Nase Novine, October 02, 1986

              H5H51IK "- -'I fg ТЦј-s- - J4i цт t_ = 1
t- - Wi
Is ,
PIEtAEF
4il
1
i j "г''
S Sf f
"&
ak 1 dobn poznavaoci
zbivanja medu nasim
lseljemcima bill su izne- -
nadeni rezultatima popisa
stanovnistva u Kanadi 1981
godme. Vise od 69 tisuca lzja-smi- o
se kao Jugoslaveni Da-kl- e,
ne kao Hrvati, Srbi. Ma-kedonc- i,
Crnogorci vec --
Jugoslaveni
Mozda bi u neko] drugoi zemlji ta-ka- v
ishod Dio posve normalan. ah u
Kanadi. gdje se nasi ljudi na kultur-ni- m
l polinckim skupovima okuplja-j- u
gotovo iskljucno na nacionalnoj
osnovi lzjasmavanje za Jugoslavia i iugo'laensto lzuzetno je lnmkanv-n- o
Гчп ise slo je po istom popisu
zabiliereno da u ovoj zemlji zivi rek
oko !2i tisuca gradana iugoslaen-sko- g oornekla
Taka ishoa popisa stanovnistva,
po kojem u nacionalne razlike me-du
nasim lseijemstvom u tudini mno-g- o
manie nego medu gradamma u
domovnii me se tumaciti i kao sojrstar piotest piotiv djelovanja
nacionahsnckih emigrantkih grupa
koje na sakj nann pokusavaju snu-sa- o
svoga postojanja pronaci u vjer-sko- ] Г nacionalnoj identifikaciji.
opurbi naspram drugih nacija a oso-bito
u nepnjaieliskom odnosu prema
maticno) zemhi, njenom socijalisti-cko- m karakteru l nesvrstanoj pozici- -
]1 U Nl)CJtU
-- Jugoslavensk] plebiscit kako bi
se ir.oglo nazvati takvo natpolovicno
lzjasnjavanje nasih ljudi u Kanadi,
nije, medutim lskonsteno kako tre-b- a
Malo ie lugoslavenskih manife-stacij- a, klubova i novina Mnogo je,
pak, onih nacionahstickih l nepnja-teljski- h
Njihova je agresivnost l
upornost ponavljanja stanh ec otr-cani- h sablona. zapanjujuca
Opstanak m.ogu zahvaliti financij-sko- )
podrsci za svoje aknje, fanatic-nos- n
pojedinaca koji su, lzgubivsi
druge, u nepnjateljskom djelovanju
pronasli jedine preostale motive so-cijal- ne ldentifikacije i matenjalne
egzistencije, ah i nedvojbeno] podrsci
crkvemh institucija i vehkodostojan-stvenik- a
Zivotna prica jednog
profesora
Izjasnjavanje za jugoslavenstvo,
ah l suzdrzavanje od bilo kakve poh-tick- e
djelatnosti, moze se tumaciti,
objasnjava mi dr Vladislav Tomovic,
profesor sociologije na Brock Uni-versity,
bezrazlozmm strahom nasih
novijih emigranata od moguce poh-cijsk- e kontrole kanadskih vlasti
- Mnogi misle - kaze dr Tomovic - da bi im ovdasnje vlasti mogle za-mjer- ui odrzavanje cvrscih veza sa
orgamma jedne komumsticke zem-lj- e
Misle da je pametnije baviti se sa-m- o
svojim poslom i obitelji l drzati
se sto dalje od politike Tako rezo-mraj- u
uglavnom oni koji su dosh u
Kanadu u posljednjih dvadesetak go-di- na
na valu masovnog ddlaska na-sih
ljudi nakon pnvredne reforme
Rijec je, uglavnom o strucnjacima i
kvahficiranim ljudima koji su se u
potpunosti posvetih poslu i jos su
uvijek koncentnrani na stvaranje
karijere i zauzimanje pozicije u ka-nadsko- m drustvu.
Kanadske vlasti, medutim, vrlo su
tolerantne prema politickim aktiv-nostim- a, a osobito onima koje imaju
l kulturni sadrzaj Kanada je zemlja
s ogromnim brojem useljenika. te vo-- di razumnu politiku njegovanja etni-cki- h
posebnosti svakog od mnogo-brojni- h naroda koji se u njo] nalazi. - Ne pamtim - kaze dalje dr To-movic
- da ]e ikada itko od nasih
ljudi lzgubio posao zbog politickih
aktivnosti. Naravno, druga je stvar
ako se bavi knminalnim radnjama i
teronstickim akcijama.
2ivotna prica profesora Tomovica,
jednog od najuglednijih jugoslaven-ski- h
lseljemka u Kanadi, nalikuje ti-picn-om
americkom kliseu uspjeha. - Dosao sam u Kanadu 1958 godi-n- e,
]er mi je ovd)e vec zivjela majka
U Jugoslavia sarn zapoceo studij gra-devinarstv- a, ah sam po dolasku ra-dio
kao obican fizicki radnik u tvor- -
nici papira Ustedio sam pare za stu-dij,
diplomirao, dobio stipendiju za
magistrat i doktonrao na histonji
kanadske anglofone sociologije
Profesor Tomovic se vec godina-m- a
bavi istrazivanjima o jugoslaven-ski- m doseljenicima u Kanadu Obja-vi- o
je o toj temi vec znacajan broj
clanaka u znanstvenim casopisima i
#
II If
sakupio ogromnu gradu Do sada.
medutim, ]os uvijek nije napisao
knpgu - Vidite, napisao sam prije neko-hk- o godina ]edan rad u obhku knjige
Ponudio sam ga i?davacu. a ovaj )e
kao recenzente izabrao neke desni-ca- i
ski onjentirane emigrante koji su
pngovonh da u rukopisu nije dovol)-n- o obraden politic ki rad njihovih or-gamzac- ija Zato sam odustao od
obiavljivania, barem zasad
Dakle, i u demokratskoj Kanadi
pohticki nazon lpak mogu biti pre-preko- m
u znanstvenom radu Tomo-vic
se ovoga puta slaze s takvom
trdn]om, prisjecajuci se da je neko-hk- o
puta kao crveni profesor imao
neugodnosti No, to je u pravilu bilo
samo u onim slucajevima kada je do-lazi- o
u kontakt s emigraciiom nepri-]atel]s- ki laspolozenom prema Jugo-slav
i)i
Racionalizam novajlija
Tako ie Srpska nacionalna aka-demij- a,
organ izacija o kojoj se i u Ju-goslavia
u posljednje vnieme mnogo
govon svojpvremeno oiganizirala
skup o srpskom iseljenisrvu u Kana-di
Tomovic, iako moda naiveci au-torit- et
za ta pitanja tuje pozvan Da-kak- o da je 1 pozvan ne bi dosao, ah
lpak dobio je i obrazlozenje profesor
za kojeg se sumnja da ima komum-sticke
sklonosti mogao bi narusiti
ldilu skupa na kojem su se nash i Mi-lora- d Draskovic, sin bivseg ministra
unutrasrijih poslova га vrijeme se-stoianuar- ske diktature, dr Doka Sli-jepcev- ic
koji je u odsustvu osuden u
Jugoslaviji kao ratni zlocinac, nd U
takvom drustvu, lojalnom jugosla-vensko- m
lseljeniku nije bilo mjesta
Unatoc takvim, ah i jos mnogo go-n- m problemima sa dijelom politi-ckih
emigranata, se je ocitije da
utjecaj onih koji su neprijateljski ra-spoloz- eni prema socijahsticko) Jugo-slaviji
postaje sve manji
To kaze Tomo-vic
-- jerjejeraoznuamj ljmivaolob-rojni dio ise-ljeni- ka koji je ovamo dosao nakon
drugog svjetskog rata, danas na iz-ma- ku radnog, pohtickog, pa i terori-sticko- g
vijeka Dosle su nove genera-cije- ,
a one na stvari gledaju s mnogo
manje mrznje i vise racionalnosti
Tomovic mi objasnjava da je po-sljednjih
gochna mnogo politickih
emigranata koji se decenijima nisu
usudili doci u Jugoslaviju, bojeci se
kazne zbog svoje djelatnosti u mo-zemstv- u,
lpak otislo u posjetu rod-no- m kraju Neki su to knh od svojih
ovdasnjih istomisljenika, ne zeleci
priznati lzdaju i posjet komumsti-cko- j
i Titovoj Jugoslaviji, a drugi su,
lpak. u svome krugu ispricali da lh
u domovini mtko za msta nije pitao,
da nisu saslusavani, praceni, ltd Zna
se, svi oni koji nisu osudem slobodno
mogu doci u Jugoslaviju, bez lkakvih
zapreka Takva pohtika jugoslaven-ski- h
vlasti u mnogome je pokolebala
brojne koji su nasjedali upornom si-ren- ju
prica o progonima, hapsenji-m- a
l teroru u zemlji
Utjecaj neprijateljske emigracije
slabi, ah nije nestao Jos su lzuzetno
aktivne cetnicke i ustaske orgamza-cij- e
koje istrajavaju na ortodoksmm
nacehma svojih pokreta, ali sve se vi-se
traga l za demokratskom alter-nativo- m koja bi odbacujuci prevazi-den- e
l neatraktivne parole i metode
mogla biti atraktivnija l uspjesnija u
borbi protiv Jugoslavije
Nepromijenjene cudi
Osnovni ciljevi nisu promijenjeni,
ah nastoje se izbjeci one lako prepo-znatljiv- e fasisticke karakteristike
pokreta Koristeci ekonomske i poli-ticise
probleme u zemlji demokrat-sk- a alternativa svoj program svodi
na obaranje -- komumsticke vlasti i uspostavljanje demokratskog gra-dansko- g, visepartijskog sistema Do-kazuju-ci
na citavom spektru pitanja
iz proslosti i sadasnjosti SFRJ nepo-cudno- st
l nelegitimnost Saveza ko-mums- ta da upravlja Jugoslavijom,
nastoje se stvonti takve pohticke
okolnosti koje ce ujediniti opoziciju
iz inozemstva s onom u domovini, jer
zna se, bez takvog jedinstva, nema m
najmanjih lzgleda da bi se neki opip-Ijivi- ji politicki zadaci mogli ispuniti
Pod parolom opceg okupljanja svih
slobodomislecjb i demokratskih
ljudi u emlji i inozemstvu, pnvreme-n- o se odustaje od najgonh koljackih
parola iz vremena sramotne izdaje u
r£i
Z. jjr ГЛАС КАНАДСКИХ СРБЛ U I ff t jpm књижевикл ш отаџбинеЛ jJi i~-- h v упосе™ У КАНАД J
I §f I Ш W V. —Љ. Ж!14"ey " Родн;и тМ.
I ЈГЛ [~h l£fc ~ ESTAiaiiLSSBSSSD 1931 Шш
L FKKOOCDETCNE1TCN1 IKISAJUVGKOASMLAABVIIJJI 2SKssBJMUlif, Vuk DraSkovi da zabeleiimo da sutn disidntslta „.hppliiivn hrhn ш.л„ rBm,m ,ia.„ кЖ,™ '"
oroci_p.m___р!к._п n г л ? . рп- - „.. -- . „„. „UIIIU vtwuiui i uai . — ! vviiivcoWiti'ifcriltUJ ...K j. ... _-p,W- £tt- Г .-- --- "in uiana guc opravaava ceinike, no TV(£iJK5rrCiaftf'?5— л.мР . in iTYrv44&a'iiwnrwranM.J.inftnii . Disca. iм. n хШвхЕекпм-Ј- . ' ledno prenv, j Vi
- Mine da ma uimrtv
' -- —'irp
Dolazak Duretica, Danojlica i Draskovica
toku drugog svjctskor :ata i nastoji
se povezati emigrantski konci odav-n- o sapleteni 1 rastrgani u nekohko
desetljeca zestokih unutar--
emigrantskih obracuna
Nova ideologija neprijateliske emi-gracije,
nastala je. o tome ne treba
biti nikakve sumnje dakako, u knlu
cetmckih 1 ustaskih organizacija, ah
1 u kabinetima gdje se plasira strate-gij- a specijalnog rata Poznate i doka-zan- e
sprege emigracije sa politickim
faktonma pojedinih zemalja ocvr-snul- e
su upravo na pohtici demo-kratskog
fronta
Sve zbog nove politike
Klasicno ustastvo 1 cetnistvo izgu-bi- h
su mnogo od prestiza. jer se nji-ho- va uvjeravanja i obecanja nisu is-pun- ila Unatoc terorizmu, ubojstvima
jugoslavenskih konzularnih l pri-vredn- ih predstavmka i zestokoj pro-paganda
nakon cetiri desetljeca
ostali su tamo gdje su i bill 1945 go-din- e ne pnbhzivsi se ni za milimetar
svojim snovima o prevratu u Jugo-slaviji
Vjerujuci da je s knzom l preispi-tivanje- m mnogih do jucer nepriko-snoveni- h vrijednosti u nasem dru-stvu,
stiglo l njihovih pet minuta,
stratezi politike neprijateljske emi-gracije
smishli su posljednjih godina
novu, demokratsku strategiju
Medutim, u mnogim ustaskim i cetmckirn organizacijama ne id-- e la-ko
s novom pohtikom Mnogi stari,
zagr'izem predvodnici ovih lzdajica
ne zele ni najmanjeg odstupanja od
osnovnog kursa Upiavo zato, po-sljednjih
godina, uz sve pokusaje
modernizacije politnlki' hnije", odvi-jaj- u
se l ozbiljm sukobi unutar poje- dinih grupa, pa zapravo pnsustvuje-m- o
svojevrsnom novorn obracunu u
emigraciji
Demokratsku anlijugoslavenska
alternativa, zna se, miat ce onoliko
uspjeha koliko ce imati istomisljeni-ka
u samoj zemlji. Upravo zato emi-graci- ja posljednjih godina cim sve da
za suradnju okupi sto sin krug neza-dovoljni- h kulturnih l javmh radnika
iz domovine. Jer, zakljucuju, otvorena
suradnja sa ustasama i jetnicima je
jedno, a angazman u borbi za ljucl-sk- a prava. demokraciju, nacio-naln- o oslobodenje, ltd. ipak ncsto
sasvim drugo Upravo zato antijugo-slavensk- a emigracija cini sve da
problematicne kniige koje su u zem-lji
izazvale jolemike ill poseban mte-re- s distribuira u sto veccm broju iz-v- an Jugoslavije, da lh okiti aureolom
zabranjenih knjiga l da njihove, slo-bodnomisl-ece
autore dovcdu u mo-zemst- vo kako bi govon li o ugroze-ni- m slobodama u Jugoslaviji, eko-nomski- m problemima, Kosovu, ltd
Peticije koje se sastavljaju i jiotpi-suj- u
u Jugoslaviji, upravo zato, [x ne- -
kad brze dodu do slagara u emi-grantski- m novinama nego do mstitu-cij- e
kojoj su. navodno. namijenjeno
Hi. nema te zabranjene lli iz proda-j- e
povucene knjige koja se ne bi u
neogranicenim kolicinama pojavila
na policama emigrantskih knjizara,
mozda jos i mnogo prije nego sto
knjiga u domovini izazove interes
Tamo se, naime, unaprijed zna sto
jest, a sto nije roba.
U Kanadi se svi ovi procesi u ne-prijateljs- koj emigraciji bjelodano po- -
1JW1 ' 'i, na, TTwnntt ТЛттЛ твнЛтев лР&ФрЈч twVCnr 1 KToc i h плшх - "Srpske narodnc odbra-- ovom Irnr.-- -
komentirale su Glas kanadskih Srba i
kazuiu Pnsutne su sve struje - od
'ortodoksmh-- , pa do demokrat-skih
Imajuci sve to u vidu, pitam profe-sora
Tomovica, osvjedocenog struc-njak- a
za emigrantska pitanja na
americkom kontinentu, kako se, kon-kretn- o,
u Kanadi, odvijaju novi pro-cesi
u nepnjateljskoj emigraciji
- Stvari su, ipak, jednostavnije,
nego sto se mish Vidite ovdje, na pn-mje- r,
postoji organizacija Srpske
narodne obrane koja se hoce pnka-za- ti
kao nacionahsticka, ah ne i fasi-stick- a
organizacija A radi se o tome
da je rijec o nedvoibenoj cetnickoj
organ izaciji, bez ostatka, a nikako
nekoj demokratskoj ustanovi Raspo-iaze- m
sa oko 100000 dokumenata o
Srpskoj narodnoj obrani. Oni sasvim
nedvojbeno pokazuju da je njihov
program cetnicki l prema Jugoslaviji
nepomirljivo nepnjateljski
Struje podjela i mrznja
Srpska narodna obrana ipak je
podijeljena i to po vjerskoj hmji Na
jednoj su strani pnstahce patnjarha
Germana, dakle, Srpske pravoslavne
crkve u zemlji, a na drugoj pnstalice
Dionisijeve crkve, dakle, Srpske pra-voslavne
crkve u inozemstvu Prvoj je
na celu cetnik Bora Dragasevic, a
drugoj takoder cetnik Milutin Bajce-ti- c.
Ima h bitne razlike izmedu ovih
dviju struja9
I ledna i druga su, nedvojbeno, cet-nicke
organizacije Prva, Dragasevi-cev- a
ima veci utjecaj i uz nju je ne-posred- no
vezan l ratni zlocinac, ra-spo- p,
vojvoda Momcilo Dujic. Dra-gasevic
se zalaze za ujedinjenje svih
Srba u restauiranoj jugoslavenskoj
monarhiji. Zajedno sa svojom zenom
Dragom svake nedjelje ima jednosat-n- i
radio program pod nazivom Su-madi- ja.
Bajceticeva hnija ponesto je druga-cij- a On so zalaze za stvaranje Vehke
Srbne koja bi nastala tako da se Srbi
iz Like presele na Kosovo, a Albanci
u Liku, ltd
Srpbia narodna obi ana Bore
Dragascvica nastoji unutar cetm-cko- g pokreta lgrati ulogu razumne,
demokratske struje Uz nju je ne-posrcd- no vezana i tzv Srpska na- cionalna akademija koju vodi Sofi-j- a Skoric. U Upravi Akademije i SNO nalaze . se mnogi isti ljudi
Srpska nacionalna akademija nasto-ji
izbjeci bilo kakvo konkretnije ve-zan- je uz tradicionalne cetnicke sim-bol- c ah svoju povezanost, sa
Srpskom nnrodnom obranom, koja
je bez sumnje cetnicka (jer to, uosta-lon- i.
s ponoson. istice) ne moze negi-ra- t
l
Na ustaskon. I'rwntu- - utjecajna je
hnija Hratskog narudnog vijeca
koju vodi Mate McStrovic. HNV se
pokusava lakodiM", ec du.p vremena
konsliluu mm kao icdinstvcni demo-krats- ki hi vat ski front koji co pred-stavlja- ti srv naprodne llrvate u
inozemstvu U Kanadi on je organi-zacija
takoder tazvila znacajnu ak-tivno-st,
a otvoren je i Iniormativni
ured HNV u ovoj zemlji Odncuci se
teronstickih akcija Hrvatsko naiod-n- o
vijece proklamira pohticko rje-sen- je hrvatskog pitania i demo-kratsk- e buducnosti Jugoslavije dc-biv-si
za to snaznu potporu nekih
stranih sluzbi No, unatoc svemu,
cot
Nase novine
pazljivija anaha programa, teza ;
akcija HNV pokauje da je i ova or-ganizacija
be, dvojbe uslaska i da se
zalazo za jionovno uspostavljanje tzv
Neavisne divave Ilrvatske
Gostovanja uglednika
U takvom okoiisu odvija se, dakle,
djelrttnost nepi ljateljske emigracije
u Kanadi Preciznijc receno, sve nase
rasprave o tzv udruzenoj opoziciji
postaju razumljivije na drugom kon-tinentu,
a buncanja o trecoj Jugosla,-vij- i
koja nam se kod kucie cine kao
pretjenvanja u inozemstvu se, zahva-Ijuju- ci politici okupljanja i demo-kratsk- e
alternative-- , pojavljuje kao
stvar m program za kojeg se vjeruje
da napokon, nakon toiiko godina
cekanja, moze uspjeti
Da bi se takav program ucinio
ostvanvirn l realnim koristi se svaka
pngoda. Osobito su dobrodosle po-sje- te uglednih znanstvenika all knji-zevm- ka
iz domovine koji, pod ovom
lli onom formalnom lzlikom, gostuju
u Kanadi. pojavljuju se na skupovima
koje organiziraju cetnicke ili ustaske
organizacije (ili njihove institucije).
govore o situaciji u Jugoslaviji, citaju
svoje radove, itd Time, objektivno,
htjeh to ili ne, daju podrsku takvim
organizacijama i u njihovim redovi-m- a stvaraju utisak o izglednosti i
opravdanosti borbe iz inozemstva,
koja, eto, ima odjeka i podrske u do-movini.
Jer, da nije tako, ugledni go-s- ti
sigurno ne bi dolazili i govorili.
Tako je, na pnmjer, osobito veliku
paznju izazvalo nedavno gostovanje
historicara Veselina Duretica, i knji-zevnik- a Milovana Danojlica i Vuka
Draskovica. Njihov boravak list Na-se
novine (jedine koje se u ovoj zem-lji
mogu pohvaliu nastojanjem da
budu glasilo jugoslavenskih lseljem-ka- ,
giavni urednik Vladislav Gacic)
komentirao je na prvoj strani pod
naslovom Procetnici iz Jugoslavije
kod cetnika u Kanadi. List biljezi da
je nastup ove trojke reklamiran pre-k- o cetnickog radio-program- a Su- -
madija (voditelj i uiednik Boia Dra
gasevic) Organi7nto: i su u rekiami
isticali da su on pisu udnnah iz
temelja jugoslavenski komunisucki
sistem
Trojka u Kanadu nije dosla ni u or-ganizac- iji Srpske narodne obrane, ni
Srpske nacionalne akademije, vec
Zivka Apica, predsjedmka export-impo- rt knjizarske tvrtke Yugosiavi-c- a
koji ih je pozvao u goste da bi
pospjesio prodaju njihovih knjiga u
Kanadi No, trojka iz Beograda ipak
je sudjelovala l na cetmckirn manife-stacijam- a - konkretno na4l prosla-v- i Vidovdana i Srpskog dana u Nija-ga- n kou je priredila Dragaseviceva
cetnicka Sipska naiodna obrana
No, o tome kasnijo
U A'lkupljenoj dvorani torontskog
univtMV.iteta 22 lipnja okupilo se oko
-- 100 posjetilaca da bi cuh Duretica,
Draskovica i Danojlica Ulaznica je
stajala !0 dolara, pa je ukupni saldo
predavania iznosio oko -- tooo dolara
Posle dugog posta
Sudeci po izvjcstaju u Glasu ka-nadskih
Srba (Organ Srpske nai od-n- e obrane u Kanadi, giavni uicvlnik
opul Bora Dragasevic) Duielic jc na
predavanju ponovio nama vecznanu
tezu o tome da je srpski narod u dru-gom
svjetskom latu bio podijeljen u
dvije grupe na one koji provode re-voluci- ju
po svaku cijenu i na one koji
se bore za samoodrzanje Nema ni-kakve
dileme da je elaboracija toga
stava imala lzuzetan ucinak na dru-stv- o sakupljeno u Torontu O u.me
svjedoci l zakljucak Glasovog ko
mentatora Zanmo sto mu je ta kla-sifikaci- ja donela nepnlika, ah sma-tram- o da ie najeno opravdana i ko-nsn- a
jer predstavlja kljuc koji moze
da nam objasm zasto, kako i pod ko-ji- m uslovuna i okolnostnna su se do-gada- ji odigravali onako kako su se
odigravah
Milovan Danojhc predstavljen je
kao pjesnik koji ima suptilne mish
koje nije uvek lako otknti Ovom
pnhkom procitao je nekohko pjesa-m- a stampanih u Jugoslaviji, a kroni-ca- r Glasa s nostalgijom se sjeca
predavanja koje je Danojhc odrzao
jos prije godinu dana u Torontu pod
naslovom Pisac i drustvo Bas ne-kak- o
u vrijeme kad je Danojhc citao
svoje pjesme u Torontu, u Beogradu
je izasia Knjizevna rec u kojoj je,
na gotovo tn stranice, tiskano upra-vo
ono predavanje, tohko drago
Glasu kanadskih Srba, koje je Da-nojhc
prije godinu dana odrzao u To-rontu
Vuk Draskovic citao je public, dije-lov- e
svojih romana No i Mohtva
2
Sto je, u povodu nasiupa Duretica,
Draskovica i Danojlica zakljucio cet-nicki
Glas9
Posle dugogodisnjeg posta i gia-dovan- ja,
oni oagojeni i rdra"h na'se-da- m ofanziva' l drugim pricama 'na-se
ere' a koje su sve bile podgrejava-n- e
do bljutavosti - za;4oh ru se da
izadu iz zatvorenog '-- iga, ia f'lju
nesto novo, da udahnii s- - eren vdu
ha- -
Komercijalno-pohi'fi- - ; n ла-s- e
histonjsko-hterarn- e '.-ojk-" n.-ta-vii- a
se sudjelovanjem n. j ik"iku na
Nijagan gdie su prod-'1- 1 anc kni'ge,
ail l saslusan govor prilsjod'ka po-kreta
Srpskih cc-nik- a '".fvie irre-- u
Kanadi Tose Kli.urica.
Мпо Рачс
Nino Pavic , komentator
"Vjesnika" boravio je ne-koli- ko dana u Kanadi. Od
ovog broja prenosicemo
njegove zapise, koji budu
izlazili u "Nedeljnom Vje-snik- u" da bi ih citaoci
"NN" mogli uporedjivati
sa onim sto se zbilo ili
zbiva medju reakcijom i
neprijateljski raspoloze-ni- m elementima.
Urednistvo "NN" dobilo
je pismo Vuka Draskovica
u kome se na nas baca
drvljem i kamenjem,
opravdavajuci cetnike kao
prave patriote. Pismo
Vuka Draskovica objavi-cem- o
u jednom od nared-ni- h
brojeva naseg lista.
,} Wii i—1 1— Џу-i-W AwXd
Mi smo im zabili dva fantasticna gola
a onda smo nesretno primili jos osam
golova.
Smrt zvijezde
makartizma
I 0D STALN0G D0PISNIKA V3ESNIKA
NEW YORK - Negdje pocetkom se- -
E damdesetih godina, puna dva desetljeca
E nakon sto je odjednom postao licnost po- -
E znata sirom Amerike, pa i u svijetu, Roy
= Cohn je prognozirao: Ako dozivim stotu,
E moji ce nekrolozi biti naslovljeni: Umro
= Roy Cohn, McCarthyjev pomocnik u istra- -
E gama.
E Roy Cohn nije dozivio stotu, umro je
E prosle subote u 59. godini, a njegova se
E prcgnoza obistinila. U naslovima vijesti o
E njegovoj smrti, kao neizostavna odrednica
E stajalo je ime sanatora Josepha McCar- - E thyja, ime koje je postalo ozloglaseni sim- -
E bol progona i lova na komuniste u Sje- -
E dinjemm Drzavama pocetkom pedesetih
E godina
E Uz vijesti o Cohnovoj smrti u Nacional-- E
nom khnickom centru u Bethesdi, u kojem
E se ekspenmentira s novim metodama za
E lijecenje raznih bolesti, medu ostalim i ra-- E ka SIDE americki su listovi objavili sluz-- E
bene informacije iz Bethesde da je nepo-- E
sredni uzrok smrti bio kardio-- E
pulmonarni zastoj, a da su kao sekundar--E
ni uzroci bill dementia i HTVL-- 3 infek-- E
cija Uz to se dodaju strucna objasnjenja
E da vecina znanstvenika smatra da je virus
E HTVL-- 3 uzrocmk SIDE i da izaziva demen-- E
ciju l druge neuroloske poremecaje. Sam s Roy Cohn je posljednjih mjeseci dao cijeh
E niz intervjua novinama i televiziji u koji-- E
ma je, uz ostalo, opovrgavao glasine da bo-- E
luje od SIDE. Govorio je da ide u susret
E smrti od raka jetre
E Kratko vrijeme prije nego sto je umro,
E 23. lipnja ove godine, apelacioni odjel Vr-- E
hovnog suda drzave New York lisio ga je
E prava da obavlja advokaturu na podrucju
E ove drzave zbog njegovih neetickih i
E neprofesionalnih postupaka u cetiri
E pravna predmeta. Bio je to kraj jedne ka-il
rijere koja je u zenit dospjela na samom
E pocetku, (Cohn je roden 1927. godine) ali
E koja je i kasnije, u toku tri desetljeca Coh-- E
nove njujorske advokature, opskrbljivala
E skandalozne kronike.
i Slucaj Rosenberg
Roden u Manhattanu, na Park Avenue, = kao sin suca istog onog suda koji ga je
nedavno lisio prava na advokaturu, Roy
Cohn je, kao cudo od djeteta, projurio kroz
skole i sveuciliste i vec u 21. godini dobio
pravo na advokaturu. Zahvaljujuci obitelj-ski- m
vezama zaposlio se kod federalnog
tuzioca za Manhattan i kao njegov pomoc-nik
za subverzivne aktivnosti ubrzo je (bi-l- a
je to 1948. godina) dospio pod reflektore
javnosti. Kronicari su zabiljezili da se oso-bito
istakao bnljantnim izravnim ispiti-vanje- m
u toku kojeg je David Grenglass
priznao da je njegova sestra Ethel Rossen-ber- g radila za sovjetsku spijunsku mrezu
Bio je to glasoviti proces Juliusu i Ethel
Rosenberg koji su bili osudeni i pogubljeni
zbog predaje americkih atomskih tajni
Sovjetskom Savezu. Osporavanje osnova-nos- ti
ove presude i pogubljenja Rosenber-govi- h
traje sve do danasnjih dana Djeca
Rosenbergovih jos pokusavaju ishoditi re-vizi- ju
procesa. Roy Cohn je vec tada oku-pi- o
oko sebe grupu sposobnih reportera i
kolumnista, i tu je praksu njegovao do
kraja zivota, 1 njegovo je ime ubrzo uslo u
galaksiju zvijezda javnog zivota.
Vrtoglava karijera cuda od djeteta na-stavl- ja
se 1952. godine u Washingtonu: Roy
Cohn postaje specijalni pomocnik Vrhov-no- g
tuzioca Sjedinjenih Drzava. Na novoj
duznosti jedan mu je od prvih poslova bio
da pripremi optuznicu protiv jednog pro-fesora
kojeg je tada glasoviti senatski pot-komit- et
za antiamericku djelatnost jos
plasovitijeg senatora McCarthyja, kao i to- -
Narudzba
Konobar narucuje u kuhinji;
— Par kobasica za onog go-st- a
pri kraju sale.
— Njemu je dosta i jedna — ka-ze-kuh-ar
— vidis da jc pijan, sve
vidi duplo... - Tocno — primjecuje ko-nobar
- ali je porucio cetiri
komada.
like druge Amerikance, poznate pisce,
znanstvenike, glumce, drzavne sluzbenike
i druge, optuzio kao izdajnika i sovjetskog
agenta Cohnovu optuznicu od sedam to-ca- ka ministarstvo pravde je odbacilo, pa
ipak on je svojim nastojanjima u torn slu-caj- u, a i nekim kasnijim istragama, stekao
renome odlucnog antikomunista i toiiko
impresionirao senatora McCarthyja da ga
je ovaj imenovao za glavnog savjetnika
svog potkomiteta. Cahn je odmah uspio
uvjeriti McCarthyja da bi im u krizarskom
pohodu protiv komunizma jako dobro do-sla
pomoc njegova bliskog prijatelja, Davi-d- a Schinea, sina njujorskog multimilijune-ra- ,
pa je Schine ubrzo imenovan savjetni-ko- m za psiholosko ratovanje. Schine je po- -
IZ BONNIE, I CLYDE: Roy Cohn i Joseph McCarthy
jedne vecere (Telefoto Reuters)
sao u potkomitetu volonterski,
besplatno.
Prve glasine
Tandem Cohn - Schine uskoro se oti-sn- uo
na 18-dnev-no
putovanje po Evropi.
Uz gromoglasni publicitet posjetili su niz
americkih vojnih baza, i drugih
americkih ureda i predstavnistava, istra-zuju- ci
da li su Amerikanci na sluzbi do-volj-no
svjesni komunisticke opasnosti.
Makartizam je tada bio u punom zamahu,
trojka je, potpomognuta brojnim suradni-cim- a,
procesljavala State Department,
Glas Amerike i druge drzavne organe,
za komunistima i njihovim sim-patizeri-ma.
Ipak, vec su dada pocele kruziti glasine,
koje su s vremenom postajale sve glasnije,
da nerazdruzivih bojovnika ne
zblizuje samo nepokolebljivi antikomuni-zam- .
Govorkanju o njihovoj homoseksual-no- j
vezi ubrzo su se pridruzila i druga, a
dramska spisateljica Lilian Hellman pro-zva- la ih je Bonnie, Bonnie i Clyde. Mno-go
godina kasnije, Cohn je. pokusao opovr-gnu- ti
glasine o homoseksualnoj vezi
Schineom i McCarthyjem, navodeci da se
McCarthy kasnije ozenio i dobio sina, te
da se i Schine ozenio, i to s Miss Univer-se
te da ima cijeli copor djece. Sam Cohn
nikada se nije zenio.
Kako bilo da bilo, Cohn je. upao u ozbilj-n- e
teskoce nakon sto je studenoga 1953.
godine David Schine otisao da sluzi vojni
rok. Posto njegovi i McCarthyjevi napori
da ga izvuku od sluzenja vojnog roka nisu
uspjeli, Cohn je navijestio pravi rat armiji,
optuzivsi medu ostalima armiie
Roberta Stevensa i njegove suradnike da
su pokusali sakriti dokaze o spijunskoj
aktivnosti koje je Cohn otkrio. Cohn je
ipak u pocetku uspio ishoditi niz privilegi--
Strasno
Fina sinjorina place, place, na-kon
sedmice dana provedene na
moru.
Pita je prijateljica sto joj se do-godil-o.
- Najstrasnije sto se moze do-godi- t.
- Kazi, kazi — tjesi je prijatelji-ca.
- Jos mi se nista nije dogodilo,
to je najstrasnije.
NERAD JE NAJOPASNIJA
OBUSTAVA RADA !
ja za vojnika Schinea - nocne izlaske,
oslobodenje od nocnih duznosti i slicno, ali
uskoro mu je Robert Stevens uzvratio
udarac. Podnio je potanki opsezni izvjestaj
o Cohnovim zahtjevima za specijalnim
tretmanom vojnika Davida Schinea i
prijetnjama da ce, u protivnom,
torpedirati armiju. Cohn i McCarthy bili
su polovicom 1954. godine oslobodeni Ste-vensono-vih
optuzbi, ali njihova je zvijezda
vec blijedila, makartizam je bio na izdisa-iu- .
Porezni lukavac
Vrativsi se 1954 godine u New York,
Cohn se pridruzio jednoj advokatskoj tvrt-k- i
i svojim joj vezama doveo mnogo imuc-ni- h klijenata Stekao je reputaciju kao ad- -
DVODAC TRHA BONNIE (desno)
za vrijeme
obavljao
ambasada
tragajuci
trojicu
sa
sekretara
nje-govi- m
vokat silne energije i izvanrednih sposob-nos- ti da impresionira sud, zbunjuje svje-dok- e,
uznemiruje tuzioce, ali i kao pravnik
koji je sklon sumnjivim i mutnim poslovi-m- a.
Medu njegovim klijentima bili su i ne-kadas- nji
njujorski kardinal Spellman i
multimilijuner Donalf Trump, ali i boss
svih mafijaskih bosova Carmine 'Galante
i ne manje poznati mafijaski kum Tony
Salerno. Cohn se kretao u drustvu pozna-ti- h
licnosti, medu svoje prijatelje je ubra-ja- o
predsjednika Reagana, Normana Mai-ler- a,
Biancu Jagger, Ruperta Murdocha, a
noci je provodio u najskupljim restorani-m- a
i najglasovitijim diskoklubovima. Vje-rojat- no
je, kazu, bio vrlo bogat, ali njegovi
su prihodi bili najstroze cuvana tajna. Od
povratka u New York pa sve do smrti vo-di- o
je bespostedan rat s poreznom upra-vo- m,
koja je pojedinih godina raspolagala
pravom na pljenidbu njegove imovine i
do iznosa od milijun dolara. Da bi smanjio
porezne obaveze, uzimao je od tvrtke sto-tinj- ak tisuca dolara godisnje, a ona mu je
placala stan, rolls-royc- e sa soferom, ra-cu- ne
u restoranima i drugo na sto je tro-si- o
oko milijun dolara godisnje.
Jedan od cetiri slucaja zbog kojih je li-s- en
prava na advokaturu dogodio se 1976.
godine, kada je, kako je sud na Floridi
utvrdio, usao u bolnicku sobu umiruceg
multimilijunara Lewisa Rosenstiela i na
prijevaru od njega iznudio dodatak na
oporuku, kojim je postao njezin izvrsilac.
Drugi se odnosi na potapanje jedne jahte
1973. godine kojom prilikom je jedna oso-b- a
izgubila zivot. Postoje indicije da je ja-h- ta
bila Cohnova i da je on aranzirao po-tapanje,
kako bi naplatio 200.000 dolara od
osiguranja. Ni ostala dva slucaja nisu
mnogo svjezija, sto vjerojatno svjedoci- - o
Cohnovoj pravnickoj vjestini. Po njemu,
sve su to bile podvale njegovih protivnika
2IVKO GRUDEN
Цшрр lilll
Da sam vasa zena sigurna sam da
bih vam povjerovala, ali ste pogrijesili
vrata.