Nase Novine, June 15, 1977

              .(.vwwpewwrtwwwinieiw . ' . ''T&pf$fw '
27, 1977
Film i televizija su sve do nedavno ignorirali
pozamasnu i Skakljivu temu — makartizam — i to
ponajviSe iz razloga sto su obe ove industrije odig-ral- e
svojevremeno veliku ulogu u promicanju
istog.
Najzad je, nakon dvadesetogodisnje sutnje
doslo do promjene drzanja, pa je do sada snimlje-n- o nekoliko filmova u kojima se razgolicuju doga-daj- i, politicka klima i lov na vjeStice. Filmovi o
kojima je rijeC su: najnoviji "Tail Gunner Joe"
kojemu su prethodili "The Front", "Fear On Trial" i
mnogo ranije snimljeni dokumentarac "Point of
Order" u cmo-bijel- oj produkciji. 0 svima njima filmski kriticar u UE News-- u
kaze slijedede:
"Svi ovi filmovi — sa televizije i u kinima —
imaju zajednicke vrline i, vjerujemo, vrlo ozbiljne
mane.
Sada postoje vec dvije generacije koje ne bi
mogle razlikovati Joe McCarthyja od Eugene
McCarthyja (poznatog senatora — o.p.). Stvarao-cim- a
ovih filmova treba cestitati sto su narod
upoznali sa histerijom koja je napravila toliko zla
pedesetih godina.
Cak i najbolji film, "Point of Order", sadrzi
slabosti kojima su prozeti i drugi. Paznja je u
njima usredsredenana Covjeka umjesto na "makar-tizam"
i stvarne mocne sile u pozadini istog. Svi
ostavljaju utisak da je do ovoga doslo samo zato
Sto je nekim pojedincima bilo dozvoljeno da za
neko vrijeme rade Sto hoce. Oni takoder ostavljaju
dojam da je makartizam umro kad i sam
McCarthy. "The Front" je takorekuc proslavljanje
kraja makartizma.
u cetin tilma posveceno je oko deset sati
ETNlCKA televizijska
STANICA
Pri Kanadskoj komisiji za
radio-televizi- ju i telekomuni-kacij- e
na razmatranju je
puStanje u rad prve etnicke
televlzljske stanlce u Kana-d- i.
Ako se odobri, stanlca ce
emitirati programe na barem
20 etni6kih jezika, i ujedno
6e istisnuti jednu sadaSnju
americku stariicu. Zasad u
Torontu postoji etnicka radio
stanlca koja emitira progra-me
na 32 jezika. Vlasnik iste
je Johnny Lombardi, koji je
vec uloZio molbu za dozvolu.
Dozvoluza rad i vlasniStvo
nove stan ice zatrazio je i Dan
lannuzzi, vlasnik talijanskih
novina u Torontu "Corriere
Canadese". lannuzzi vec sa
IJIIJJIJI!!"!
,y""~
April
— Jesl II pitao gospodlnn za krvnu
grupu?
— Daklo, Tvice, opot hi uzeo moje
cipele ?
— Jesam, tata,
— A i moj remen od krokodilske
koze. Ne smatraS li da jo to vec"
previSe ?
— No smatram. NocoS, valjda,
dozvoliti da tvoje hla6o padnu na
tvoje cipelo ?
da emitira viSejeziini tele-vizijs- ki
program u trajanju od
36 sati tjedno. On pak
namjerava da (na novoj)
stanici emitira programe na
20 jezika.
Ulaz i izlaz
Za lep zivot potrebne su
dve stvari: sporedni ulaz i re-zerv- ni
izlaz.
w Poverenje ne treba opra-vdava- ti.
Ono nije niSta krivo.
I ljudozder ima svoj
ideal Coveka.
Literatumaja Gazeta,
Moskva
— Mora da je strasno kad
pjevac osjetl da gubl glas.
— Naravno, all јоб je
stradnlje kad to ne osjetl I
Zallla se starlca:
— Cltav zivot provela
sam Sute6i. Kad sam bila
dijete, govorill su: "Suti,
dljetel", kad sam se udala:
"Suti I radl, enahoCa sada
kad sam ostarjeia, unucl ml
kazu: "Suti, bako, ti nista
ће гпабГ
— Tko kuca?
— Portir.
— Sto Xelite?
— Hotel gori!
— PogrijeSili
Ja nisam
vatrogasac!
ste.
vremena toj temi, a ni u kojem se ni jednom ne
spominje kakav je efekt makartizam imao na rad-nic- ki pokret, koji je, u stvari, bio stvarna meta tog
histericnog lova na vjeStice.
Nema dvojbe u to da su pedesetih godina
ljudi iz umjetnickih krugova momentalno najviSe
stradali licno, dozivjeli tragedije viSe od bilo koje
druge grupacije. Preko ovih istaknutih osoba, 6ija
su imena pumla naslovne strane novina, su
politicari, doznavsi da je lov na crvene koristan,
dospijevali na vise polozaje. Ti su ljudi imali tu
nesrecu da budu odskocna daska za oportuniste.
Bilo bi dobro da je barem jedan od ovih
filmova ukazao na to da je stavljanje na emu listu
postojalo davno prije nego Sto je Joe McCarthy
stupio na scenu. "Makartizam" nije bio fenomen
koji je proevjetao i umro pedesetih godina. Rabo-t- a erne liste, na ovaj ili onaj nacin, stara je koliko i
unijski pokret, i baS je taj pokret uvijek bio stvarna
meta te rabote.
Tridesetih i detrdesetih godina su organizi-ra- m radnici u industrijskim unijama postali stvar-na
politiCka i ekonomska sila u ovoj zemlji — sila
za socijalnu promjenu cega su se korporacije
bojale iznad svega, i kad tu silu nisu mogle
zaustaviti na StrajkaSkoj strazi, pozvale su svoje
lakeje u Washingtonu, da upotrebe svu moc vlasti
sa svrhom da se radniStvo zaustavi. Napad je
zapofieo sredinom cetrdesetih godina, a vec sredi-no- m pedesetih godina postigao je гпабајап
uspjeh. Radnicki je pokret bio beznadno razbijen,
organiziranje zaustavljeno i ljudi iz svih poziva su
patili za posljedicu. Korijeni erne liste zadiru
duboko, dublje od onoga sto nam kazuju filmske
kamere".
IZL02BA GRAFIKE U
NEWYORKU
U Holu nauke grada New Yorka
otvorena je ozlozba Savremene
jugoelovenske graflke. Izlozba je
locirana u Koronl parku u Flushing
Meadows." Bice otvorena do 15
maja ove godine.
ISKRICE
Engle3kl pisac Benjamin Morton
kaze:
"Vladatl to je sposobnost umjeti
rjeSavatl probleme. Polltlka to je
sposobnost umjeti do6i na vlast.
Malo tko vlada objema sposobnos-tima- ".
Povodom neuspjeha laburlstlcke
vlade na nedavnlm lokalnlm Izborl-m- a
Hat "Evening News" pise:
"Vlada zaboravlja Izborna obe-canj- a,
all ne I biraii".
Brltanekl polltl6ar Lord Chester-field
Je rekao:
"Ml vise vollmo da budemo zado-volj- nl
nego Informlsanl".
POUKA
— Tata, ne smije§ vi§e to-liko
pufiiti. U §koli smo u6ili
da cigareto stra§no djeluju na
вгсо.
— A kako to djeluju ?
— Ako popuSiS samo jednu
cigaretu, to ti uznemiri sree
kao da si propjesacio oitav
kilometar, ili vozio bicikl tri
kilometra, ili pilio pola hvata
drva.
Otac zadovoljno pljesnu ru-kam- a.
— Odli6no ! Zna6i, mogu
se, i ovako sjodedi u naslonja-6- u
i pusotfi baviti sportom !
— Mleseolma
ntsam nl
tnknuo alko-ho- l!
A oofla
Je doSao
vnS raCun . . .
Prva knjiga drugog izdanja Enci-klopedije
Jugoslavije bide u stam-p- i
idude godine, a ostalih devet
knjiga do 1987. godine, i to na
srpskohrvatskom, makedonskom,
slovenaCkom, albanskom, kao i
GLOBE TOURS,
1066BloorS. W.
Toronto. Ont.
531 -- 3593
EAST-WE- ST
10553-- A — 97 St.
Edmonton, Alta.
424-990- 7
Scena iz filma "Brothers"
FILMOANGELIDAVIES
iGEORGEUJACKSONU
U Hollywoodu ce uskoro poceti
snimanje filma "Braca", u kojem ce
biti rijeci o jedinstvenoj ljubavi
poznate americke pobornice za
prava Crnaca Angele Davies i zatvo-renik- a
Georgea Jacksona.
Prema rijecima Edwarda Lewisa,
producenta filma i koautora scena-rij- a
koji je otkupio prava za koriste-nj- e
poznate "autobiografije" Ange-le
Davies i njenih pisama upucenih
Jacksonu, jednom od brace "Sole-dad- "
za cije je oslobodenje zrtvova-l-a
svoju sveuciliSnu karijeru, to ce
biti jedinstven film u ameridkoj
kinematografiji.
Bernie Casey koji ce u filmu
igrati ulogu Jacksona, strijeljanog
1971. godine u zatvoru San Quen-ti- n,
tvrdi da ce ova istinita prica
postati jednog dana "jedna od veli-ki- h
romanticnih
(Reuter)
Novo izdanje enciklopedije
Jugoslavije
dve knjige sazetog teksta na en-glesk- om
jeziku. U novom izdanju
posebno mesto bide posveceno
druStveno-ekonomski- m promena-m- a
u Jugoslaviji u posljednjoj
deceniji, kao i medunarodnoj poli-tic!
zemlje.
Za putovanie u Jugoslaviu ili bilo kou (Jrugu emlu. obralite se na
Phone
TRAVEL,
Phone
ameri6kih legen-di- ".
LTD
GLOBE TOURS,
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone 586-- 1 886
INTER-NAT- ION TRAVEL,
1605 Centre St. North,
Calgary, Alta.
Phone 277-262- 6
fi)nthow
REALTY
SJRVICIS,