlastima tlanove pomade avi-on- a
tojno —zrakoplotnih fcnaga
SAI) -- Jill— 47" Г. Olmsteda i I).
Makouna, a predsjednik SAI) je
izdao namljenje knjim se zabra-njuj- e
americkim ationima narusa-vanj- e
zrafnog prostora Sovjetskog
Sateza.
Da bi ке uzajamni odnosi iz-medju
SSSIt i SAI) razvijali na
osnovi dobre zelje i prijateljstva,
obje strane trrba da se pridria-vaj- u
principa miroIjubic koegzi-stencij- e.
Nase zemlje imaju raz- -
no ttocijalno —ekonomsko uredje-nj-e,
nas dijeli razlicna idrologija.
Ali to nikako nc znati da izmedju
SSSK i SAI) ne moie bit! prija-teljstva.
SovjeUki ljudi predlaiu
da se spor o prcimucstvima oog
ili onog eistema rjesava putem
mirnog takmicenja a ne na hoj-ni- m
poljima. Neka pobjeda bude
onoga kojl osigura narodu bolji
iUot.
I'rosiruju se i jacaju sovjetsko—
amerifki naucni i kulturni kontak-ti- .
Itazmjena odec"ih umjetntfkih
kolektita, naurenjaka, indusrijskih,
trarusportnih i poljoprnrednih
fctnicnjaka, prosirenje tnristifkih
vcza, — te to predstavlja izvjes-n- i
doprinos jacanju sovjetsko — a
mcrifkih odnosa, stvari zhliiavanja
naroda naSih zemalja. Slican raz-v- oj
vcza moie se samo pozdraiiti
— neka i nadalje najbolje kullur-n- e
i intrlektualne Miagc na.sih ze-malja
uzdiiu мс noe i noe mow-t- o
p mcdjuwbnog razumjcvanja i
prijateljstva.
Istotremeno saki fovjek koji
zdravo misli shafa da ma koliko
bili korisni kontakti na kultiimom
DIEFENBAKERA
(Nastavak sa str. 1)
re koje ce nasu zemlju pove-za- ti
jo5 јабе za Pentagon."
Odmah po povratku u Ot-taw- u
Diefenbakcr je rckao
provincijalnim premijerima
da necc dobiti vise od ubra
nih poreza, i ako im treba
novaca, neka udare novo po-rez- c.
"Drugim rijedima —
ka2c se u izjavi — kanadski
poreznici se odiru za subven-cioniran- je ameri6ke imperi-jalistick- e
politike dok svo
veci broj Kanadjana hoda u- -
licama u potrazi za ncposto-jeci- m
zaposlenjem".
Fed oral na via da svoje
stanoviStc o porezima oprav-dav- a
frazama o "povratkti
na konstitucionalne princi-pe- ",
sto u stvari "znaci --de
u svrliu opo--
rczovanja kako bi monopoli-sti5k- e
korporacije — veci-no- m атепбке — bile poste-djen- e
od povecania poreza i
bremo bilo prebaeno na na-ro- d
preko provincija i muni-cipalitota- ."
Difonbakerova
vlada na ovnj nacin pokusa-v- a
da izbjegne odgovornost
za povecanje poreza.
U izjavi so zatim ukazujo
da Frostova vlada u Onta- -
Uorha za kracc ratlno
vrijeme u U. S. A.
Americki radnici ce izvo-jeva- ti krace radno vrijeme
sa istom placom usprkos o-pozi- cijc Udruzenja manufa-kturanat- a. izjavio je Albei-- t Fitzgerald, predsjednik uni-j- e elektricarskih radnika
(UE), komentariuci izjnvu
Udruzenja protiv unijskih
zahtjeva za skracivanjc ra-dn- og tjedna.
strkerFbaaicUivggaelnerjadeladtirajedknakooagzavoordegmdoaevnnoara
na automaciju i besposlicu.
N'astojali, ufiniti pnkusaj, nstati
vjeran xtanovitim idealima — sa-mo
to je trijedno borbe.
— Sir William fKler.
polju njima Re ne iscrpljuje tva
mnogolikoKt odnosa izmedju nasih
zemalja. I'red SSSK i SAI) stoji
citao brdo nerjeenih politickih
problema. Narano, nitko ne oceku-j- e
da se nagomilavanja iz proshh
godina mogu najednom rascistiti.
U politici ne biva ruda. Ali je pri-jek- o
potrebno otpofeti opraku u
toj oblasti.
BELGIJANGI SU SE VRATILI U KONGO
(Nastavak sa str. 1)
kcionen opct su so obrcli u
ovoj zemlji.
Oni su zauzcli polozaj
savjctodavaca Jlobutuovog
savjeta komesara. Iako jo
potpuno jasno da se iza kon- -
goanskc fasado ministarstva
u IjopoIdvilleu krije svo jadi
belgijski utjecaj, kaze Reu
ters, pravi polozaj koji
gijanci zauzimaju u Konpu
obavijen jo velom misterije.
Poznato je da Kasavubu, ba5
kao i katanSki secesionista
Combe, ima svoje belRijske
savjetodavce, ali se nitko ne
usudjuje da izjavi da se ovi
belgijski funkcioneri vracaju
u Kongo na osnovu direktnih
naredjenja belgijske vladc.
Dosada su i Ujedinjeni na-ro- di
vi§e puta konstatirali
da se belgijski strucnjaci in- -
filtriraju na politi6ke polo-2aj- e
i da te2e istiskivanju
funkcionera UN sa kljuSnih
pozicija.
Utjecaj bivSih kolonizato-r- a
пајјасЧ je u Katangi, gdje
su dominantni poslovni intc-re- si
belgijske korporacije
"Union Miniere" i gdje bel
gijski oficiri komandiraju
Combeovom 2andarmcrijom.
Procjenjuje se da se broi
belgijskih vojnih osoba u o- -
ru2anim snagama Katange
popco na MO, ne ubrajajuci
100 belgijskih oficira koj
nisu "slu2bcno" u sluZbi ka-tansk- ih
vlasti. Pored toga,
Belgijanci drze sve kljuCne
poloZajo u civilnoj administ-raci- ji
ovo kongoanske pro-vincij- e,
ili je bar indirektno
KRIVE
centralizacija
riu — najbogatijoj provinci- -
ji — vcc razmatra pitanje u-vodj- enja
novih poreza. Svi
su izglcdi da cc biti uveden
porcz na promet (sales tax),
§to ce pogodit siromt§ne po-troJa- Se
i pogorsati besposli-cu-.
Kom. partija kaze da um-jesto
toga treba povecati c-gzem- pcije
na male i srednje
dohodke, a sniziti egzempci--
je na krupnc попооке. ro--
red toga treba smanjiti iz-dat- ke
za vojne svrhe za 50
posto i udariti porez na ka--
pitalnu dobit. Takve mjere
ce omoguciti federalnoj vla-d- i
da doprinosi vise za skol-stv- o,
zdravstvenu i drugu
poslugu Time ce biti olaksan
teret provincijalnim i opcin-ski- m
vlastima i izbjegnuto
duplo oporezovanje.
Kom. partija poziva narod
da se suprostavi duplom o-porezov- anju, kao sto je novi
sales tax u Ontariu.
Ona kaJe da treba ројаба- -
ti horbu za mir i razoruza-nje- ,
za kanadsku neutralnost
— to ce olaksati rjosenje
problema koji sada suoCava-j- u
zemlju.
NOVA NADA ZA
SLIJEPE
Profesor Teo Erisman s
Instituta za psihologiju na
sveuciliJtu u Insbruku kon-struir- ao je aparat pomocu
koga slijepi mogu sigurno
hodati i za vrijeme najvece
guive na ulicama. bez vodica
i bez Stapa, jer "vide" po-mocu
uSiiu. Aparat T. Eris- -
mana cmitira valove koji se
Sire slobodno u koliko im se
na putu ne suprotstavi nelca
prepreka. U slu5aju da nai-dj- u na kakvu prepreku, o-miti- rani valovi s od nje od-bijaj- u
i vracaju do svoga iz-vo- ra. Slijenac ih cuie i na
temelju niihovog intenziteta
stvara sebt predodzbu o ob- - lektu koji se pred njim na-laz- i, kao i o njegovoj udalje-- nosti.
РЧ(Р1ЈШ1 ju- -
Sovjetsko —ameriJki odnosi ima-ju
dobru tradiciju koja datira iz
perioda predajednikoanja elikoR
Amerikanca Franklina Delano
Hooeelta. Kazvijati tu tradiciju
u interesu je kako sovjetskog, ta-k- o
i americkog naroda. Itadi pos-tizan- ja
plemenitoR cilja — pobolj-Sanj- a
odnosa izmedju SSSR i SAI)
— rijedi ne ialiti snaga.
kontroliraju. Smatra so da
danas u Katangi ima oko
10.000 Belgijanaca od kojih
vecina zivi u Elisabethvilleu,
sjediStu Combea.
P o s 1 i j e proglasavanja
nezavisnosti Konga, u Leo-poldvill- eu
je od 20.000 bel-gijskih
kolonista ostalo oko
I rnn _i: :u l- - „.„_ „..„. Pol- -
,tMn' '" HUil liliuu UJIUl
tma bar uuou. U jednoj velt-k- oj
kongoanskoj transport-n- o
j kompaniji, koja je dje-lomic- no
svojina drzave i 6iji
so glavni biro jos uvijek na-la- zi
u Bruxellesu, zaposlcno
je oko 150 Belgijanaca. U
sudskom aparatu Konga ra-- di
50 belgijskih sudaca, a na
leopoldvilskom univerzitetu
predajc 80 belgijskih profc- -
sora, koliko je bilo i za vri-jem- e
kolonijalne vladavine.
Veliko smanjenje broja
Belgijanaca u odnosu na pe-riod
prije proglasavanja ne-zavisnosti
zabilje2en je sa-mo
u medicinskim slu2bama.
Medjutim sc se бебсе otva- -
raju trgovine koje su Belgi-jan- ci
napustili, a sada se po-no- vo
vracaju.
I na druStvenom nlanu.
ka2e Reuters, Belgijanci su
ponovo zauzeli svoje neka-dasn- je
polo2aje, tako da se
kao i nekada opet odravaju
turniri tcnisa, golfa i bridza.
Jlcdjutim, kako se konsta-tir- a,
ovakva situacija vlada
u Leopoldvilleu i Elisabeth-villeu,
ali ne i u ostalim di- -
jelovima Konga. U Luluabu--
rgu, glavnom gradu provin-cij- c
Kasaji, umjesto nekada- -
§njih 5000 Belgijanaca, sa
da ih ima samo 500. U Stan-leyville- u,
privremenom sje-dis- tu
legalnc vlade Konga
ostalo jo manic od 100 Bel
gijanaca, ali oni tamo nema-j- u
nikakvog utjecaja.
Smr( i prirastai u SIovc-ni- ji
nicdju nainizim u
Evropi
Prema procjenama struc-njak- a
republtfkog Zavoda
za statistiku, u Sloveniji zivi
oko l.GOO.OOO stanovnika.
Prvo prebrojavanjc stano-vni§tv- a
na podruc"ju danas-nj- e
Slovenije odrzano je
1751. godinc'i popisano oko
700.000 stanovnika. Prvi slu.
zoom popis ouavijen je me
djutim. tek 1857. godine. Po-slif- o
toga slijedili su popisi
1910, 1921, i 1931. godine
Prilikom posljednjeg popisa
stanovnistva 1953. godine, u
Sloveniji bez koparskog ko
tara bilo je 1, -- 160.00 a s ovim
podruSjem 1.505 000 osoba.
Иа posljednjih nekoliko
godina godisnji prira§taj sta
novnistva u Sloveniji iznosi
13.000 do 1 1.000 osoba. To
je malen broj u odnosu na o-sta- la podrucja u Jugoslaviji
i jedan od procentualno naj-manj- ih
prirastaja medju na-rodi- ma
Evrope. Medjutim.
smrtnost je takodjer mala. U
posljednje vrijeme prosjefni
vijck Slovenaca iznosi 63 go-dine,
dok je jos za posljed-nje- g
popisa iznosio 57 godi-na.
To je rezultat boljih 2i- -
votnih uvjeta i zdravstvenc
zaslite. Slovenke 2ive pros-јебп- о
dvijc godine dulje od
muSkaraca.
ишшш1Ш1.аи£1Ш1Ш1шмтмп
Pozor nasi u Torontu
Zelile li dobre kranjske koba-"ic- e,
kao i druge starokrajske
speeijalitete, najbolje birano
evjele meso, posjetite пач I rado
ete doc"! ponovo.
Jole Peenik. 991 Шоог Street
W, tel. LE. 5-66-
63. Toronto.
Gladys Francis Lewis
21)
Preveo A. K. —
Deseto Poglavlje
U novembru je James Winnis, poveo Francie i Mel-lis- u duboukiseslnoi,jeugtrigsoavninjkua.nNjea snejivdaombrao jeodlveizjaaloo. dvZivjeoncsatopseu
ugodno klepkala dok su saone klizile bijelom cestom.
njomDmokatij,e gJiazmdaevsoraksoprraekmnuaola kpornejkeo, Frvaenrcainedeje,i uasla zau trgovinu, gdje je iz siroke peci izbijala toplina. Mellisa
je rijetko kad napustala kucu, osim kad bi isla na sasta-na- k, i ovaj posiet selu, da kupe stvari za Francicnu do-laze- cu svadbu bio je za nju uzbudljiv dogadjaj.
Mellisa je od prirode bila sklona veselju i zabavi, ali zabrane pionirskog zivota u kraju, i njezine vjere
nisu dopustale previse ustupaka slabim stranama, i sla-bos- ti ljudske naravi su otupile ostrinu njezinih sklono-st- i. Povremeno je pnmila ove zabrane kao udarace vje-re,
protiv kojih nije bilo zastite. Za 6itavog svog Zivota,
ona ili nije mogla, ili nije smjela uraditi toliko toga za cim je zudila. i vesclost koja je u njoj cvala dok je bila
djevojka, sada kao da je sasvim bila prosla, osuSila se
na izvoru, kao potoci u kasno ljeto. Zivot, osjecaji, zlo-volj- e, zudnje, otvrdnule kroz godine, ufrnile su od nje
zajedljivu, zlovoljnu zenu.
Ostale zone u sekti su uspjele da u vjeri nadju is-punje- nje svrhe zivota. Ali Mellisa se je uzalud borila.
Tajanstveno pretvaranje Duha nije bilo u stanju da
pretvori njezinu bunu u blagost i spokoj.
Ovog novembarskog dana Mellisa io nlahom por- - Ijivoscu koraknula u mali svijet uzbudjenja. Ogledala
se je na Jamesa dok je prelazila verandu, i njemu se u5i-nil- o da je njezina upadljiva pojava prijatnija, a lice ne-bi5- no mlado. Dozvala je muzu u sjecanje onu drugu Mcl-lis- u od prije dvadeset godina — rumenog lica, s jamica-ma- ,
i zeljnu zivota. Kako li su je godine mogle toliko
promjeniti? Sto se je dogadjalo dok je on jeo, radio,
spavao i pdgajao svoju djecu?
Sada' je njihovo dijete, Francie. bila ona koja je gle-dal- a
u svijet zadovoljnim, zeljnim oSima. James je sa
vratiju pratio svoje dij'ete kako prilazi tezgi, u drSanju
fine dame, ponosna, ali mila i slatka. Mellisa se je dr2ala
malo ostraga.
Pogled na 2enu i kcerku duboko ga je uzbudio. Dva-deset
godina odsad, i Francie ce biti usahla, uvela i otu-pljen- a?
Trebalo je kupiti dugmad i sivu vrpcu za novu ka-pic- u,
i malo fine svile za bijeli ovratnik, i mckane vunc
za haljinu. Prije negoli bi odlu5ile da kupe neku stvar,
Francie i Mellisa bi se dugo dogovarale. Kad bi odluka
bila donesena, njihova tijela hflo da bi se opustila. Onda
bi, u sjaju pobjede i svjezim odu§evljenjem i sigurno§cu,
navalilc na slijedecu stvar.
James je sproveo dan u uSitku nista manjem od
svojih zena. Sjedio je u toploj kova6nici, koja je mirisa-l- a
po konjima. ili u trgovini. i naklapao o koic6emu i
izmjenjivao misljcnja s ljudima iz mjesta i iz sola. James
je mislio da so kvekeri mozda ne drze malo previse post-ran- i.
On sam je volio zalaziti medju ljude.
Francie i Mellisa su, zadovoljne kupnjom, upravo
bile namjestile oko sebe u saonama krznene pokriva6e.
kad su se pojavile Sedley Goodeve i Robin, oko kojih je
ometao snijeg, dok su im lica gorila. Francie je mislila
da je Robin vrlo lijepa u smedjem krznenom kaputu i
smedjoj kapici. Robin toplim smjeskom pozdravi Fran
cie, l kad se jo rukovala s Melhsom ona im prestavi Se-dley.
Francie je osjecala kako se Sedleyinc neobiJne ze-le- ne
o5i zabadaju u nju. Ova crvenokosa, bijelo-put- a
zena se je naskoro trebala udati za Rawdona. Cinilo se
je nemoguce, da se je on ikada prikrao dolje na Rav-nja- k
u proljece da vidi Francie. Ali §to to sad znaci?
Sedley je mislila: Dakle ovo je to zbog 6ega bi me
Rawdon ostavio zbog ove sjajne, rumenc jabuke sa so-la!
Ali Joshua Doan, onaj bujni gorstak, smionih, crnih
oiju, stavio je gospodina Rawdona Redierna upravo ta-mo
gdje je ona htjela. Ovog puta joj ne ce iskliznuti
kroz prste.
"Oh, Robin," sapne Francie plaho, "ja i Josh cemo
se zeniti o Bozicu."
"Cula sam o tome, Francie, i zelim ti mnogo srece."
Robinin glas je bio nizak i jasan. Plavilo njezinih o6iju
kao da se pojaSalo kad se je osmjehnula na Francie . On-da
je pogledala drugamo.
"Napola je mahnita pri pomisli na to," umjc§a se
nespretno Mellisa, zaplaScna po otmjeno odjevenim mla-di- m damama.
"Tako i treba da bude," гебс Robin, opct se osmje-hnuv- si
Mellisi, i tako prekine suzdrzljivost medju njima.
"Imam dvije stvari za tebe, Francie. Poci cu po njih i sa- -
stati vas na vrhu bnjega."
Nekoliko minuta kasnijc Robin je 6ekala kraj ccs-t- e.
"Ovo je za tebe, da ti poSclim srecu." Robin joj
pruzi paket. "Knjiga je ona koju sam ljctos obecala po-zajm- iti Joshu."
Ogledav&i se, dok su saone klizile niz brijeg, Fran-cie
je vidila Robin gdje stoji tamo gdje su je i ostavili,
vitki lik koji so malo sagiba na rastucem vjetru. Fran-cie
poticajno mahnc rukom. Ali Robin kao da nije pri-mjet- ila
vcselu gestu.
Francie nestrpljivim rukama u rukavicama otvon
pakct. Ni ona ni Mellisa nisu mogle 6ekati ni minute du-i- c.
Tu je bilo tucet maramica od najfinijeg platna, uku-sn- o
iscrtanih. izvezenih. Francie je zastao dah. Nikada
nije vidila tako lijepc izrade.
Onda se je dogodilo nesto sto je poTvarilo vcseli dan
i okrutnim prstima ga utisnulo u Francicnu pamet. Okre-nul- a
je knjigu u ruci. Stranice su se otvorile i ona je
ugledala podcrtane redke i biljeske olovkc izmedju lini-j- a.
Nije joj bilo lako tttati stampana slova, ali obiljcJe-n- a
kitica joj privuCe paznju, i slijedila jc rije6i, trazeci
njihovo znac"enje.
Ne mogu ti dati ono sto ljudi zovu ljubav,
Ali ne ces li uvaziti
NIGHTS OF DREAMS...
DAYS OF DESPAIR! =:
Hi IV
MARCH 10: Quit Flows the Don,
Part 1, 2 and 3 —all in one night
Limited engagement. Last chance
to see the picture.
ИРС
7dioR4232CZa
F
Viiie clrurskl onako kako su
taj jezik Roorili u drevnoj Htru-riji- !
Xautite taj mrtvi jezik ove
zime i koriti(e ga na lijedcrem
Ijetovanju u inozemstvu. Nemate
hluha? Nemate dara za jezike?
KojeSta!
I'z ротое" gramofonskih plo-ts
molete nau?itl da govorite et-rurn- ki
i mnoge druge mrtve jezi-ke
tano onako kako u ih mrt-va- ri
govorili, a izgovorom, into,
nacijom, rjenikom itd od ko.
jih (e etrane konohare i aobra- -
=И "
, .—Ml - ш iiiiiMMii..
ИјЈНИДИГО
Joshua DO an Tuloncanin
Obozavanje koje sree podizc iznad svega I nebesa ne odbijaju —
Zelju nocnog leptira za zvijezdom,
Noci za jutrom,
Odanost nefeg dalekog
Iz nebesa na§e 2alosti.
Odjednom je crni tisak postala 2iva stvar, otkrivli
tajnu, dirajuci jc u dno du§e.
Presla je na drugu obiljezenu kiticu. t
Ustajcm se iz snova o tebi
U prvom slatkom snu noci
Kad vjetrovi tiho disu,
I zvijezde svjetlo sjaje;
Ustajem se iz snova o tcbi,
I duh u mojim nogama
Odveo me je — tko zna kako ?
Na prozor tvojo sobc, Slatka!
sctivtaarriZ.evdRoknoecb.ainSnaiadJaosasshoen!ajNme eas, jenstuei.lakOlennpaaeotjkaoolal.amOkalonihjaa, pvbooenlzoi nvJanocosahjpan,rloha ne Robin! On je njezin. Jadna Robin!
Cak kad je i pomislila na ovo, obuzeo ju jc prvi lju-bomor- ni strah. Kakvu obranu ima ona, Francie Winnis,
protiv Robine koja je sama od sebe ljepota? Protiv Ro-bi- ne koja se slobodno kroce u Joshovom sviiotu idni.i. I tnkaiojkjaasdvjaiejebtt.aitkiKoazkafiionstaadadnapjmerzoainn?addFjeoraknpcugitae dnnoeijbeundijmeegaamlaoJgpolrasishtusnproeasctoui
ttaremboa. zOabpuozcmetei ?jeTopojctispterenvoesct. tKcSakkoo! uopce da sazna gdje
Ali James je, ogledavsi se, vidio kako je podigla
glavu kad je jato kugara svilorepih poletilo iz kedrove
§ume, i vidio je da je njezina mala, zaobljena brada bila
икобепа, a usta stisnuta u ravnu crtu. Prazno je pomislio
o 6emu li samo razmiSlja.
Mellisa, utonuta u duboku §utnju, i nasladjujuci se
srecom dana, nije primjetila nista, osim da se je spuStao
sumrak, i da je na vrlctnoj visoravni Southwoulda zavi-ja- o vuk.
Francie jc te veccri dala Joshu knjigu, i pomislila:
Da li ce se, s toliko toga u glavi, dosjetiti onome, бети
sam se dosjetila ja? Nikome nije pricala o mislima koje
su je progonile, ili o njezinoj tvrdoj odluci da pronadje
put u Joshov svijet. Izglcdalo joj je gudno sto su dani s
ovim novim saznanjem prolazili jednako kao i prije..
Cetvrte ncdelje, tck pred Bo2ic, Francie i Josh su so
vjcn5ali.
U sastajalistu je zavladala tisina — cekajuca, slu-tljiv- a, titrajuca tisina. Nitko se nije micao. Svaki kveker
je бекао da se potpuno poda Duhu. Prolazile su duge mi-nute,
a tisina nije postajala dublja. Josh je osjecao nje-zinu
plitkocu. Zudio je da se brzo pridruzi ostalima, da
okusi slatki osjecaj spokoja i jodnakosti.
Nova 2eljczna pec na 2enskoj strani prostorije si-ri- la je bljeStavc toplotne valove, donijevsi rumenilo u li-ca
starih i mladih, iineci i najstariju baku mladjom
mnogo godina. Ne radi se samo o toplini, mislila jc Jane
za sebe, dok je s mukom pokusavala da stjera svoje mi-sli
u bozji pasnjak, to je zbog zenidbe. To uvijek odu-se- vi zenc.
Toplina jc bacala svoju draz po ukusnim zidovima,
koji su mirisali po borovima. Na novim oknima prozora
skupljale su sc kristalnc kapljice i klizile nadolje, da bi
se najposlije prolilc po okviru. Josh ili je promatrao je-dn- u
po jednu.
Iza stakla s kojeg jc kapala voda, vidio se kvrga-v- i
hrast, gol nasuprot olovnog sivila ncba, s kojim se jc
on na neki nacin sprijatcljio one noci kad je iskopao gro-ba- k za Janie. Krpc snijega su sc prijanjalc po kori i
ograncima. Nije htio misliti na Janie i na mali bijeli hu- -
mak pod hrastom. To ga jc 6inilo da osjeca gorko pro-tivljen- je
prema moci, koja kao da jc namjeravala da
unisti njegovu slobodu. Danas je zelio da se osjeca po-mir- en sa zivotom. Ovo je njegov svadbeni dan. Toga so
mora drzati.
Ni ne miCuci oka, vidio je Robin pored svoje maj-k- c ZatraSio jc da ona dodjc na svadbu, i Asa ju je do-ve- o. Istinitost i vcli6ina Robininc Ijepote ga ponovno o5a-mu- ti. Francie jc drugacija. Njezina ljepota ima u sebi
odsjev i sjaj. On i Francie ce zajedno stvoriti dobar zi-vot.
Potpuno jc mila i pozeljna. On ce je njegovati.
Serena Minnard, koja jc sjedila kraj njegovog oca
medju starijima, gledala ga je s razumijevanjem i oda-nosc- u. Ostala lica mogu postati pasivna, bezizraiajna,
ali ne Scrcnino. Josh jc osjecao da on zna o njemu vise
nego on sam.
Onda, gotovo ni ne zcleci da to ucini, Josh se usta-n- e. Francie se takodjer ustane i zajedno su stajali lice
u lice sa starijima. U peci je tupo udarila ejepanica. Po
okviru prozora so prolila kapljica.
Vjencanje jc bilo bo2ji obred i nije zavisilo od po-sredova- nja troce osobe. U sastajalistu za bogomolju,
muskarac i 2cna vjencaju jedno drugo, u prisustvu osta
lih kvekcra, i nikakvi pop ili obrednicka osoba ih ne po-maz- c. Josh jc znao, da je, iako so postupak cinio lakim,
kvekerska zenidba priznata po zakonu i nije laka stvar.
Neki su govorili da bi se lakse moglo provuci kroz usi
igle, nego dobiti privolu kvekerskog odbora za zaStitu
clanova.
Francicna ruka je bila topla u Joshovoj i drhtala
je. On ju jc olirabrivo stegao. Onda je dubokim. cistim
glasom робео govoriti: "Uzimljem te, Francie Winnis,
da mi budc5 zena, i obecajem, da cu ti s bozjom pomoci
biti vjeran i ljubcci muz, dok nas smrt ne rastavi."
Nastala jc bczdasna stanka. Onda je Francie, sa
svojim velikim, crnim ocima na Joshu, i slabim glasom,
osornim od uzbudjenja, izrckla svoju namjeru. Svatko
je u tome cuo zadovoljstvo i prizvuk ponosa.
Kad je certifikat bio propisno podpisan pred oku-pljeni- m
kvekcrima, i ргспебеп u maticnu knjigu sekte,
obred jc bio zavrsen.
(Nastavit ce se)
Z A DOKONE
ajre podili Imarci.
Pilite jo5 danas i tralite bep.
latan propkt!
(Oglas u englekori litu
"Dally Telegraph")
.MOSKVA V ИНОЈКАМА
Prema najnovijim podacima.
Moskva ка 8,23.1.000 Manovnika.
zauzima danas gradjevinski pros-to- r
od 45.872 kvadratna kilometra.
Гкирпа mrela podzemne ieljezni-r- e
iznosi 60 kilomelara. Ima t3
Kinrmatografa i oko 16.000 raznih
trgovina.
VISKiA 2EUEZNICA
XAJVISA NA SVIJKTU
Vieea irljeznica koja na Mom
najtiem mjestu dost ife isinu od
preko 4761 metra postatljena Je
oih dana kod Mrride, u Venezue-l- i,
na jrdnom ogranku Anda. Ta
vieca leljer ica pezuje dolinu
Meride n planinskim vrhom Kpe-l- o.
Duiina njrne pruge iznosi nes-to
preko 12 kilomelara. Saobracaj
e rsi u lagonima, a na Maki od
njih mole Mati 46 nsoba. Da bi do-A-la
do vrha potrebno joj je oko CO
minuta, dok joj je za Htazak do-volj- no
strga 45 minuta.