Nase Novine, February 13, 1986

              ПГГЖШ "ViWWi№''",Ti-- ~
л-Хгт&пт-
ЊЈЉтм ?;: '" OiJi 5Ч " i"' f " ' lam w П' !' V,
OPOMENA CIJELOM COVJECANSTVU
Sudjenje ratnom zlocincu Andriji Artu-kovicu
u Okruznom sudu u Zagrebu po-celo- je
14. aprila 1986. izavrsenoje 14. maja
1986. U toku tog vremena odrzano je 19
procesnih dana, pred velikim vijecem ko-je- m
je predsjedavao sudac Milko Gajski.
Na sudjenju je prodefiliralo 26 svjedoka,
procitano je 19 pismenih iskaza, projici-ran- a
su dva filma i izneseno oko 300 dokaza
o stravicnoj krivici Andrije Artukovica i
zloglasnoj tvorevini "NDH".
Optuzbu su zastupali okruzni javni tuzi-la- c
i zamjenik okruznog javnog tuzioca:
Ivan Pintar-Gaj- eri Anto Nodilo. Branitelji
optuzenog bili su advokati: Zeljko Olujic,
Silvije Degen i Srdja Popovic. Ostecenu
stranu (obitelj Vidic) zastupao je advokat
Slobodna Perovic.
To sto se culo na sudjenju "balkanskom
krvniku" posebice u dokaznom postupku,
ide u red najpotresnijih svjedocanstava o
zvjerstvima ratnih zlocinaca koji su se ikad
culi u sudnicama svijeta. Klanja i mucenja
iza kojih su stajali Artukovic i ustase nisu
se i nece se zaboraviti. "Balkanski Him-mler- "
odgovoran je za smrt vise stotina ti-suca
ljudi i patnje milijuna Jugoslvena. To
je i velika opomena cijelom covjecanstvu.
Stoga je dobro sto su brojni strani novinari
(84 akreditiranih) ta stravicna svjedocan-stv- a
i veliku opomenu prenijeli citaocima,
slusaocima i gledaocima sirom svijeta.
Na sudjenju su kristalno jasno raskrin-kan- i
Artukovic i ustase cija je opakost u
zlodjelima nad Srbima, Zidovima, Romi-m- a,
Hrvatima, antifasistima, nad zenama,
djecom, bebama nadmasila najokorjelije
krvnike iz drugog svjetskog rata, kojima
se sudilo u niirnbergu ili pak sa sudjenja
Adolfu Eichmannu.
U torn smislu indikativna je i jedna for-mulaci- ja
iz dokumenata americkih vlasti
u kojoj, izmedju ostalog pise: "Kad covjek
cuje sve ono za sto se optuzuje Artukovic
i njegovi istomisljenici, normalan potomak
ljudskog roda, treba se zapitati da li se
homo sapiens uopce ikad civilizirao."
U vezi s ovim sudjenjem evo i kronolo-gij- e
u nasem listu, koju smo zabiljezili u
proteklih mjesec dana; uz glavne znacajke
svakog procesnog dana.
© OPTUZBA ZA STRAVICNE ZLOCINE
14. aprila — Tocno u 8 sati i 30 minuta,
otpocela je rasprava ratnom zlocincu An-driji
Artukovicu optuzenom za 4 krivicna
djela i ubojstvo vise od tisucu ljudi. Vec
na pocetku rasprave advokati optuzenog
pokusali su ga prikazati kao zdravstveno
nesposobnog za sudjenje. Prvog dana ci-ta- na
je optuzba za stravicna zlodjela. Vec
tada se vidjelo da je Artukovic u iznenadju-juc- e
dobrom zdravstvenom stanju s obzi-ro- m
na poodmaklu zivotnu dob. To ce ka-sni- je
iz dana u dan sve vise dokazivati.
0 KUKAVICKA OBRANA
MINISTRA SMRTI
15. aprila— Poceo je dio procesa u kojem
ce Artukovic iznositi svoju obarnu. Za sve
cetiri tocke optuzbe reci ce: "To je apso-lutn- a
laz", "nemam pojma, ne sjecam se",
"to je najprostija laz". Vec prvog dana
obrane pokazuje mnogo proturjecnosti. Ne
sjeca se onog sto ga tereti, sve ostalo mu
je dobro poznato.
© SMRTONOSNA USTAsKA N ACELA
1 6. aprila — Drugog dana obrane ponovo
govori da se niceg iz optuzbe ne sjeca i da
je sve izmisljeno. Opisat ce da je sa Stepin-ce- m
bio kao brat i tvrdi da je u prekrstava-nj- u
Srba rukovodio Stepinac. Artukovic je
rekao da je radio prema moralnim naceli-ma- ,
a da ona nisu bila u suprotnosti s "us-taskim
nacelima", bazirala su se na princi-pim- a
Katolicke crkve, "Nije znao" sto se
dogadja u logorima.
o USTASE PROTIV NARODA
17. aprila — Nakondvodnevne Artukovi-cev- e
obrane poceo je dio procesa u kojem
optuzba postavlja pitanja vezana za nje-gov- u
obranu. Za vrijeme prethodna dva
dana, svoje obrane, Artukovic je opsirno
pricao i svega se sjecao. Onda je ponovno
zasutio. Odgovara kratko, ponovno se "ne
sjeca" i tvrdi da su optuzbe neistinite. Prica
kako je morao slati ustase da "umire narod
koji se pobunio."
U ZNAKU MANEVARA
BRANITELJA
18. aprila — Artukovic se ponovo ras-prica- o
petog dana sudjenja kad je na red
za postavljanje pitanja dosla obrana. Cim
je osjetio da mu ne prijeti opasnost odmah
pokazuje impresivnu memoriju i snalaze-nj- e
u vremenu i prostoru izuzetnu vitalnost
za svoje godine. Sredinom tog dana dolazi
do odobrane, ocito reziranog susreta oca i
sina u sudnici koji je trebao poljuljati emo-cij- e
Andrije Artukovica. Nakon susreta
njegovi branitelji mu postavljaju neobicna
pitanja na koja dobijaju iste takve odgovo-re- .
Poslije toga traze medicinsko vjestace-nje- ,
tvrdeci da njihov branjenik nije sposo-ba- n
da sudjeluje u postupku, cak traze
obustavu postupka. Proces se tog dana
prekida.
e USTASKI GENOCID
NAD DJECOM
21. aprila — Sestog dana sudjenja optu-zba
se usprotivila zahtjevima obrane oka-rakterizira- la
ih kao sracunate manevre us-mjere- ne
na odugovlacenje. Izvjestaj stal-ni- h
sudskih vjestaka ukazuje da je Artuko-vic
sposoban za nastavak procesa. Nakon
toga se odbija zahtjev obrane. Pocinje do-kaz- ni
postupak. Prvi svjedok je Ruza Rup-ci- c.
Pricala je o strahotama sto ih je dozi-vel- a
u ustaskim zatvorima, a posebno u lo-go- ru
Stara Gradiska. Najvise joj je ostalo
u sjecanju ubojstvo ljudi s Kozare sredi-nom
1942. Posebno njihove djece koju su
ustase ubijali na najstrasnije nacine. Ispri-cal- a
je kako je ustaski koljac Ante Vrban
pred njenim ocima smrskao jedno dijete o
zid. (Kasnije ce svjedok Bajro Avdic potv-rdi- ti
kako je te ljude s Kozar u logor uputio
Artukovic).
© POTRESNA SVJEDOCENJA
O ZLODJELIMA
22. aprila — Sedmog dana sudjenja pred
sudskim vijecem pojavio se prvi kljucni-svjedo- k,
85-godis-nji
Franjo Trubar, neka-dasn- ji
Artukovicev sef ustaske policije u
Sremskoj Mitrovici. Usporedbom ova dva
starca tek se moglo vidjeti koliko je Artu-kovic
ustvarijosvitalan. Trubar semnogih
dogadjaja slabo sjecao, ali je rekao, da
ostaje kod svojih izjava koje je dao 1951. i
1952. godine. Nakon toga su procitane te
izjave a Trubar je jos jednom potvrdio da
se sve tako zbilo. U tim napisima stoji da
mu je Artukovic naredio: "Kolji sve Srbe
i Zidove od reda..." Kad se Trubar jednom
pozalio da je previse ubijanja, Artukovic
je rekao: "Nisam te ja tamo postavio za po-pa..- ."
Bio je prisutan i jednom kad je Artu-kovic
pricao o prijekim sudovima rekavsi:
"Mi trebamo i hocemo ubijati, zato su nam
potrebni prijeki sudovi." Svjedok je de-talj- no
opisao kako je odnio Artukovicu
molbu supruge Jese Vidica, u kojoj mu je
ona nudila polovinu njihova imanja da ga
pusti iz logora. Artukovic je odgovorio
"Sto ste mi to donijeli, ne samo da cu uzeti
150 vec svih 300 jutra zemlje i ubiti
ga".Tako se kasnije i zbilo — rekao je svje-dok.
© UZAS JASENOVCA
23. aprila — Najstravicnije svjedocenje
osmog dana sudjenaj bilo je kazivanje
Egona Bergera o logoru Jasenovac. Pricao
je kako su u krematoriju spaljivani zivi lju-di,
te o svakodnevnim bezbrojnim kla-njimaiubijanjimaba-tom.
Radio je kao gro-b- ar
u logoru, a vrlo potresan je bio i dio
njegova iskaza kako su mu pred njim us-tase
zaklali oca te kako ga je morao zakopa-vat- i
zajedno s ostalim logorasima. Pricao
je i o proboju iz zatocenistva, 22. aprila
1945. u kojem je sudjelovalo 2000 logorasa,
a spasila su se 93.
Tog dana svjedocio je i Stjepan Bratelj
koji je za "NDH" radio u ministarstvu unu-trasnji- h
poslova. Za Artukovica je rekao
da je bio desna ruka Pavelicu i da je bio
doglavnik. Tvrdio je da je Artukovic znao
za logore i da je zelio imati uvid u sve. Svje-dok
Blaz Mesaros prica kako je jednom
kad su ga mucili Artukovic dosao to nad-gleda- ti.
o POKOLJ U GLINSKOJ CRKVI
24. aprila — Devetog dana sudjenja neko-lik- o
je svjedoka pricalo o tome Sto su pre-zivje- li
u logorima posebno u Jasenovcu.
Najkompletniju sliku o Jasenovcu dao je
Radovan Trivuncic koji je kao sedmogo--
snje dijete odveden u logor. Nakon rata po-svet- io
se izucavanju povijesti toga, kako
on tvrdi najveceg svjetskog muciliSta i gu-bilist- a.
Utvrdjeno je da je samo u bosan-sko- m
dijelu logora zvanom Gradina ubi-jen- o
360 tisuca ljudi, ostali dijelovi jos nisu
potpuno istrazeni, posebno onaj na hrvat-sko- j
strani koji se prostire na 60 cetvornih
kilometara, bezbroj ljudi je likvidirano i u
krematoriju. O bezumlju i ustaskom kla-nj- u,
ljudskom razumu gotovo neshvatljivu
pricu, ispricao je jedini prezivljeli iz poko-lj- a
u Glinskoj crkvi, Ljuban Jednak. Tada
su ustase u crkvi zaklale 1.200 ljudi.
o DJECU GUsILI PLINOM
25. aprila — i danas se pitam da li to moze
uciniti ljudsko bice — rekla je svjedokinja
Mara Vejnovic-Smiljan- ic, govoreci kako je
u logoru Stara Gradiska vidjela kada je je-da- n
ustasa stao cizmom na glavu djetetu,
od godinu dana, uhvatio ga za noge i napro-st- o
rascerecio. Opisala je i bezbroj drugih
strahota — ubijanje djece plinom i slicno.
O pokoljima na podrucju Vrginmosta pri-ca- li
su svjedoci Mile Dobric, Franjo Vuk-sa-n
i Djuro Kljajic, koji su svjedocili dese-to- g
dana sudjenja.
o VIDIO SAM ARTUKOVICA
U JASENOVCU
28. aprila — Svjedok Jovan Zivkovic,
koji se pojavio pred sudskim vijecem jeda-naesto- g
dana sudjenja, ispricao je kako je
Artukovic tri puta bio u Jasenovcu. Ovaj
svjedok tvrdi da je svojim ocima vidio
kako je ubijeno oko 200.000 ljudi. Svjedok
Filip Barbaric govorio je o tome kako mu
je njegov poznanik Simun Buntic ispricao
da mu je Artukovic jednom zaprijetio:
"Ako ne ubijes makar 200 Srba, nemoj mi
dolaziti".
© ARTUKOVIC I OSOBNO UBIJAO
29. aprila — Sva ranija svjedocenja i sve
dokumente iznesene od strane optuzbe u
prethodnih 11 dana zaokruzio je svojim is-kazo- m
krunski svjedok Bajro Avdic. On je
bio vozac u tjelesnoj gardi Pavelica i Artu-kovica,
pa je tako bio prisutan i mnogim
presudnim trenucima koji drugima nisu
bili dostupni. Zahvaljujuci svemu tome
njegovo je svjedocenje dragocjeno. On je
detaljno opisao Artukovica kao naredbo-davc- a
i onog koji je nadgledao pokolje kod
Vrginmosta, Kerestinca i Samobora. Ispri-cao
je i neke nove momente. Najznacajniji
je da Artukovic nije bio samo naredboda-vac- ,
vec je i osobno ubijao. Ovaj je svjedok
vidio kad je Artukovic, s jos nekim usta-skim
ubojicama u Maksimiru iz pistolja
ubio 9 komunista. Svjedok je pricao i o
tome kako je Artukovic naredjivao da se
uhapsenici salju u Jasenovac i druge logo-re-.
Optuzba nakon ovog uvjerljivog svjedo-cenja
nije imala potrebe za mnogo pitanja.
Obrana je pokusala osporiti ovo svjedoce-nje,
ali su odgovori ustvari jos vise teretili
njihova branjenika.
o I MRTVI OPTUZUJU KRVNIKA
30. aprila — Trinaestog dana sudjenja ci-ta- ni
su iskazi svjedoka koji vise nisu zivi
ili su tesko bolesni pa ne mogu doci na
sudjenje. Tako je procitan iskaz Vuke Ra-dek- e,
koja je poznavala Artukovica jos iz
Gospica gdje je bio advokat. Ona je izjavila
da ga je vidjela u logoru Stara GradiSka.
Procitan je njen iskaz o ubijanju 2.000
djece plinom. Izneseno je i vise iskaza biv-si- h
sluzbenika "NDH", koji terete Artuko-vica
za razna naredjenja o progonima.
o DOKUMENBTI ZLA
5. maja — Cetrnaestog dana sudjenja
sudskom vijecu su projicirana dva filma o
ustaskim zvjerstvima, ciji stravicni ka-dro- vi
nadilaze ono sto ljudski um moze za-misli- ti.
Procitan je i niz optuzujucih doku-menata.
Pri kraju tog dijela rasprave
obrana je odlucila da ponudi nekoliko do-kaza.
Predlozili su da se saslusaju pisci ne-ki- h
knjiga koji su pisali o dogadjajima iz
rata. Tome se usprotivila optuzba, rekavsi
da je to dokazano iskazima ljudi koji su to
dozivjeli, a da bi ovi svjedoci obrane mogli
govoriti samo o onom sto su culi od drugih.
o "CORCI" ADVOKATA
6. maja — petanestog dana rasprave od-bije- ni
su dodatni prijedlozi obrane, uz
obrazlozenje da ponudjeni svjedoci ne-maj- u
ncposrednog saznanja o ovim doga-djajima.
Obrana je tada ponovo pokusala
zaigrati na kartu loseg zdravstvenog stanja
optuzenog, ali su sudski vjestaci odgovorili
da to nije ista, da je obrana ponudila "no-ve"
dokazne prijedloge. Ustvari iste one
kao i prethodnog dana, ali su sada trazili
da se ne saslusavaju pisci, nego citaju nji-hove
knjige. To je odbijeno iz istih razloga
kao i raniji prijedlozi.
© OPTUZBA TRAZI SMRTNU KAZNU
7. maja — U zavrsnoj rijeci optuzba je
zatrazila smrtnu kaznu za Andriju Artuko-vica.
Obrazlazuci temeljito svoju zavrsnu
rijec optuzba je posebno naglasila znacenje
svjedocenja krunbskih svjedoka Bare Av-dic- a
i Franje Trubara, ali i bezbroj drugih
svjedocanstava. Posebno je naglaseno da
je ovo za sto se sada sudi, kao sto je opce
poznato, samo mail dio Artukovicevih ne-djel- a,
ali nas na to obavezuju medjuna-rodn- i
propisi o izrucenju.
o STAROST I "BOLREST" OSLONCI
OBRANE
8. maja — Sedamnaestog dana sudjenja
prvi je govorio zastupnik ostecene obitelji
Vidic. On je zatrazio da se ipak Artukovicu
sudi za genocid dokazujuci da je ubojstvo
Vidica, za koje je Artukovic izrucen, us-tvari
dio genocida provodjenog nad Srbi-ma,
pa da se zlocincu prema tome moze
suditi i za genocid. Nakon toga govorio je
prvi od trojice advokata obrane. On je po-novo
pokusao uvjeriti vijece da je Artuko-vic
zdravstveno nesposoban da mu se sudi.
o MINISTRU SMRTI PRESUDA SUTRA
9. maja — Poslednjeg dana zavrsne rijeci
obrana je pokusala osporiti iskazekljucnih
svjedoka optuzbe Truhara i Avdica i us-tvrdi- la
je da, prema njihovu stanovistu Ar-tukovic
nije kriv, ni za jedno djelo za koje
se optuzuje, a zatim je zatrazila oslobodje-nj- e
od optuzbi. Za svaki slucaj pokusali su
pronaci i neke pravne zapreke za sudjenje,
pa su tako tvrdili da je za djela za koga se
Artukovic optuzuje vec nastupila zastara.
Nakon svega uslijedile su i replike optuzbe
i obrane. Jedni i drugi ostali su kod svojih
ranijih stavova. Zatim je objavljeno da ce
presuda biti izrecena u srijedu — 14. maja.
e SMRTNA KAZNA ARTUKOVICU
14. maja — Krivicno vijece Okruznog
suda u Zagrebu, pod predsjedanjem suca
Milka Gajskog izreklo je smrtnu kaznu rat-nom
zlocincu Andriji Artukovicu. Bivsi
minister unutrasnjih poslova kvislinske
tvorevine "NDH" proglasen je krivim za
zlodjela protiv covjecnosti i medjunarod-no- g
prava i ratne zlocine.
Time je zavrsio mjesec dana dugi proces
"balkanskom Himmleru", odgovornom za
smrt vise stotina tisuca ljudi i patnje mili-juna
Jugoslavena. Njemu je, medjutim, su-djen- o
na osnovi medjunarodnog prava
samo za cetiri krivicna djela zbog kojih ga
je americka vlada 12. februara 1986. godine
izrucila Jugoslaviji.
Pripremio Ivica MIKULCIC
ZA UNAPREDJENJE
MIRA U SVETU
NEHRUOVA NAGRADA
ULOFU PALMEU
Bivsi svedski premijer Ulof Palme
posthumno je proglasen dobitnikom
"Nehruove nagrade za medjunarodno
razumevanje" za 1985., saopstio je u
New Delhi Komitet za dodelu nagrade.
Kako javlja indijska agencija PTI, Ko-mitet
je dodelio nagradu Ulofu Pal-me- u
za njegovu "beskompromisnu
borbu za mir i razoruzanje".
Nagradu "Djavaharlal Nehru" koja
se od 1966. dodeljuje u znak secanja
na ovog istaknutog nacionalnog lidera
i borca za ravnopravne medjunarodne
odnose, za 1971. dobio je predsednik
Josip Broz Tito. Nosioci ovog najviseg
indijskog priznanja su medju ostali-ma- ,
U Tant, Martin Luther King, Jehu-di- n
Menjuhin, Majka Tereza, Keneth
Kaunda i Indira Gandi.