000561 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 16 decembra 1947 NOVOSTI
Published everv Tuesdav Thursdav and Saturdav by tbe
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Avthorfsed as Seeosđ CIam Mail Post Offke DpitMt Ottsw
Registered in the Recistrv Office for the CUy oi Toronta
on the 24th doy of Ociober 1941 cs
No 46052 CP
l2km svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Dopiti bez potpisa so ne uvrićuiu — Rukopisi 3e ne vraćaju
29 Novembra u Kanadi
Ovogodišnje proslave velikog nacionalnog praznika FNR
Jugoslavije 29 novembra obavljene su i kod nas u Kanadi
na vrlo dostojan način Dok su prošlogodišnje proslave bile
u glavnom u većim naseljima naših iseljenika ovogodišnje
održane su skoro u svakom većem i manjem naselju po šum-skim
kempama i rudarskim naseobinama Svagdje gdje se
našlo desetak naših svijesnih značaja 29 novembra održane
su priredbe u slavu tog velikog dana nove Jugoslavije Može
se slobodno reći računajući broj priredaba radio govora
prijema skupština predavanja i veselica da su ovogodišnje
proslave nadmašile prošlogodišnje u svakom pogledu Ovo
godišnje priredbe bile su tim značajnije što su zajedno s
jugoslavenskim iseljenicima slavili taj veliki praznik i drugi
Iseljenici slavenskog porijekla Stvarno u nekojim naseljima
priredba je odavala široki slavenski karakter što daje znati
da 29 novembra nije više tudj i nepoznat u Kanadi
Od svih najsvečanija i najšire zastupana proslava 29 no-vembra
održana je u prijestolnici Kanade Ottawi Primanju
koje Je tog dana priredilo Jugoslavensko poslanstvo pod vod-stvom
otpravnika poslova FNRJ Pavla Lukina prisustvovalo
je oko 300 zvaničnih gostiju predstavnika raznih država i
društava
Na toj velikoj svečanosti po prvi puta u historiji Jugo-slavije
bile su zastupane i naše iseljeničke organizacije i šta-mpa
Kažemo po prvi puta jer to je stvarno prvi puta da naš
iseljenik običan radnik ili farmer slavi državnu slavu zajedno
sa državnim predstavnicima Nekada predstavnici Jugoslavije
nisu ni gledali na našeg iseljenika Smatrali su ga nižim i
nedostojnim da zajedno s njima bude u jednom društvu Mrzili
su ga i prezirom ošinuli kadgod bi se bio pojavio u njihovom
konzularnom uredu Optuživali su ga i tražili mito za svaku
pa i najmanju uslugu Drugim riječima onako kako su na
narod u zemlji gledali razni vlastodršci tako su gledali i
njihovi diplomatski predstavnici na nas iseljenike
Svega toga je nestalo sa nestankom stare i antinarodne
JugoslavijeU novoj Jugoslaviji gleda naš iseljenik ostvarenje
davne težnje svih naroda Jugoslavije Ostvarenje svoje želje
i svoje ideje Za to Je u tolikoj mjeri i sa toliko zanosa slavio
rodjendan novo narodne Jugoslavij'e na čelu sa obljubljenim
maršalom Titom
Kandidat reakcije
Senator Taft već je otpočeo predizbornu kampanju za pred-sjedničke
izbore koji će se u Sjedinjenim Državama održati
iduće godine
On pretpostavlja da reakcionarnijeg predsjednika nego
što bi bio on američki imperijalisti nemogu naći Na konfe-renciji
za štampu u Santa Cruzu Taft je medju istalim iznio
kako misli riješiti pitanje stalnog porasta cijena živežnih na-mirnica
u Sjedinjenim Državama
"Prvi korak je — kaže on — da dobrovoljno smanjimo
zahtjevo Moramo manje jesti Jest manje mesa i
hraniti so skromnije "
Slijedećeg dana mnoge su novine donijele fotografiju
senatora Tafta kako guta ogromne količine mesa s potpisom:
"Još manje! Još manje!" Kad je Taft došao u Los Angeles
morao je proći kroz špalir štrajkaša koji su nosili plakate s
parolom: "Još manje"
Kako je nezahvalan taj američki narod!
Domobranac Butković
Pred nama se nalazi "Nezavisna Hrvatska Država" —
glavno glasilo Hrvatskog Domobranstva u Sjevernoj Americi
Broj koji je pred nama je od 4 srpnja 1936 godine dakle broj
kad još "Nezavisna Hrvatska Država" nije bila zabranjena po
američkim vlastima kao "opasna profaJistička novina koja
radi protiv interesa Amerike i saveznika"
Na prvoj stranici u dvostrukom stupcu nalazi se velika
slika Ivana D Butković glavnog predsjednika Hrvatske Brat-sko
Zajednice Ispod slike preslikan je brzojav otiskan na služ-benom
papiru Zajednice i potpisan po predsjedniku Butkoviću
U tom brzojavu na službenom papiru Zajednice Butković
glorificira rad hrvatskih ustaša prije rata u njih polaže sve
nade i naziva ih "slobodarima i braniocima" hrvatskog naro- da U tu svrhu i sa tim poštovanjem prema tim najvećim zlo-čincima
hrvatskog i drugih naroda Jugoslavije gospodin Ivan
D Butković daruje DESET DOLARA
što je razlog da mi ovo danas donašamo Razlog je to
ito smo zapazili da se Ivan D Butković previše u prsa udara
kao "lojalan" Amerikanac i što svaki drugi koji nije u njego-vom
ustaškom taboru nije lojalan
Neka se ne zaboravi da Je vlada Sjedinjenih Država
zabranila i okarakterisala organizaciju koju je Ivan D Butković
svesrdno pomagao kao organizaciju "štetnu po Sjedinjene Dr-žave"
kao "pro-fašističk- u" organizaciju čije je postojanje "opa-s- o
po sigurnost Sjedinjenih Država"
Neka se dalje ne zaboravi da je to organizacija koja je
medju američkim Hrvatima propovjedala i zalagala se za
vlast najvećeg zločinca i krvnika hrvatskog i srpskog naroda
u Hrvatskoj Pavelića Neka se ne zaboravi da je taj isti Pavelić
navjestio rat Americi
Sve ovo treba da članstvo Zajednice zna jer se taj isti Ivan
D Butković noda iz ureda Zajednice iako ga je članstvo na
proiloj konvenciji odbacilo
nm
i r 'mxs# rrtzv' s£jk'Bvi9tnm~sjnMuiritr£czt±tirh7-'i- rgXifimifc'Vuii'p ~ -- - m&mm sws s rIfYcv ttH&lJj&SČiLiJf-&- - &~-- X&S i ~W1V
KAZALJKA SE OKREĆE
PAVEL VIŠNJAKOV
taera de Umik kmil
U tragičnim danima francuski--
katastrofe 1940 godine kada su
"miSJe" uniforme preplavile fran-cuski
Sjever a na putovima u
Francuskoj vidjali su se milioni
bjegunaca prognanih iz mjesta
kojo su zauzeli hitlerovci u te
dane londonski radio je prvi put
spomenuo ime generala de Gaullea
To ime bilo je skoro sasvim ne-poznato
u Francuskoj Velika ve-ćina
Francuza nije ga joznavala
Ali iz dana u dan londonski radio
neprestano je ponavljao ime malo
poznatog brigadnog generala pret-varajući
ga u "simbol francuskog
Otpora" Tako se rodila i krenula
U svijet "legenda o generalu de
Gaulleu" — "spasiocu Francuske"
Ali kao i sve druge legende i
ova je bila daleko od stvarnosti
kao nebo od zemlje Netko je re-kao
da je dc Gaullea stvorio lon-donski
radio U tome je bio veliki
dio istine
Ipak bi bilo preuveličano reći
da do Onullea uopće niu pozna
vali u Francuskoj l'rije rata pu-kovnik
de Gaulle bio je dobro po-znat
u onom krugu koji su u Fran-cuskoj
nazivali protu-republikan-sk- im
Ovaj krug bio je stjeciJte
političkih otpadnika koje su iz-bjegavali
čak i desničari Rojalisti
kagulari "ligisti" (članovi fašisti-čkih
liga) ukratko rečeno hrpa
avanturista koji su liferovali po-litičke
ubojice diverzante i štraj-kobrehe- re
1 stvarali "proturepu-blikansk- u
sredinu"
Pukovnika de Gaullea smatrali
su svojim čovjekom u redakciji
pariškog "Action Francaise" koji
je izdavao poznati mračnjak roja-list- a
Charles Morras ćitav Pariz
znao Je da su ove novine gnijezdo
francuskih fašista-kagular- a onih
istih kagulara koji su G veljače
1934 godine izašli s oružjem u
rukama na pariški trg de 1a Con-corde
da izvrše proturepublikan-sk- i
prevrat
Pukovnik de Gaulle nije bio slu-čajni
gost u kagularskoj sredini
On je slulio u Štabu maršala Te-tain- ea s kojim je podržavao oda-vno
intimno prijateljstvo uzroko-vano
jednakim političkim pogledi-ma
A tko u Francuskoj nije znao
da se u Tetaineovu štabu ugnijez-dila
vojna organizacija kagulara!
Zato je ime dc Gaullea nepo-znato
francuskom narodu koje je
1940 godine objavio francuski ra-dio
bilo dobro poznato francuskim
kagularima Oni su otišli u Lon-don
Ovi ljudi s tamnom prošlošću
koji su svoja prava imena zami-jenili
imenima stanica pansiog
metroa postali su u Londonu naj-bli- ii
suradnici generala de Gaul-lea
Prvi je k njemu došao neki
major Passy (njegovo pravo ime
je de Vavrain) koji je prije rata
bio tajnik jednoga od vodja kagu-lara
— -- Delonclea koji je za vri-jeme
okupacije otvoreno prešao u
sluibu Hitlera Kagulari su postali
jezgra "rukovodstva" pokreta ot-pora
(VSRA) stvorenog u Lon-donu
za engleska sredstva
De Gaulleov štab imao je žalos-nu
lavu medju sudionicima pokre-ta
otpora Vidjet ćemo kasnije da
su za to postojali ozbiljni razlozi
Poslije rata nisu bili više tajna
okolnost pojavljivanja de Gaullea
kod mikrofona londonskog radija '
u lipnju 1940 god Isto tako se ob-jasnilo
tko Je pretvorio dotada
nepoznatog francuskog brigadnog
generala u "čovjeka-simbol-"
Francuski tjednik "Reue de
Taris" objavio Je 1915 godine us-pomenu
de-gaullo- vca Jeena de
Pangea koje su se doticale mala
AL+tfi±
mSY-- ' ' T
i "
-- 1 '
IZ GOREG U GORE
poznatog razdoblja iz de Gaulle-ov- e
biografije — njegova boravka
na mjestu pomodnika ratnog mini-stra
u kabinetu Paula Revnauda i
njegova odlaska iz Bordeauxa u
London u lipnju 1940 godine
Prema riječima de Pangea od
deset dana što je de Gaulle bio na
mjestu ministra (od C— 10 lipnja
1940 god) C dana on je proveo u
Londonu kao opunomoćenik Rey-naudo- ve
vlade kod Churchilla Lon-donska
misija de Gaullea bila je
u pretresanju engleske pomoći
Francuskoj u času njenog vojnog
poraza s tadašnjim zamjenikom
engleskog ministra vanjskih po-slova
Vansittartom Prema riječi-ma
de Pangea rezultat ovog raz-matranja
bio je poznati plan or-ganskog
stajanja Francuske 8 En-gleskom
i njihovih kolonijalnih
vlada 10 lipnja Vansittart i De
Gaulle predložili su plan na kona-čnu
potvrdu Churchillu 15 lipnja
doletio je de Gaulle iz Londona u
Bordeaux da u ime Churchilla
preda ovaj plan tadašnjem pred-sjedniku
francuskog vijeća mini-stru
Paulu Reynaudu Prijedlog
Churchill— de Gaulle— Vansittart
pretresen je isti dan i otklonjen
sa strane francuskog kabineta U
Francuskoj nije bilo ni jednog ve-ćeg
političkog radnika koji bi ri-skirao
da otvoreno pomaže prijed-log
o likvidaciji francuskog suve-reniteta
i ukidanju samostalnog
života Francuske Samo de Gaulle
je smatrao za potrebno da pročita
potpuni tekst ovog plana francu-skim
novinarima nazvavši taj plan
"planom za spas Francuske"
Uspomene de Pangea dokazuju
da je Churchill imao razloga po-ručiti
engleskom generalu Speeru
da izvoze 17 srpnja 1940 iz Bor-deau- xa
u London generala de Gau-llea
na engleskom avionu Chur-chill
je znao s kim ima posla i na
što može računati
Prema tvrdjenju Elliota Roose-velt- a
pokojni predsjednik SAD
jednom je vrlo jasno odredio zavi-snost
de Gaullea od Churchilla re-kavši
da "de Gaulle pripada Eng-lezima
dušom tijelom pa čak i
hlačama Englezi ga snabdijevaju
novcima tehnikom i pružaju mu
moralnu pomoć"
Tome bi se moglo dodati da je
de Gaulle u istoj mjeri bio sklon
i američkim churchillima
Mnogobrojni dokumenti i uspo-mene
sudionika narodno-oslobodi-lač- ke
antifašističke borbe objav-ljeni
poslije rata u Francuskoj
iznosili su tamne strane rada de
Gaulla i njegove kagularske okoli-ce
u VSRA koji su radili prema
direktivama Londona i američke
reakcije
Kao Sto Je poznato londonski
radio u početku je proglasio de
Gaullea vojnim rukovodiocem fran-cuskih
naga koji je odlučio da
nastavi borbu protiv hitlerovske
Njemačke Francuski patrioti koji
su se počeli skupljati u Londonu
kao odgovor na poziv londonskog
radija smatrali su De Gaullea svo-jim
vojnim rukovodiocem
Ali već krajem 1940 godine De
Gaulle Je sebe proglasio nosiocem
političke vlasti Od toga časa za-datak
pripreme oružanih snaga ide
u pozadinu Vojne snage de Gaullea
(po nekim podacima one nikada
nisu prelazile 15 tisuća ljudi) nisu
sudklovale ni u Jednoj ozbiljnoj
akciji protiv hitlerovske vojske
One su postale neke vrste "lična
garda" de Gaulleova odredjena za
izvršavanje političkih funkcija
U borbama za Normandiju su
iH-- 1
V pohlepi 7a sve m-ćii- h profitom
kanadski lndustrijali-st- i i druge
mnnopolističke grupe tjeraju rad-nike
u istu situaciju u kakvoj se
danas nalaze radnici Francuske i
Italije
Vlasnici tako zvanih "slobodnih
poduzeća" lijevo i desno su se raz--
I mahali protiv radnika njihovih
1 nadnica sindikata i svih drugih
[ tekovina koje su radnici postigli
l u industriji Vlada je industrijali-stim- a
otvorila put za slobodno po-- j
dizanje cijena njihovim proizvo
dima Na čiju štetu? Opet na Šte-tu
radnika Uporedo sa povišenjem
cijena vlasnici industrije nastoje
što više pogoršati poslovanje sin-dikata
koji predstavljaju jedinu
snagu radnika u borbi protiv tako
okrutnog izrabljivanja
Ekonomski uslovi stanovništva
ee pogoršavaju iz dana u dan iz
tjedna a tjedan Ekonomska situa- -
djelovala su samo dva degaulleov--
hka bataljona padobranaca "Zau-zimanje"
Pariza od oklopljene ten-kovske
divizije grofa De Otcloquea
[ (pravo ime generala Leclerka) ni-je
bilo vojna operacija: Leclerkova
divizija ušla je u Pariz bez za
preka Jer su ga već zauzele fran-cuske
unutrašnje snage (U opera-cijama
oko zauzimanja Pariza Lec-lerkova
divizija imala je samo 5
ubijenih i 10 ranjenih)
De Gaullea i njegove strane po-krovitelje
— engleske i američke
churchillc — plašila je ne toliko
prisutnost njemačkih fašista na
francuskom teritoriju koliko radja-rj- e
novih demokratskih snaga u
okupiranoj Francuskoj koje su se
stvorile 1 ojačale u narodno-oslo-bodilačk- oj
borbi protiv hitlerovskih
okupatora
Arhivi Pokreta otpora koji su
sada postali pristupačni historiča-rima
sadrže mnogo dokumenata
koji pokazuju da se de Gaulle i
kagulari iz njegova štaba VSHA
nisu zaustavljali ni pred čime sa-mo
da ne dadu sudionicima narod-ne
antifašističke borbe da poslije
rata uspostave pravi demokratski
režim u Francuskoj Odredi parti-zana
i franc-tireur- a ostajali su
bez oružja londonski saveznički
štab sistematski je odbijao da im
pošalje padobrane oružje i muni-ciju
De Gaulleovi predstavnici u
Francuskoj često puta su pokuša-vali
da likvidiraju partizanski po-kret
14 lipnja 1944 godine vojni
izaslanik de Gaulla uputio je iz
Londona vojnim rukovodiocima
Pokreta otpora slijedeću "direkti-vu":
Sprečavajte što više možete
aktivnost partizana Stvarajte ma-nje
izolirane grupe ali ne velike
odrede onemogućujte svugdje do-dir
s protivnikom ako je moguće''
Treba spomenuti da su partizan-ske
snage kojima su rukovodili ko-mandiri-komu-nisti
u to vrijeme
imale oko 200000 boraca
U kolovozu 1944 godine de Gaul-le
je uputio u Pariz u kojemu su
još bili Nijemci svoju "generalnu
delegaciju" Ona je ttebala da od-mah
stvori neki privid "nove vla-sti"
u času oslobodjenja glavnog
grada S tim ciljem predstavnici
de Gaullea grozničavo su tražili
Petaineove ministre u Parizu da
od njih "preuzmu poslove" Veli-ka
brzina ovakvog rada može se
objasniti time što su francuski
radnici tih dana oslobadjali glavni
grad od Nijemaca Demokratske
organizacije Pokreta otpora pro-tivile
su se da stupe u dodir s de-gaulleovs-kim
štabom VSRA i če-sto
su ga okrhljavali zbog veza
s hitlerovskim Gestapom Sudio-nici
Pokreta otpora pripisivali su
pogibiju najistaknutijih ljudi u na-rodnoj
borbi protiv okupatora (na-ročito
prvog predsjednika ilegalnog
Nacionalnog vijeća otpora Jeana
Moulainea) londonskim kagulari-ma
oko de Gaullea
Ove sumnje pokazale su se sa-svim
osnivane Istraživanje koje
su poslije rata provele francuske
demokratske organizacije ne samo
da Je potvrdilo ove pretpostavke
o kojima piše Kerillis nego je ot-krilo
nove činjenice strašnog pro-tunarodnog
rada kagulara oko de
Gaullea Pokazalo se da su oni
sistematski i planski pomoću Ni-jemaca
uništavali istaknute demo-krate
i patriote
Gesta povske metode ipak nisu
pomogle de Gaulleovim kagulari-ma
Demokratske snage toliko sa
porasle i ojačale u antifašističkoj
lutki an vmIum nlUtl! I V tt !
de Gaulteu i njegovim pomoćnici- -
i'ija se sve ie razvija n onom
pravcu gdje će radnička klasa biti
prisiljena provoditi žestoke i ne-popustljive
borbe za opstanak Po-slodavci
nagovještaju a vlada ne
mari još teže uslove života i rada
Na 29 oktobra je organizacija
kanadskih bogataša Canadian As-sociati- on of Garment Manufactur-er- s
pitala svoje članove: "Kuda ml
to idemo?" Pitanje nije postavlje-no
iz zabrinutosti radi neograniče-nog
porobljavanja stanovništva i
naglog dolaska ekonomske krize
nego iz želje za još većim porob-ljavanjem
i ograničavanjem demo-kratskih
sloboština
Buletin ove organizacije kaie:
Radnicima se previše popušta Ri-ječ
nadglednika ne poštuju Na
radu su nemarni i neodgovorni
Dalje: U takvim prilikama "in-dustriji
je najviše potrebna jedna
zdrava doza besposlice Može
se otpustiti nekoliko hiljada rad-nika"
Ovako se prijete poslodavci Ni-je
im dosta što su povisili cijene
i time snizili nadnicu već hoće da
radnicima oduzmu i one tekovine
koje su tokom rata izvojevali ho
će da imaju ropsku poslušnost n
industriji
Buletin iste organizacije savje-tuje
industrijalistima di takve
riječi kao Ito su "profit" i "viško-vi"
tumače jednostavnije popular-nije
"Recite (narodu) da onaj do-hodak
koji izgleda kao "prekomje-ran"
profit mnogih naših poduzeća
treba razumijevati da više od jed-ne
trećine profita ne dolazi iz do-hod- ka
nego iz usavršenijeg knji-govodstva"
Trebali su još samo
Pomagači američkog
imperijalizma u Švedskoj
Katnu psihozu koju raspravljaju
američki militaristi od nekog vre-mena
raspiruju i izvjesni kapitali-stički
kiugovi u rkandinavskim
zemljama naročito u Švedskoj
Ovi krugovi su se za vrijeme Dru-gog
svjetskog rata obogatili na
isporukama hitlerovskoj Njemač-koj
Baš ovi elementi su danas pro-pagandisti
planova "sjevernog blo-ka"
i podstrekači zlobne provoka-torske
kampanje protiv Sovjetskog
Saveza Na čelu koncerna koji su
za vrijeme rata održavali poslovne
odnose s ruhrskim magnatima i
u isto vrijeme bili u vezi s ameri-čkim
monopolima stoji nekoliko
financijskih dinastija Glavnu ulo-gu
medju njima igraju Velenberzi
Krajseri Venef-Gra- ni i Leviafan-Iiondžer- si
Velenberzi kontroliraju trećinu
švedske privrede Njihova banka
"Enšilda banka" je najveća u
švedskoj Po nalogu Amerikanaca
Valenberzi su u svoje vrijeme ak-tivno
učestvovali u razradi plana
na sprovodjenju obnove Njemačke
— prema Devisovom planu pred-stavljajući
spojnu kariku izmedju
njemačkih koncerna i američkih
monopola Krajseri su prije rata
kontrolirali privatne poljske banke
1 vanjsku trgovinu ove zemlje i
radili su šta su htjeli u Letoniji
Estoniji i Litvanlji
Ideološko "odgajanje" švedskog
čitaoca u američkom duhu nalazi
se u rukama Bondžersa koji za-jedno
sa Valenberzima kontrolira
švedsku štampu Njihova izdanja
sistematski truju švedsko javno
mnijenje propagandom o "sovjet-skoj
opasnosti" i o "neizbježnosti
rata sa Sovjetskim Savezom" Li-stovi
i časopisi koncerna i banaka
donose nemoguće izmišljotine o So-vjetskom
Savezu Kao podstrekač
antisovjetske kampanje istupa i
organ Narodne stranke "Dagena
Njuhetar" koga u švedskoj ironi-čno
zovu američki list na švedskom
jeziku List je pretvorio u glasno-govornik
takozvanih "nordijaca"
koji uz blagoslov Sjedinjenih Ame-rički
Država propagiraju stvaranje
sjevernog bloka uperenog protiv
Sovjetskog Saveza Zlobna anti-sovjets- ka
kampanja listova "štok--
ma učinilo da nije zgodno nametati
Francuskoj svoj režim
On Je bio prisiljen da ode s vla-sti
Prognan od francuskog naro-da
on traži od mračnih snaga
anglo-američk- og imperijalizma po-moć
i potporu za svoje avanturisti-čke
zamisli — uspostavljanje faši-stičke
diktature u Francuskoj
Vjeran običajima svoje sredine
de Gaulle Je spreman da ponudi
svoje usluge sa ma kakav riskan-tan
posao Svojim govorima on
sada sije otrovno sjeme mržnje
prema demokratskim snagama po-kušava
da sruši temelje medjuna-rodn- e
suradnje i potkapa mir
reći neka narod plače što nemaju
više profita
"Veća proizvodnja i manji tro-škovi
to je danas najveća potreba
za pojačanje kupovne snage dola-ra"
— kaže se u izvještaju na go-dišnjem
sastanku dioničara Domi-nion
banke Tu je rečeno radni-cima
da trebaju još više raditi i
ne tražiti veće plaće nego steg-nuti
kajiš Izvještaj je sav prožet
crvenim baukom iza kojeg se želi
sakriti profite "Komunizam ili
kakvi drugi "izam" vama (radnici-ma)
no može dati slobode i blago-stanja
kojeg uživate VI imate
povlasticu i dužnost da kao indi-vidua
štitite svoju slobodu" — ova-ko
završava izvještaj banki ra
Slobodu! ? Konkretno goTorcćl
u Kanadi imamo danas dvije slo-bode:
slobodu porobljavanja i slo-bodu
skapavanja Zar da radnici
brano takvu slobodu? To bi zna-čilo
navrnuti lice za još jedan
šamar
Iz svakog izvještaja is svakog
službenog dokumenta iz svakog
komentara u štampi kroz radio i
drugdje izviru dokazi kako se in-dustrijski
i financijski monopol
sprema za novu urotu protiv na-roda
Svaka druga riječ Je pove-zana
sa "komunizmom" Borba
protiv "komunizma" u Kanadi je
borba krupnih interesa ne samo
protiv već dosta niskog ekonom-skog
položaja stanovništva nego
i protiv samih demokratskih na-čela
ove zemlje
Radnici mogu spriječiti tu urotu
Mogu je spriječiti složni Jedin-stveni
i odlučni u obrani svojih
prava na život
holm - tidningen" "Geteborgshan
deletindning" Svenska dagbladet"
i drugi koji se nalaze pod kon-trolom
švedskog financijskog mag-nata
ima dalekosežne ciljeve Za-glušuj-ući
svoje čitaoce bujicom bu-novnih
antlsovjetskih izmišljotina
oni pozivaju na povećanje naoru-žanja
i na organiziranje bloka sje-vernih
zemalja
U ovom antisovjetskom orke-stru
skoro prvu violinu svira vodja
proameričke Narodne stranke Ber-t- il
Olcn On aktivno istupa za "sje-vernu
uniju" za bespogovorno pri-manje
Marshallovog plana i za
prekid trgovinskog ugovora sa
SSSK-o- m Na ovom istom jiolju
rade general Gustav Pctri vojni
historik koji je odgojio nekoliko
generacija švedskih oficira i pu-kovnik
Brats koji se proslavio ti-me
što je 1930 godine odredio gra- nicu skandinavskih zemalja do ne-posredne
blizine Lenjingrada Bu-ket
potpaljivača rata bio bi ne-potpun
bez famoznog Sven Hedi-n- a
6tarog prijatelja Vilhelma II
i Hitlera koji je u toku decenija
istupao u ulozi "ideologa" borbe-nog
panskandinavizma
Izvor snage potpaljivača rata u
švedskoj i propagandista ideje
"sjevernog bloka" pod američkim
pokroviteljstvom leži ne samo u
njihovoj privrednoj moći i njiho-vim
pozicijama u zemlji već na-ročito
u podršci koju im pružaju
Morgani i Diponi Politika šved-skih
militarista koju diktira Wall
Street uperena je na to da uništi
sovjetsko-švedsk- e odnose i izaziva
oštru osudu demokratskih masa
švedskog naroda
"Trud"
FAD STANICE ZA RATARSKA
ISTRAŽIVANJA U GOSPIĆU
Gospić — Stanica za ratarska is-traživanja
ispitala Je ove godine
19 čeških i osam domaćih vrsti
krumpira i vršila selekciju krum-pira
a obavljala Je i pokuto s
lanom Osim toga Je Stanka Ispi-tala
150 vrsti raži s područja čita-ve
FNR Jugoslavije Rezultat toga
ispitivanja bit će proizvodnja se-ruma
za suzbijanje sekala najopa-snije
bolesti rali Slijedeće će go-dine
Stanica vršiti i selekciju Jarog
ječma
Stanka za stočarska ispitivanja
otpočet će ovih dana pfakUeaim
radom a zasada vrli pripreme sa
sistematski rad aa ispitivanja uvje-ta
sa uzgoj pojedinih pasmina
stoke
Ove dvije stanke kao i Stanka
sa pedološka istraživanja imaju
veliko značenje i ta temeljita stru-čnu
naobrazbu učenika Srednje
poljoprivredne škole u Gospiću
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, December 16, 1947 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1947-12-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001161 |
Description
| Title | 000561 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | I STRANA 2 NOVOSTI Utorak 16 decembra 1947 NOVOSTI Published everv Tuesdav Thursdav and Saturdav by tbe Novosti Publishing Company In the Croatian Language Avthorfsed as Seeosđ CIam Mail Post Offke DpitMt Ottsw Registered in the Recistrv Office for the CUy oi Toronta on the 24th doy of Ociober 1941 cs No 46052 CP l2km svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Dopiti bez potpisa so ne uvrićuiu — Rukopisi 3e ne vraćaju 29 Novembra u Kanadi Ovogodišnje proslave velikog nacionalnog praznika FNR Jugoslavije 29 novembra obavljene su i kod nas u Kanadi na vrlo dostojan način Dok su prošlogodišnje proslave bile u glavnom u većim naseljima naših iseljenika ovogodišnje održane su skoro u svakom većem i manjem naselju po šum-skim kempama i rudarskim naseobinama Svagdje gdje se našlo desetak naših svijesnih značaja 29 novembra održane su priredbe u slavu tog velikog dana nove Jugoslavije Može se slobodno reći računajući broj priredaba radio govora prijema skupština predavanja i veselica da su ovogodišnje proslave nadmašile prošlogodišnje u svakom pogledu Ovo godišnje priredbe bile su tim značajnije što su zajedno s jugoslavenskim iseljenicima slavili taj veliki praznik i drugi Iseljenici slavenskog porijekla Stvarno u nekojim naseljima priredba je odavala široki slavenski karakter što daje znati da 29 novembra nije više tudj i nepoznat u Kanadi Od svih najsvečanija i najšire zastupana proslava 29 no-vembra održana je u prijestolnici Kanade Ottawi Primanju koje Je tog dana priredilo Jugoslavensko poslanstvo pod vod-stvom otpravnika poslova FNRJ Pavla Lukina prisustvovalo je oko 300 zvaničnih gostiju predstavnika raznih država i društava Na toj velikoj svečanosti po prvi puta u historiji Jugo-slavije bile su zastupane i naše iseljeničke organizacije i šta-mpa Kažemo po prvi puta jer to je stvarno prvi puta da naš iseljenik običan radnik ili farmer slavi državnu slavu zajedno sa državnim predstavnicima Nekada predstavnici Jugoslavije nisu ni gledali na našeg iseljenika Smatrali su ga nižim i nedostojnim da zajedno s njima bude u jednom društvu Mrzili su ga i prezirom ošinuli kadgod bi se bio pojavio u njihovom konzularnom uredu Optuživali su ga i tražili mito za svaku pa i najmanju uslugu Drugim riječima onako kako su na narod u zemlji gledali razni vlastodršci tako su gledali i njihovi diplomatski predstavnici na nas iseljenike Svega toga je nestalo sa nestankom stare i antinarodne JugoslavijeU novoj Jugoslaviji gleda naš iseljenik ostvarenje davne težnje svih naroda Jugoslavije Ostvarenje svoje želje i svoje ideje Za to Je u tolikoj mjeri i sa toliko zanosa slavio rodjendan novo narodne Jugoslavij'e na čelu sa obljubljenim maršalom Titom Kandidat reakcije Senator Taft već je otpočeo predizbornu kampanju za pred-sjedničke izbore koji će se u Sjedinjenim Državama održati iduće godine On pretpostavlja da reakcionarnijeg predsjednika nego što bi bio on američki imperijalisti nemogu naći Na konfe-renciji za štampu u Santa Cruzu Taft je medju istalim iznio kako misli riješiti pitanje stalnog porasta cijena živežnih na-mirnica u Sjedinjenim Državama "Prvi korak je — kaže on — da dobrovoljno smanjimo zahtjevo Moramo manje jesti Jest manje mesa i hraniti so skromnije " Slijedećeg dana mnoge su novine donijele fotografiju senatora Tafta kako guta ogromne količine mesa s potpisom: "Još manje! Još manje!" Kad je Taft došao u Los Angeles morao je proći kroz špalir štrajkaša koji su nosili plakate s parolom: "Još manje" Kako je nezahvalan taj američki narod! Domobranac Butković Pred nama se nalazi "Nezavisna Hrvatska Država" — glavno glasilo Hrvatskog Domobranstva u Sjevernoj Americi Broj koji je pred nama je od 4 srpnja 1936 godine dakle broj kad još "Nezavisna Hrvatska Država" nije bila zabranjena po američkim vlastima kao "opasna profaJistička novina koja radi protiv interesa Amerike i saveznika" Na prvoj stranici u dvostrukom stupcu nalazi se velika slika Ivana D Butković glavnog predsjednika Hrvatske Brat-sko Zajednice Ispod slike preslikan je brzojav otiskan na služ-benom papiru Zajednice i potpisan po predsjedniku Butkoviću U tom brzojavu na službenom papiru Zajednice Butković glorificira rad hrvatskih ustaša prije rata u njih polaže sve nade i naziva ih "slobodarima i braniocima" hrvatskog naro- da U tu svrhu i sa tim poštovanjem prema tim najvećim zlo-čincima hrvatskog i drugih naroda Jugoslavije gospodin Ivan D Butković daruje DESET DOLARA što je razlog da mi ovo danas donašamo Razlog je to ito smo zapazili da se Ivan D Butković previše u prsa udara kao "lojalan" Amerikanac i što svaki drugi koji nije u njego-vom ustaškom taboru nije lojalan Neka se ne zaboravi da Je vlada Sjedinjenih Država zabranila i okarakterisala organizaciju koju je Ivan D Butković svesrdno pomagao kao organizaciju "štetnu po Sjedinjene Dr-žave" kao "pro-fašističk- u" organizaciju čije je postojanje "opa-s- o po sigurnost Sjedinjenih Država" Neka se dalje ne zaboravi da je to organizacija koja je medju američkim Hrvatima propovjedala i zalagala se za vlast najvećeg zločinca i krvnika hrvatskog i srpskog naroda u Hrvatskoj Pavelića Neka se ne zaboravi da je taj isti Pavelić navjestio rat Americi Sve ovo treba da članstvo Zajednice zna jer se taj isti Ivan D Butković noda iz ureda Zajednice iako ga je članstvo na proiloj konvenciji odbacilo nm i r 'mxs# rrtzv' s£jk'Bvi9tnm~sjnMuiritr£czt±tirh7-'i- rgXifimifc'Vuii'p ~ -- - m&mm sws s rIfYcv ttH&lJj&SČiLiJf-&- - &~-- X&S i ~W1V KAZALJKA SE OKREĆE PAVEL VIŠNJAKOV taera de Umik kmil U tragičnim danima francuski-- katastrofe 1940 godine kada su "miSJe" uniforme preplavile fran-cuski Sjever a na putovima u Francuskoj vidjali su se milioni bjegunaca prognanih iz mjesta kojo su zauzeli hitlerovci u te dane londonski radio je prvi put spomenuo ime generala de Gaullea To ime bilo je skoro sasvim ne-poznato u Francuskoj Velika ve-ćina Francuza nije ga joznavala Ali iz dana u dan londonski radio neprestano je ponavljao ime malo poznatog brigadnog generala pret-varajući ga u "simbol francuskog Otpora" Tako se rodila i krenula U svijet "legenda o generalu de Gaulleu" — "spasiocu Francuske" Ali kao i sve druge legende i ova je bila daleko od stvarnosti kao nebo od zemlje Netko je re-kao da je dc Gaullea stvorio lon-donski radio U tome je bio veliki dio istine Ipak bi bilo preuveličano reći da do Onullea uopće niu pozna vali u Francuskoj l'rije rata pu-kovnik de Gaulle bio je dobro po-znat u onom krugu koji su u Fran-cuskoj nazivali protu-republikan-sk- im Ovaj krug bio je stjeciJte političkih otpadnika koje su iz-bjegavali čak i desničari Rojalisti kagulari "ligisti" (članovi fašisti-čkih liga) ukratko rečeno hrpa avanturista koji su liferovali po-litičke ubojice diverzante i štraj-kobrehe- re 1 stvarali "proturepu-blikansk- u sredinu" Pukovnika de Gaullea smatrali su svojim čovjekom u redakciji pariškog "Action Francaise" koji je izdavao poznati mračnjak roja-list- a Charles Morras ćitav Pariz znao Je da su ove novine gnijezdo francuskih fašista-kagular- a onih istih kagulara koji su G veljače 1934 godine izašli s oružjem u rukama na pariški trg de 1a Con-corde da izvrše proturepublikan-sk- i prevrat Pukovnik de Gaulle nije bio slu-čajni gost u kagularskoj sredini On je slulio u Štabu maršala Te-tain- ea s kojim je podržavao oda-vno intimno prijateljstvo uzroko-vano jednakim političkim pogledi-ma A tko u Francuskoj nije znao da se u Tetaineovu štabu ugnijez-dila vojna organizacija kagulara! Zato je ime dc Gaullea nepo-znato francuskom narodu koje je 1940 godine objavio francuski ra-dio bilo dobro poznato francuskim kagularima Oni su otišli u Lon-don Ovi ljudi s tamnom prošlošću koji su svoja prava imena zami-jenili imenima stanica pansiog metroa postali su u Londonu naj-bli- ii suradnici generala de Gaul-lea Prvi je k njemu došao neki major Passy (njegovo pravo ime je de Vavrain) koji je prije rata bio tajnik jednoga od vodja kagu-lara — -- Delonclea koji je za vri-jeme okupacije otvoreno prešao u sluibu Hitlera Kagulari su postali jezgra "rukovodstva" pokreta ot-pora (VSRA) stvorenog u Lon-donu za engleska sredstva De Gaulleov štab imao je žalos-nu lavu medju sudionicima pokre-ta otpora Vidjet ćemo kasnije da su za to postojali ozbiljni razlozi Poslije rata nisu bili više tajna okolnost pojavljivanja de Gaullea kod mikrofona londonskog radija ' u lipnju 1940 god Isto tako se ob-jasnilo tko Je pretvorio dotada nepoznatog francuskog brigadnog generala u "čovjeka-simbol-" Francuski tjednik "Reue de Taris" objavio Je 1915 godine us-pomenu de-gaullo- vca Jeena de Pangea koje su se doticale mala AL+tfi± mSY-- ' ' T i " -- 1 ' IZ GOREG U GORE poznatog razdoblja iz de Gaulle-ov- e biografije — njegova boravka na mjestu pomodnika ratnog mini-stra u kabinetu Paula Revnauda i njegova odlaska iz Bordeauxa u London u lipnju 1940 godine Prema riječima de Pangea od deset dana što je de Gaulle bio na mjestu ministra (od C— 10 lipnja 1940 god) C dana on je proveo u Londonu kao opunomoćenik Rey-naudo- ve vlade kod Churchilla Lon-donska misija de Gaullea bila je u pretresanju engleske pomoći Francuskoj u času njenog vojnog poraza s tadašnjim zamjenikom engleskog ministra vanjskih po-slova Vansittartom Prema riječi-ma de Pangea rezultat ovog raz-matranja bio je poznati plan or-ganskog stajanja Francuske 8 En-gleskom i njihovih kolonijalnih vlada 10 lipnja Vansittart i De Gaulle predložili su plan na kona-čnu potvrdu Churchillu 15 lipnja doletio je de Gaulle iz Londona u Bordeaux da u ime Churchilla preda ovaj plan tadašnjem pred-sjedniku francuskog vijeća mini-stru Paulu Reynaudu Prijedlog Churchill— de Gaulle— Vansittart pretresen je isti dan i otklonjen sa strane francuskog kabineta U Francuskoj nije bilo ni jednog ve-ćeg političkog radnika koji bi ri-skirao da otvoreno pomaže prijed-log o likvidaciji francuskog suve-reniteta i ukidanju samostalnog života Francuske Samo de Gaulle je smatrao za potrebno da pročita potpuni tekst ovog plana francu-skim novinarima nazvavši taj plan "planom za spas Francuske" Uspomene de Pangea dokazuju da je Churchill imao razloga po-ručiti engleskom generalu Speeru da izvoze 17 srpnja 1940 iz Bor-deau- xa u London generala de Gau-llea na engleskom avionu Chur-chill je znao s kim ima posla i na što može računati Prema tvrdjenju Elliota Roose-velt- a pokojni predsjednik SAD jednom je vrlo jasno odredio zavi-snost de Gaullea od Churchilla re-kavši da "de Gaulle pripada Eng-lezima dušom tijelom pa čak i hlačama Englezi ga snabdijevaju novcima tehnikom i pružaju mu moralnu pomoć" Tome bi se moglo dodati da je de Gaulle u istoj mjeri bio sklon i američkim churchillima Mnogobrojni dokumenti i uspo-mene sudionika narodno-oslobodi-lač- ke antifašističke borbe objav-ljeni poslije rata u Francuskoj iznosili su tamne strane rada de Gaulla i njegove kagularske okoli-ce u VSRA koji su radili prema direktivama Londona i američke reakcije Kao Sto Je poznato londonski radio u početku je proglasio de Gaullea vojnim rukovodiocem fran-cuskih naga koji je odlučio da nastavi borbu protiv hitlerovske Njemačke Francuski patrioti koji su se počeli skupljati u Londonu kao odgovor na poziv londonskog radija smatrali su De Gaullea svo-jim vojnim rukovodiocem Ali već krajem 1940 godine De Gaulle Je sebe proglasio nosiocem političke vlasti Od toga časa za-datak pripreme oružanih snaga ide u pozadinu Vojne snage de Gaullea (po nekim podacima one nikada nisu prelazile 15 tisuća ljudi) nisu sudklovale ni u Jednoj ozbiljnoj akciji protiv hitlerovske vojske One su postale neke vrste "lična garda" de Gaulleova odredjena za izvršavanje političkih funkcija U borbama za Normandiju su iH-- 1 V pohlepi 7a sve m-ćii- h profitom kanadski lndustrijali-st- i i druge mnnopolističke grupe tjeraju rad-nike u istu situaciju u kakvoj se danas nalaze radnici Francuske i Italije Vlasnici tako zvanih "slobodnih poduzeća" lijevo i desno su se raz-- I mahali protiv radnika njihovih 1 nadnica sindikata i svih drugih [ tekovina koje su radnici postigli l u industriji Vlada je industrijali-stim- a otvorila put za slobodno po-- j dizanje cijena njihovim proizvo dima Na čiju štetu? Opet na Šte-tu radnika Uporedo sa povišenjem cijena vlasnici industrije nastoje što više pogoršati poslovanje sin-dikata koji predstavljaju jedinu snagu radnika u borbi protiv tako okrutnog izrabljivanja Ekonomski uslovi stanovništva ee pogoršavaju iz dana u dan iz tjedna a tjedan Ekonomska situa- - djelovala su samo dva degaulleov-- hka bataljona padobranaca "Zau-zimanje" Pariza od oklopljene ten-kovske divizije grofa De Otcloquea [ (pravo ime generala Leclerka) ni-je bilo vojna operacija: Leclerkova divizija ušla je u Pariz bez za preka Jer su ga već zauzele fran-cuske unutrašnje snage (U opera-cijama oko zauzimanja Pariza Lec-lerkova divizija imala je samo 5 ubijenih i 10 ranjenih) De Gaullea i njegove strane po-krovitelje — engleske i američke churchillc — plašila je ne toliko prisutnost njemačkih fašista na francuskom teritoriju koliko radja-rj- e novih demokratskih snaga u okupiranoj Francuskoj koje su se stvorile 1 ojačale u narodno-oslo-bodilačk- oj borbi protiv hitlerovskih okupatora Arhivi Pokreta otpora koji su sada postali pristupačni historiča-rima sadrže mnogo dokumenata koji pokazuju da se de Gaulle i kagulari iz njegova štaba VSHA nisu zaustavljali ni pred čime sa-mo da ne dadu sudionicima narod-ne antifašističke borbe da poslije rata uspostave pravi demokratski režim u Francuskoj Odredi parti-zana i franc-tireur- a ostajali su bez oružja londonski saveznički štab sistematski je odbijao da im pošalje padobrane oružje i muni-ciju De Gaulleovi predstavnici u Francuskoj često puta su pokuša-vali da likvidiraju partizanski po-kret 14 lipnja 1944 godine vojni izaslanik de Gaulla uputio je iz Londona vojnim rukovodiocima Pokreta otpora slijedeću "direkti-vu": Sprečavajte što više možete aktivnost partizana Stvarajte ma-nje izolirane grupe ali ne velike odrede onemogućujte svugdje do-dir s protivnikom ako je moguće'' Treba spomenuti da su partizan-ske snage kojima su rukovodili ko-mandiri-komu-nisti u to vrijeme imale oko 200000 boraca U kolovozu 1944 godine de Gaul-le je uputio u Pariz u kojemu su još bili Nijemci svoju "generalnu delegaciju" Ona je ttebala da od-mah stvori neki privid "nove vla-sti" u času oslobodjenja glavnog grada S tim ciljem predstavnici de Gaullea grozničavo su tražili Petaineove ministre u Parizu da od njih "preuzmu poslove" Veli-ka brzina ovakvog rada može se objasniti time što su francuski radnici tih dana oslobadjali glavni grad od Nijemaca Demokratske organizacije Pokreta otpora pro-tivile su se da stupe u dodir s de-gaulleovs-kim štabom VSRA i če-sto su ga okrhljavali zbog veza s hitlerovskim Gestapom Sudio-nici Pokreta otpora pripisivali su pogibiju najistaknutijih ljudi u na-rodnoj borbi protiv okupatora (na-ročito prvog predsjednika ilegalnog Nacionalnog vijeća otpora Jeana Moulainea) londonskim kagulari-ma oko de Gaullea Ove sumnje pokazale su se sa-svim osnivane Istraživanje koje su poslije rata provele francuske demokratske organizacije ne samo da Je potvrdilo ove pretpostavke o kojima piše Kerillis nego je ot-krilo nove činjenice strašnog pro-tunarodnog rada kagulara oko de Gaullea Pokazalo se da su oni sistematski i planski pomoću Ni-jemaca uništavali istaknute demo-krate i patriote Gesta povske metode ipak nisu pomogle de Gaulleovim kagulari-ma Demokratske snage toliko sa porasle i ojačale u antifašističkoj lutki an vmIum nlUtl! I V tt ! de Gaulteu i njegovim pomoćnici- - i'ija se sve ie razvija n onom pravcu gdje će radnička klasa biti prisiljena provoditi žestoke i ne-popustljive borbe za opstanak Po-slodavci nagovještaju a vlada ne mari još teže uslove života i rada Na 29 oktobra je organizacija kanadskih bogataša Canadian As-sociati- on of Garment Manufactur-er- s pitala svoje članove: "Kuda ml to idemo?" Pitanje nije postavlje-no iz zabrinutosti radi neograniče-nog porobljavanja stanovništva i naglog dolaska ekonomske krize nego iz želje za još većim porob-ljavanjem i ograničavanjem demo-kratskih sloboština Buletin ove organizacije kaie: Radnicima se previše popušta Ri-ječ nadglednika ne poštuju Na radu su nemarni i neodgovorni Dalje: U takvim prilikama "in-dustriji je najviše potrebna jedna zdrava doza besposlice Može se otpustiti nekoliko hiljada rad-nika" Ovako se prijete poslodavci Ni-je im dosta što su povisili cijene i time snizili nadnicu već hoće da radnicima oduzmu i one tekovine koje su tokom rata izvojevali ho će da imaju ropsku poslušnost n industriji Buletin iste organizacije savje-tuje industrijalistima di takve riječi kao Ito su "profit" i "viško-vi" tumače jednostavnije popular-nije "Recite (narodu) da onaj do-hodak koji izgleda kao "prekomje-ran" profit mnogih naših poduzeća treba razumijevati da više od jed-ne trećine profita ne dolazi iz do-hod- ka nego iz usavršenijeg knji-govodstva" Trebali su još samo Pomagači američkog imperijalizma u Švedskoj Katnu psihozu koju raspravljaju američki militaristi od nekog vre-mena raspiruju i izvjesni kapitali-stički kiugovi u rkandinavskim zemljama naročito u Švedskoj Ovi krugovi su se za vrijeme Dru-gog svjetskog rata obogatili na isporukama hitlerovskoj Njemač-koj Baš ovi elementi su danas pro-pagandisti planova "sjevernog blo-ka" i podstrekači zlobne provoka-torske kampanje protiv Sovjetskog Saveza Na čelu koncerna koji su za vrijeme rata održavali poslovne odnose s ruhrskim magnatima i u isto vrijeme bili u vezi s ameri-čkim monopolima stoji nekoliko financijskih dinastija Glavnu ulo-gu medju njima igraju Velenberzi Krajseri Venef-Gra- ni i Leviafan-Iiondžer- si Velenberzi kontroliraju trećinu švedske privrede Njihova banka "Enšilda banka" je najveća u švedskoj Po nalogu Amerikanaca Valenberzi su u svoje vrijeme ak-tivno učestvovali u razradi plana na sprovodjenju obnove Njemačke — prema Devisovom planu pred-stavljajući spojnu kariku izmedju njemačkih koncerna i američkih monopola Krajseri su prije rata kontrolirali privatne poljske banke 1 vanjsku trgovinu ove zemlje i radili su šta su htjeli u Letoniji Estoniji i Litvanlji Ideološko "odgajanje" švedskog čitaoca u američkom duhu nalazi se u rukama Bondžersa koji za-jedno sa Valenberzima kontrolira švedsku štampu Njihova izdanja sistematski truju švedsko javno mnijenje propagandom o "sovjet-skoj opasnosti" i o "neizbježnosti rata sa Sovjetskim Savezom" Li-stovi i časopisi koncerna i banaka donose nemoguće izmišljotine o So-vjetskom Savezu Kao podstrekač antisovjetske kampanje istupa i organ Narodne stranke "Dagena Njuhetar" koga u švedskoj ironi-čno zovu američki list na švedskom jeziku List je pretvorio u glasno-govornik takozvanih "nordijaca" koji uz blagoslov Sjedinjenih Ame-rički Država propagiraju stvaranje sjevernog bloka uperenog protiv Sovjetskog Saveza Zlobna anti-sovjets- ka kampanja listova "štok-- ma učinilo da nije zgodno nametati Francuskoj svoj režim On Je bio prisiljen da ode s vla-sti Prognan od francuskog naro-da on traži od mračnih snaga anglo-američk- og imperijalizma po-moć i potporu za svoje avanturisti-čke zamisli — uspostavljanje faši-stičke diktature u Francuskoj Vjeran običajima svoje sredine de Gaulle Je spreman da ponudi svoje usluge sa ma kakav riskan-tan posao Svojim govorima on sada sije otrovno sjeme mržnje prema demokratskim snagama po-kušava da sruši temelje medjuna-rodn- e suradnje i potkapa mir reći neka narod plače što nemaju više profita "Veća proizvodnja i manji tro-škovi to je danas najveća potreba za pojačanje kupovne snage dola-ra" — kaže se u izvještaju na go-dišnjem sastanku dioničara Domi-nion banke Tu je rečeno radni-cima da trebaju još više raditi i ne tražiti veće plaće nego steg-nuti kajiš Izvještaj je sav prožet crvenim baukom iza kojeg se želi sakriti profite "Komunizam ili kakvi drugi "izam" vama (radnici-ma) no može dati slobode i blago-stanja kojeg uživate VI imate povlasticu i dužnost da kao indi-vidua štitite svoju slobodu" — ova-ko završava izvještaj banki ra Slobodu! ? Konkretno goTorcćl u Kanadi imamo danas dvije slo-bode: slobodu porobljavanja i slo-bodu skapavanja Zar da radnici brano takvu slobodu? To bi zna-čilo navrnuti lice za još jedan šamar Iz svakog izvještaja is svakog službenog dokumenta iz svakog komentara u štampi kroz radio i drugdje izviru dokazi kako se in-dustrijski i financijski monopol sprema za novu urotu protiv na-roda Svaka druga riječ Je pove-zana sa "komunizmom" Borba protiv "komunizma" u Kanadi je borba krupnih interesa ne samo protiv već dosta niskog ekonom-skog položaja stanovništva nego i protiv samih demokratskih na-čela ove zemlje Radnici mogu spriječiti tu urotu Mogu je spriječiti složni Jedin-stveni i odlučni u obrani svojih prava na život holm - tidningen" "Geteborgshan deletindning" Svenska dagbladet" i drugi koji se nalaze pod kon-trolom švedskog financijskog mag-nata ima dalekosežne ciljeve Za-glušuj-ući svoje čitaoce bujicom bu-novnih antlsovjetskih izmišljotina oni pozivaju na povećanje naoru-žanja i na organiziranje bloka sje-vernih zemalja U ovom antisovjetskom orke-stru skoro prvu violinu svira vodja proameričke Narodne stranke Ber-t- il Olcn On aktivno istupa za "sje-vernu uniju" za bespogovorno pri-manje Marshallovog plana i za prekid trgovinskog ugovora sa SSSK-o- m Na ovom istom jiolju rade general Gustav Pctri vojni historik koji je odgojio nekoliko generacija švedskih oficira i pu-kovnik Brats koji se proslavio ti-me što je 1930 godine odredio gra- nicu skandinavskih zemalja do ne-posredne blizine Lenjingrada Bu-ket potpaljivača rata bio bi ne-potpun bez famoznog Sven Hedi-n- a 6tarog prijatelja Vilhelma II i Hitlera koji je u toku decenija istupao u ulozi "ideologa" borbe-nog panskandinavizma Izvor snage potpaljivača rata u švedskoj i propagandista ideje "sjevernog bloka" pod američkim pokroviteljstvom leži ne samo u njihovoj privrednoj moći i njiho-vim pozicijama u zemlji već na-ročito u podršci koju im pružaju Morgani i Diponi Politika šved-skih militarista koju diktira Wall Street uperena je na to da uništi sovjetsko-švedsk- e odnose i izaziva oštru osudu demokratskih masa švedskog naroda "Trud" FAD STANICE ZA RATARSKA ISTRAŽIVANJA U GOSPIĆU Gospić — Stanica za ratarska is-traživanja ispitala Je ove godine 19 čeških i osam domaćih vrsti krumpira i vršila selekciju krum-pira a obavljala Je i pokuto s lanom Osim toga Je Stanka Ispi-tala 150 vrsti raži s područja čita-ve FNR Jugoslavije Rezultat toga ispitivanja bit će proizvodnja se-ruma za suzbijanje sekala najopa-snije bolesti rali Slijedeće će go-dine Stanica vršiti i selekciju Jarog ječma Stanka za stočarska ispitivanja otpočet će ovih dana pfakUeaim radom a zasada vrli pripreme sa sistematski rad aa ispitivanja uvje-ta sa uzgoj pojedinih pasmina stoke Ove dvije stanke kao i Stanka sa pedološka istraživanja imaju veliko značenje i ta temeljita stru-čnu naobrazbu učenika Srednje poljoprivredne škole u Gospiću |
Tags
Comments
Post a Comment for 000561
