Nase Novine, December 19, 1985

              тркт тг ;nfc 'tV~l i it X j "-- it tyn"-- - ' 'H .,„,
№?
ч'
%
{
IN MEMORIAM
STJEPANA MIOSICA
Primili smo pismo od druga S.
Miosica, koje glasi:
Postovani drugovi i drugarice:
Mislini da je moja uloga u
uredivanju "Nasih novina" za-vrse- na,
pak vas molim da ispustite
moje ime iz prvog stupca na strani
2 pod naslovom "Redakcijski ko-legiju- m
' '.
S postovanjem,
s. mosic
Izrazavajuci zaljenje da se drug
Stjepan Miosic povlaci, upucu-jem- o
visoko priznanje za dosada-snj- i
rad i zelje za sve najbolje u
njegovom zaista zasluzenom od-mo- ru
od problema oko "Nasih no-vina".
— IZVRSNI ODBOR "NN"
Cijenjenom Urednistvu
' 'Nasih novina ' '
Prije izvjesnog vrijemena, mojdobar
prijatelj a pretplatnik na "Nase novi-ne"
g. Tony (Anton) Devich, koji je
90 godina star, a pretplatnik je na
"Nase novine" od 1923. koje su iz
vrijemena na vrijeme izlazile pod raz-liciti- m
imenima, razlicitih razloga radii
Tony jos tada me je zamolio, posto je
njemu dosta tesko citati, da obustavite
njegovu pretplatu na "Nase novine".
Posto mu vi jos uvjek saljete iste
novine, zamolio me je, da vamponovo
pisem i izrazim njegovu zelju: da mu
obustavite siljanje "Nasih novina" iz
gore navedenog razloga i da ne zeli
vise bitipretplacen na " 'Nase novine ' '.
Izrazio se je da Warn zeli dobar us-pj- eh
u Vasem objektivnom novinar-sko- m
radu na problemima siromasne
radnicke klase. Zivjeli! uz iskren po-zdra- v.
Za bivseg pretplatnika i prijatelja
Tony Devich,
Cvetko T. Vlasic
San Francisco, Ca.
Dragi drugovi,
Izvinjavam se sa malim zakasnje-nje- m
u vezi moje pretplate. Prilazem
vam cek od $50.00 za obnovu moje
pretplate, a ostalo u korist fonda ' 'Na-sih
novina", sto vam ujedno zelim
mnogo srece i uspjeha u radu.
Uz drugarski pozdrav,
Stevo Kosanovic
Hamilton, Ont.
Zdravo Urednice,
Moja pretplata istice iduceg mjeseca
pa hocu daje obnovim. U ovome pismu
vam saljem $50.00 za obnovo, a osta-ta- k
za fond novina.
U potanje vrijeme meni izgleda da
najvise pisete o Jugosla viji iprepisivate
iz jugoslovenskih novina, sasvijem
malo o Kanadi. Izgleda da ste Rusiju
zaboravili. Mislim da znas daje Crvena
armija oslobodila Jugoslaviju. Tito je
dosta dobro napravio za narod u Jugo-slaviji.
Nemojte zaboraviti da ne§to na-pise- te
o Crvenoj armiji.
Pozdravlja vas prijatelj,
Kosto Trklja
KamlpQpsB. C.
Dragi prijatelji,
Prilozeno vam saljem cek od $40.00
za obnovu na "Nase novine" i ostatak
za fond.
Mnogo pozdrava svima u uredu sa- -
Dinka Cekalovich
Rancho Palos Verde, Ca
Cijenjeno urednistvo NN,
Vec duze vremena se odlucujem da
posaljem nwli clanak u "NN", ali sad
pre pocetka vidim da ce ovaj clanak
doci kad posjede kose uredu i nasim
citaocima. Nasa napredna stampa do-sti- ze
preko kugle zemaljske i dvojim
da ce me urednistvo NN uzeti u obzir
da clanak uvrsti.
Cjenjeno urednistvo, dosta sam puta
citao u "NN" da svaki pretplatnik
trcba da doncse svoje mijenje za napre-da- k
"NN" tc istovremeno da se mladi
narastaj, sto se je dogadalo nekada u
starim tradicijama, upozna sa nasom
proslosti, sto smo mi starosjedioci pre-zivil- i.
Nasa braca Amerikanci mnogo su
vise obozavali nase stare tradicije.
Uzniimo porodaj djeteta Hi smrt kuc-no- g
clana. U starinsko doba kad bi se
djete rodilo, mater je lezala u krevetu
punih petnajst dana. A prijatelji i su-sjc- di
bi donosili svake jestvine juhe od
pilica, lepe pogace, kolaca itd. da se
majka oporavi i ojaca. U 20. stoljecu
stvar je sasvim drugacija i ovdje i u
starom kraju. Majka mora van iz kre-vet- a
drugi dan. To je novi medicinski
sistem.
Sa sprovodom mrtvih (tela) i kar-min- e
se uopce ne slazem. Zasto zalosnu
familiju stavljati u veci trosak nakon
zalosne smrti pokojnika Hi pokojnice?
U danasnje dane troskovi su ogromni.
Vozit pokojnog u mrtvanu, toje trosak,
grobljeje drugi i sad dolaze najzad na-zalo- st
karmine, a crkva?! Sadje doslo
da se ne isplati ni umreti. Ja sam mnogo
iskusio u proslosti, video dosta licnosti
i financijalno obskrbljenih ali nije bilo
karmina. Sirotinaj trosi silni novae a
dosta naroda ne idu na sprovod, ali
dodu na karmine.
Vidio sam i racune sto je potroseno
u jednom sprovodu.
U spomen nasim umrlim Jugoslove-nim- a
prilazem u fond Nasih novina
$20.00.
Nikica Trtanj
Burnaby, B.C.
© © m Ш ©
ED — cudesan dar prirode.
Primio je u sebe toplinu sun-c- a,
aromu i sok cvjetova. A
sjedinjenje 7b tvari i vitamina u nje-mu
- ucinili su ga i hranjivim pro-dukto- m
i univerzalnim lijekom, koji
se k tome ne kvari i ne gubi Ijekovite
moci i za duga cuvanja.
Prije osam tisuca godina znameni-t- i
istoenjacki ucenjak Avicena pisao
je: Med daje svjezinu, pobuduje
apetit, pomaze probavu, obnavlja
pamcenje, izpstrava razum. I
pre-poruciv- ao
je protiv kaslja Ijesnjake s
medom, a u lijecenju pocetaka tu-berkul- oze
pluca — jutarnje uzimanje
smjese meda s laticama ruza.
No i mnogo prije razni su narodi
upotrebljavali med za lijecenje. U
drevnom Egiptu, primjerice, lijecnici
su ga smatrali najboljim sredstvom
protiv najraznovrsnijih oboljenja oka,
a upalu koze i rane lijecili su lepinja-m- a
od meda.
U ruskoj narodnoj medicini med je
od davnina zauzimao glavno mjesto
medu prirodnim lijekovima. U drev-ni- m
rukopisima navode se deseci
narodnih lijekova pripravljenih od
meda, ovisno o bolesti, od ekstrakta
kamilice, koprive, divlje lobode, luka,
cesnjaka, pastrnjaka, hmelia, goru-sicni- h
zrna, maka, octa. Od tih dav-ni- h
vremena dosli sir do nas, primje-rice,
savjeti kako se jednostavno li- -
T
mi
Josip Dizdar, dugogodisnji pret-platnik
i citalac "Radnitke stampe"
umroje u Floridi, 3. septembra 1985.
Unjegovim mladim godinama dosao
u ovu zemlju i nastanio se u ovoj ko-lini- ji, gdjeje bilo mnogo nasih zem-Jjak- a; zaradio se u celicnoj industri-ji- .
Pokojni drug Dizdar stupio je u
borbu za interese radnicke klase jos
kao mladic i kao takav bioje progo-nje- n i otpustan s posla za vrijeme
silne bespolice i strasne gladi.
Organizirao je bespolene i vodio
borbu za pomoc besposlenim, poma-ga- o
organizirati radnike u eelienu
uniju, bioje clan HBZ Odsjek 126. U
Odsjekuje vodio borbu zajedno s cla-novi- ma koji su vodili borbu protiv
korupcije kojuje onaj fasista Zubak
cinio. U kratko гебепо bio je uvjek
tamo gdje seje vodila borba za pravi-cu-;
pomogaoje borbeni nas narod u
Jugoslaviji.
Kadaje izasao u mirovinu, on i nje-gov- a
pokojna supruga odseli su se u
Floridu, u NewSmirna. Bie, supruga
mu je umrla 1967, imali su dvije
нмшнадч
jeci prehlada, angina: 1) prije spava- -
nja treba popiti casu topla mlijeka s
velikom zlicom meda razrijedenog li-mun-ovim
sokom (jedan limun na 100
grama meda) Hi sokom od hrena (u
odnosu 1:1).
Med - najbolji prijatelj zeluca
— govorili su u stara vremena. Su-vreme- ni
medicinari potvrduju da nje-go- va
svakodnevna upotreba u hrani
pomaze probavi, regulira kiselost
zelucanog soka.' Eto zasto sluzi kao
lijek za gastritis, cir zeluca i dvanae-sni-k,
to jest protiv oboljenja popra-ceni- h
povecanjem kiseline. Dobar
ucinak postize se ako rastvorimo zli-ci- cu
u 100 grama tople pr'okuhane vo-d- e.
Vazno je pri torn vrijeme uzima-nj- a
mednog rastvora: ako ga pijemo
sat i pol do dva sata prije jela, kise-lin- a
se smanjuje, ako ga pijemo ne-posred- no
prije jela, ona se poveca-va- .
Kura takva lijecenja traje mjesec
i pol do dva.
Hemoglobin
U kaloricnosti se med mqe natje-ca- ti
i s takvim proizvodima kao sto
su cokolada, kakao, orah, secer: 100
grama meda sadrzi 335 kalorija. I za-t- o
je prijeko potreban fizicki i duhov-n- o
iscrpljenim ljudima ili oslapljenim
nekom bolescu.
;
if
H
Ш
.
]
J
i
AlwtfcjAnCmriJ
kceri i jednog sina, sin je umro,
ostale dvije kceri; jedna mlada kci,
Bernice Churlik, zivi u Californiji,
a starija, Jenny Montenson,je ostala
da zivi s familijom ovde, ali buduci
dajojje otac bio u devedesetim godi-nama
j Jenny i familija su se odselili
kod oca damu budu odpomoci, posto
mu je pomoc trebala. Bilo mu je 93
godine kada umro. Bio je predsjed-ni- k
Penzionerskog kluba devet go-dina
u Floridi.
Gdje se je god Josip odselio, nje-gov- a radnicka ideja i klasna svijest
bili su uvijek u njemu. Iza njega su
ostali dviju kceri, dva zeta, pet unu-ca- di i dva praunuceta.
U spomen njezina pokojnog oca, Jenny salje "Nasim novinama" sto-tin- u dolara i sliku pokojnog oca.
Moja familija i ja saljemo u spo- men pokojnog Dizdara stotinu dola-ra.
Slava Mu!
P. KNEZEVICH
Farrell, Pa.
Ne zalazem se da trazimo i izmisljamp nacionalizam da
bismo imali televizicnu televiziju. AH dok god se ne vidi
sto se pod tim podrazumeva, dok god se ne vidi albanska
zastava s orlom na napustenoj srpskoj kuci na Kosovu, dok
god se ne vidi automobil beogradske registracije bacen sa
splitske rive u more, dok god se ne vidi i jasno ne cuje
kako se vice 'ustase, ustase' na beogradskim stadionima,
dok god bezimo kamerom od toga, to nije televizija. U torn
elementu, na zalost, nismo Amerika. Kod nas to asocira
na krv, na proslost, na neke mucrie trenutke. Mozda od-lucu- ju
najmudriji ljudi koji ne dozvoljavaju da se to pusti,
a mozda i ne odlucuju najmudriji; -- bilo kako bilo, televi-zicn- o
nije. To je nesto sto je protiv televizije kao medija,
a je li politicki ispravno ili nije, buducnost ce pokazati.
Dosad smo ziveli u miru.t (Goran Milic)