000058 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
mHUl STRANA 2 NOVOSTI Utorak 6 januara 1945 NOVOSTI Published every Tuesdav Thursdav and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Ulazi evala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registrv Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 aa No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 20G Adelaide Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1G42 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Gospodo na dva se stolca ne može sjediti Jugoslavenski Glasnik iz Chicaga kao zagrijani branitelj reakcionarno okoline dra Mačeka trudi se da nam dokaže kako je Maček mučenik i zatočenik ne izdajnik i kako ga op-tužuju samo američki ljevičari i nitko drugi dok oni u starom kraju o tome "ni riječi ili pak pobijaju" Pak da bi ta obrana Mačeka bila "vjerodostojnija" Glas-nik se u broju od 31 januara og hvata "Naprijeda" organa Komunističke Partije Hrvatske od 21 novembra 1944 da tobo-že s njim potkrijepi svoje nakaradno stanovište o Mačekovoj nevinosti Evo na osnovu čega Glasnik zaključuje da Maček nije izdajnik ni pomagač neprijatelju već da je njegovo držanja bilo od KORISTI oslobodilačkom pokretu: "Svima nama je poznato da dr Maček i neki ljudi oko njega nisu pristali da udju u neku 'vladu' pod njemačkom skutom Mi smo tu okolnost koristili i mogli koristiti kod mobi-liziranja narodnih masa u borbi protiv okupatora" Uzmimo kao sigurno da je Naprijed pravilno citiran i da odnosni pasus nije iskopan iz sredine jedne glave jednog odu-Ije- g članka u kojem se prije i poslije govori ono što Glasnik nije htjoo donijeti — kažemo tu i opet nigdje ne stoji ni jed-nog jedincatog slovca povoda tvrdnji "da Jo držanje Mačeka bilo od koristi narodno oslobodilačkom pokreta" — kako to "po-bjedonosno" izjavljuje Jug Glasnik Obratno mi tvrdimo da je Naprijed u tom dijelu članka udario protiv Mačeka i njegove reakcionarne okoline a ne odobrio njegovo stanovište kao korisno po oslobodilački pok-ret Jugoslavenski Glasnik se ovdje uhvatio nečasnog posla kad iskrivljuje smisao pisanja novine koja je prijo i poslije 21 no-vembra žestoko udarala po Mačeku i prva objavila njegovu prljavu rabotu Svo što tamo stoji je da Maček i njegovi nisu pristali da ( udju u vladu Pavelića a oslobodilački pokret da je tu okol-- 1 nost iskoristio kod mobiliziranja narodnih masa za borbu Kakva tu zasluga pripada Mačeku Košutiću Torbaru Pemaru ili možda Krnjeviću Jasno Maček nije ušao u vladu Pavelića ali nije stao ni na stranu oslobodilačke borbo i ako je za to priliku imao i pozivan bio U početku podržavao se politike "čekanja" i baš tu politiku "čekanja" iskoristio je oslo-bodilački pokret u mobilizaciji narodnih masa protiv takvo politike "čekanja" Ta pak politika "čekanja" nije bila ništa drugo nego politika MIRNE MOBILIZACIJE hrvatskih sinova u njemačku i Pavelićevu vojsku s Zar nije prva Mačekova izjava po dolasku Pavelića bila poziv na hrvatski narod da se silom ne odupire ustaškoj vla-sti već da ju potpomaže? Zar se nisu poslije toga izdavali le-tači u kojima je HSS pozivala svoje pristaše i cijeli hrvatski narod da stupa u domobransku vojsku U jednom od tih leta-ka kojeg zagrebačka gospoda nisu nikada demantirala stoji medju ostalim i ovo: "Pozivamo za to sve naše članovo i su-mišljcn- ike da upozoro sve i svakoga kako se svaki Hrvat mora prijaviti najbližim vojnim vlastima i ući u sastav hrvat-skog domobranstva Jer hrvatski seljački narod mora konac ovog rata dočekati s puškom na ramenu" Zar nisu Mačekov-c- i organizirali 'bijele garde" za borbu protiv partizana? Zar nisu odvraćali svoje pristaše - naravno one na koje su utje-cati mogli — da no stupaju u oslobodilački pokret jer da je to "komunistički pokret pokret koji ruši crkve i otima zemlju seljacima?" Zar Mačekova klika nije pokušala minirati oslob diločki pokret iznutra ild itd Vrata Narodno oslobodilačkog pokreta otvorena su bila i danas su svim poštenim i borbenim snagama javrog života u Jugoslaviji Zar to nije bila ujedno i prilika za stare pred stavnike HSS da se javno i sigurno opredjele na stranu naro- da Ali oni nisu htjeli kroz ta vrata radje su iza zastora šuro-veđ- i sa neprijateljom i stvarali planove ne za borbu protiv us-tala i okupatora nego za borbu protiv oslobodilačkog pokreta Prolazili su dani i mjeseci i evo već četvrta godina najop-ravdanije i najkrvavije borbe za sam opstanak naših naroda — ali staro vodstvo HSS ne prilazi Okamenilo se Ne pomaže t svete i opravdane borbe naroda našeg već ju nastoji svesti kad Ju nije bilo u stanju zaustaviti Zar Krnjević u Londonu nije kla-sičan primjer Zar njegovo protivljenje sporazumu Tito-Šubaš- ii nije odraz stanovišta zagrebačke gospode? Zar to stanovište nije suprotno narodnim težnjama? I još kad bi samo ovo bilo dosta bi bilo da ae Mačeka i nje-govu reakcionarnu okolinu postavi u tabor sa neprijeteljom Ali toga ima i više mnogo više u što je i Glasnik upućen Braniti takvu politiku braniti takvo vodstvo i onda gnjusno napadati novinstvo i pokrete koji slijede glas oslobodilačkog fronta u zemlji mogu samo oni koji pred svojim stranačkim in teresima ne vide interesa naroda Braniti štetnu i izdajničku po-litiku bivšeg vodstva HSS u Zagrebu to znači solidarisati se s njom A solidarisati se s takvom politikom znači biti protiv oslo-bodilačkog pokreta i nove demokratske Jugoslavije pod vod-stvom maršala Tita Na dva se stolca gospodo ne može sjediti — a u današ-njem svjetskom obračunu neutralnosti nema Laskave izjave o Titu i oslobodilačkom pokretu sa kojima se služi i Jugoslcvenski Glasnik kako izgleda nisu dakle iz-ražaj poštovanja i iskrene simpatije već obična mšetarska posla paljenje svijeće i bogu i vragu Tito i Maček nisu Jedno te isto To su dva oprečna puta gospodo — jednini i drugim se ne mole putovati odjednom "Historijsko mjesto nove Jugoslavije" IZ ĆLANKA EDVARDA KARDELJA Na modnom mjestu donijela je "Borba" 17-1- 2 prošle godine čla-nak podpredsjednika Nacionalnog Komiteta Jugoslavije Edvardi Kardelja pod naslovom "Historij-sko mjesto nove Jugoslavije" U članku se kaže da je moralno poli-tička potpora slobodoljubećih sna-ga drugih zemalja bila jedan od najvažnijih faktora pobjede narod-no oslobodilačkog pokreta pobjeda naroda Jugoslavije U ovim dani-ma kada neke reakcionarne sna-ge u svijetu pokušavaju slomili volju malih naroda za istinskom nezavisnošću ovaj faktor dobiva još više u svojoj važnosti Stvar je rukovodstva našeg naroda da učine sve kako bi ta pobjeda mo-gla doći do najpunijeg izražaja Zato i jest linija naše unutarnje politike tako tijesno vezana s os-novnim pravcem naše vanjske pj-Uti- ke Postoje svi uslovi da pomoć medjunarodne slobodoljubeće jav nosti ostane i dalje snažnim pot pornim stubom u borbi naših na-roda za slobodu i istinsku nezavis-nost Pitanje naše nove Jugoslavi je i osiguranje njezinih krvlju ste čenih tekovina već je odavno pos-talo više nego samo naše pitanje Ono s jedne strane mobilizira io-bodolju-beće mase drugih zemalja za obranu demokratskih prava na cionalnog samoodredjenja i neza visnosti a s druge strane veže ne-ke zavjerenike protiv prinosa de-mokracije i nacionalne slobode Ne precjenjujući važnost te či njenice možemo svakako reći da je pitanje opstanka i slobodnog razvitka nove Jugoslavije postalo 6tvar čitavog naprednog čovječan-stva U tome 1 jest osobitost me-djunarod- nog položaja naše nove Jugoslavije Upravo ta osobitoit nam je donijela moralnu i politi-čku potporu medju narodima slo-bodoljubeće javnosti koja nam Je toliko pomogla u našoj borbi Drug Kardelj zatim razradjuje pet faktora koji prije svega od- - Neka PAC Piše: LESLIE MOIHUS Riječi "Political Action Commit- - tee" (Politički Akcioni Odbor) su u Sjedinjenim Državama duo vremena čitane kao PAC Vrijeme je da i u Kanadi te riječi ne čin? samo naslove na člancima negi da njihovu suštinu točno razumiju unionisti i svi oni koji se zanima-ju politikom Tako bi trebalo i mo ralo biti jer PAC može postati snažni instrumenat u rukama rad-nika Svi mi znamo da demokracija u Sjedinjenim Državama mnogo du guje PAC--u Znamo i to da je PAC ne samo pomogao izabrati predsjednika Koosevelta nego je bio i jedan od najaktivnijih bora-ca u predizbornoj kampanji protiv Deveyovih izolacionista PAC je bio ona snažna sila koja je radnik) dovela u političke borbe Ali PAC ipak nije politička partija neće ni biti Političke partije organizirane su na osnovi zajedničkog progra-ma njih sačinjavaju članovi jed-nakog političkog mišljenja koji su voljni podržavati medjusobnu dis-ciplinu kako bi se njihov program provadjao u djelo PAC na drurju ruku ujedinjuje radnike raznih političkih mišljenja i shvaćanja on ujedinjuje socijaliste ne-socila-li- ste liberale pristaše social ere-di- t pa čak i tehnokrate Osnova za to jedinstvo je: borba za pro-gresivnu vladinu politiku koja ć osigurati posao i dostojan život [svakom radniku i njegovoj obite lji što znači I'AC najbolje je opisr0 Philip Murrav kada je okarakteri-zirao borbu radnika za progresiv-nu vladinu politiku po pitanju osi guranja posla i proširenje ekono-mije rekavši da je borba za takfa politiku borba za izbor predsjedni-ka Koosevelta Upravo radi toga PAC u Sjedinjenim Državama jai no govori da nije povezan sa de-mokratskom ili republikanskom partijom nego je nezavisan poli' tičkl pokret odijeljen od starih partija To je omogućilo PAC-- u u Sjedinjenim Državama da je neza-visno podupirao demokratskog predsjednika Roosevelta To mu omogućuje da nezavisno podupire svaki podhvat koji istinski vodi do poboljšanja interesa naroda nv pose radnika Ima mnogo osnovnih razlika iz-med- ju partijskog sistema u Sjedi-njenim Državama i Kanadi Pa kad sve te razlike stavite skupa doći ćete do istog zaključka: PAC mora ostati nezavisan od bilo ko je političke partije kako bi radni-ci mogli slobodno provoditi svoju politiku i u odnosu prema dat im časovima uspješno provoditi borba za posao i proširenje ekonomijfi Ilfv '~Vgt redjuju tu osobitost medjunarod-no- g položaja nove Jugoslavije Na prvom mjestu je nesumnjivo sama činjenica da su se narodi Ju-goslavije pokazali kao uporan i vjeran saveznik u borbi protiv naj-veće opasnosti za slobodoljubeće čovječanstvo — protiv fašizma Drug! faktor koji je osvojio na-šoj zemlji simpatije slobodoljube-će- g svijeta jest naša Narodno Os lobodilačka Vojska Put razvitka naše narodne vojske 3amo po sebi dovoljno jasno govori o karakteru te vojske koja se prekalila u lju-tim borbama i koja uživa potporu i ljubav cijelog naroda Treri fjiLtnr to t-ifo&A-nfa niim nalnog pitanja u našoj zemlji Po-vijest nam covori da ie takvo ri- - ješenje nacionalnog pitanja rije-tko poslije velike Oktobarske So-cijalističke Revolucije četvrti faktor koji je osvojio simpatije slobodoljubeće javnosti za naše narode jeste potpuna de-mokratska praksa našeg narodno oslobodilačkog pokreta Što je najvažnije — riječi u tom pokretu ne razilaze se s djelima I na posljedku važan faktor uti can ja nove Jugoslavije na medju- - narocu slobodoljubeću javnost jest demokratska struktura narod-no oslobodilačkog pokreta i njego-vog rukovodstva To je dalo našem pokretu nesa-lomlv- u snagu koja je mogla odo-ljeva- ti nadmoćnim snagama ujedi-njenih neprijatelja Svoj članak Edvard Kardelj za-vršava riječima: "U tome je veliki medjunarodni značaj naše borbs Od tuda simpatija 1 moralno-poli-tičk- a potpora koju slobodoljubeće čovječanstvo daje našim narod-ima" sačuva svoju poslije rata Ako PAC tako ne postupa nego ako se umjesto toga poveže se kojom partijom 1 poda njezinoj politici i kontroli tada radnička politika u unijama ne može biti jedinstvena i elastična te iz tih razloga njoj je nemoguće koristiti se stvarnim mogućnostima za po-pravak života To je naročito slučaj u Kanadi gdje imamo utopijski CCF pro-gram koji svrstava kanadsku poli-tiku i posljeratne probleme na neo-stvarive formule o CCF "socijaliz-mu" Poprimiti takve formule zna-či oduzeti snagu unijama kao rad-ničkim agencijama za kolektivno pregovaranje Odobravati diktatorsku politiku Millarda i Parka u unijama Cana-dia- n Congress of Labor 1 ograniči-ti svoje političke akcije onako ka-ko to gleda CCF znači oduzimati mogućnost PAC-- u da postane Širo ! NEĆE MIJEŠANJA CCF-OVAC- A ODGLASALA KONVENCIJA U5UVA Nevv Glasgovv N S — Na kon vvsnciji United Mine Vorkers of America je sa 59 protiv 12 glaso va odbačen prijedlog da unija'sli jedi politiku CCF partije Umjesto toga konvencija je sa ogromnom većinom odglasala da unija pro-vodi vlastitu politiku i da u slije-dećim federalnim izborima pomog-ne izabrati koalicionu demokrat-sku vladu Gruplca CCF članova na čelu sa Clare Gillisom upotrijebila je sve snage u borbi protiv prijedloga za nezavisnu radničku politiku u uni-ji govoreći da samo CCF politika pogodjuje interesima radnika Za vrijeme debate CCF vodje i prista-ša bili su toliko utučeni činjenica-ma da su izgubili i ono malo pov-jerenja što su ga prije imali General Velebit potvr-dju- je primitak novca Glavni ured Vijeća dobio je br-zojav od generala Vladimir Vele-bita šefa Jugoslavenske Vojne Misije u Londonu da je primljen novac kojeg je Vijeće nedavno poslalo da se nabave medikalne potrepštine za Jugoslavenski Cr-veni Križ Brzojav glasi: "Thanks very much for send-in- g ninetv-fiv- e thousand dollars Stop This money will be spent for rnedical supplies and imme-diatel- v sent to our people General Vladimir Velebit" Ili u prevodu: "Hvala mnogo što ste poslali l5 hiljada dolara Ovaj novac biti će upotrebljen za nabavku medikal-ni- h potrepština koje će odmah bi-ti poslane našem narodu" (Iz ureda VKJ Slavena) nezavisnost ki instrumenat unija za zaštitu in-teresa radnika danas i u buduće Vrlo je dobra pojava da se lju-di kao što je George Harris u United Electric uniji bore protiv diktatorskog postupka i političkog skretanja Millarda Lokalni Poli-tički Akcioni Odbori moraju u in-teresu unija odlučno odbiti nared-be CCF partije i povrh svega mo-raju postati življiji Podati se bilo kakvom nalogu iz vana pa makar od kuda takvi nalozi došli ako ne odgovaraju stvarnim prilikama i interesima radnika bilo bi pog-rešno Na protiv PAC u pojedinom lokalu mora postati aktivno i ne-zavisno tijelo svih radnika dotične unije jer dan za federalne izbore mogao bi biti svakog časa progla-šen Njihov rad biti će uspješan samo onda kada će svoj rad zas-nivati na interesima tfvih radnika u uniji a ne na ambicijama CCF partije Tatjana PšeničnaJa bolničarka u Crvenoj Armiji pasila je na fron-tu više od 100 ranjenika Hiljade takvih kao što je ona služe u Crvenoj Armiji Onemogućimo neprijatelje narodnih sloboština u Jugoslaviji (IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA) Toronto Ont — Izvršni odbor Vijeća Kanadskih Južnih Slavera uputio je slijedeću protestnu rezo-luciju na upravitelja Canadian Broadcasting Corporation u Otta-w- i: Dr A Frigon Gen Manager Canadian Broadcasting Corp Ottatta Ontario Dear Sir: Our attention has been drawu to a rečen t broadcast of Mr Wil-M- m Woodside over the CBC Na-tional netvtork in vthlch he nude statementa that Marshal Tito recognized leader of the Yu£o-sla- v liberation struggle vvants to ettablish a Communist dictatot-shi- p in YugosIavia that creation of a new federated state of Yu-gosla- vla is just a seheme to "break up Serbia" and that the majoritr of the people are "in opposition to Tito but Tito eilds the poner" etc Mr Yoodside also spoke along these lines at a meeting of the 50-5- 0 Club of St Andrew'8 Church in Sudbury on Januarv 27 1913 Mr VVoodside Is either ignorant of the true situation in Yugo-slavi- a and the heroic ttruggle of its people (in vvhich case he should keep his mouth shut) or he is de!berately trying to gtve the Canadian public a false pic-tu- re about that country We be-lie- ve that the latter is the case It is not necessary for us to defend Marshal Tito and the VuRoslav Liberation Movemcnt from NVoodslde's slander as ali the vvorld Lnovvg their record in the struggle against the Fascist enemy and also of their efforU to create a new and united Yugo-slavi- a We protest against Wood-side- 's broadcasts because he i creating disunity among the United Nations and also herc in Canada vthere Canadian Yugo-slav- s vtho play an Important part in Canadian vrar industrv are diappointed and revolting vthen they hcar such anti-UniU- d Nations propaganda spread over the CBC Speaking in the namc of 3500 members and ninety-fiv- e differ-en- t affiliated organizations vve ask that such broadcasts be not pcrmittcd in the future over the CBC Your very truly S Miosich Secretary Mi smatramo da je ovaj protest ne samo u skladu najboljih intere sa narodnih tekovina a Jugoslaviji nego i u skladu ciljeva radi koji pola milijuna kanadskih momaka proljeva svoju krv po raznim fron-tovim- a U protestnoj rezoluciji spomenuti čovjek NVilson Wood-sid- e redovito svake večeri govori preko radia tj preko državne ra-dio mreže koja se proteže od At-lantika do Pacifika U svim svojim "komentarima" redovito kleveće i napada tekovine naroda Europe a nove i narodne Jugoslavije naroči-to Time on medju kanadskim na-rodom stvara nepovjerenje prema Ujedinjenim narodima čime ob-jektivno odmaže ratne napore Ka-nade Dakle Vilson Woodside svi-jes- no služi interesima hitlerizma i on mora biti skinut sa državne ra-dio stanice Apeliramo stoga na sve demo-kratske ustanove našeg naroda kao i ostalu kanadsku javnost da usvoje i upravitelju CBC radio sta-nice podnesu slične protestne re-zolucije Uspijemo li mobilizirati javno mišljenje ove zemlje za taj opravdani zahtjev ml vjerujemo da će taj Goebelsov plaćenik Diti skinut sa radia Time ćemo učinili koliko uslugu narodima Jugoslavi-je i njihovoj junačkoj borbi toliko našoj Kanadi i ratnim naporima Ujedinjenih Naroda Za Izvršni odbor Vijeća Kanad-skih Južnih Slavena Odbor publiciteta POBJEDA NEŠTRAJ- - KOVNE POLITIKE Ottavva 3 Feb — Na osnovu brojki koje je objavilo ministar-stvo rada radnička politika rv!-štrajkov- anja za cijelo vrijeme ra-ta iznijela je prošle godine og-romnu pobjedu Dok je 1943 godine uslijed štraj-kovanja izgubljeno 1041193 rad-nih dana u industriji prošle Lj 1944 godine izgubljeno je samo 5017C5 dana Izgubljeno je dakle za polovicu manje nego godinu dana ranije Pa kad još nebi bilo tolikih se-bičnosti na strani poslodavaca i kad bi poslodavci i vlasti više ra-zumijevali opravdane zahtjeve radnika sigurno je da bi štrajkovi bili sniženi na minimum ili ih opće nebi ni bilo Zahvaljujući tako vi sokoj svijesti radnika i njihovom patriotizmu proizvodnja u indus-triji se 1 dalje nastavlja u sugla-sju neštrajkovne politike Kampanja upravnog fonda Vijeća dobro počela (IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA) Toronto Ont — Kampanja za pet hiljada dolara uprav-nog fonda je u punom jeku Iz vedna naselja smo obavježte-n- i da su poduzete temeljite organizacione mjere za upjh kampanje pa i njenog cilja Narod shvaća da je upravni fond potreban želimo li nastaviti radom na pomaganju naroda Ju-goslavije pa se stoga i interesira za kampanju u toku To je najbolja garancija da će kampanja uspjeti Slijedeće su neki od rezultata kampanje Vijeća za pet hi-ljada dolara upravnog fonda: ' Vancauver B C — Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih So-ven- a poslalo je glavnom uredu svotu od tisuću dolara aa up-ravni fond Time je naš narod Vancouvera i okolice sara sohi-c- at ispunio petinu kvote sadanje kampanje Vijeća Thorold Ont — Mjesno Vijeće poslalo je iz ovog malog naselja našeg naroda svotu od sto dolara za upravni fond Sudburv Ont — Mjesno Vijeće je na svojoj sjednici odo-brilo svotu od $7000 za upravni fond Vijeća te zaključilo upri-Lči- ti nekoliko društvenih priredaba u korist tog fonda Port Colbome Ont — Mjesno Vijeće poslalo je glavnom uredu Vijeća svotu od pedeset dolara na račun kampanje up-ravnog fonda Port Arthur Ont — Mjesno Vijeće odriak) je 31 januaru lavnu skupštinu na kojoj je podignuto pitanje kampanje 2G upravni fond Vijeća Jednoglasno je zaključeno da se u kam-panji pošalje svota od pet sto dolara aa upravni fond Gornji izvještaj jasno govori da će kampanja upravnog {onda Vijeća biti uspja Ito će omogućiti poduzimanje dalj-njeg rada u svrhu prikupljanja materijalne i moralne po© našem junačkom narodu Jeste li vi u vašem naselju postavili na dnevni red pita-nje kampanje za upravni fond Vijeća? Ako niste poduirnUe mjere koje će zajamčiti 6a će i vaše naselje učiniti svo} dio u kampanji te time doprinesti radu za daljnju pomoć naredim Jugoslavije od strane kanadkih Hrvata Srba i Slovenaca pa ostalih ljubitelja slobode u Kanadi Odbor publiciteta ftv##M
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, February 06, 1945 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1945-02-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000170 |
Description
Title | 000058 |
OCR text | mHUl STRANA 2 NOVOSTI Utorak 6 januara 1945 NOVOSTI Published every Tuesdav Thursdav and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Ulazi evala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registrv Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 aa No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 20G Adelaide Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1G42 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Gospodo na dva se stolca ne može sjediti Jugoslavenski Glasnik iz Chicaga kao zagrijani branitelj reakcionarno okoline dra Mačeka trudi se da nam dokaže kako je Maček mučenik i zatočenik ne izdajnik i kako ga op-tužuju samo američki ljevičari i nitko drugi dok oni u starom kraju o tome "ni riječi ili pak pobijaju" Pak da bi ta obrana Mačeka bila "vjerodostojnija" Glas-nik se u broju od 31 januara og hvata "Naprijeda" organa Komunističke Partije Hrvatske od 21 novembra 1944 da tobo-že s njim potkrijepi svoje nakaradno stanovište o Mačekovoj nevinosti Evo na osnovu čega Glasnik zaključuje da Maček nije izdajnik ni pomagač neprijatelju već da je njegovo držanja bilo od KORISTI oslobodilačkom pokretu: "Svima nama je poznato da dr Maček i neki ljudi oko njega nisu pristali da udju u neku 'vladu' pod njemačkom skutom Mi smo tu okolnost koristili i mogli koristiti kod mobi-liziranja narodnih masa u borbi protiv okupatora" Uzmimo kao sigurno da je Naprijed pravilno citiran i da odnosni pasus nije iskopan iz sredine jedne glave jednog odu-Ije- g članka u kojem se prije i poslije govori ono što Glasnik nije htjoo donijeti — kažemo tu i opet nigdje ne stoji ni jed-nog jedincatog slovca povoda tvrdnji "da Jo držanje Mačeka bilo od koristi narodno oslobodilačkom pokreta" — kako to "po-bjedonosno" izjavljuje Jug Glasnik Obratno mi tvrdimo da je Naprijed u tom dijelu članka udario protiv Mačeka i njegove reakcionarne okoline a ne odobrio njegovo stanovište kao korisno po oslobodilački pok-ret Jugoslavenski Glasnik se ovdje uhvatio nečasnog posla kad iskrivljuje smisao pisanja novine koja je prijo i poslije 21 no-vembra žestoko udarala po Mačeku i prva objavila njegovu prljavu rabotu Svo što tamo stoji je da Maček i njegovi nisu pristali da ( udju u vladu Pavelića a oslobodilački pokret da je tu okol-- 1 nost iskoristio kod mobiliziranja narodnih masa za borbu Kakva tu zasluga pripada Mačeku Košutiću Torbaru Pemaru ili možda Krnjeviću Jasno Maček nije ušao u vladu Pavelića ali nije stao ni na stranu oslobodilačke borbo i ako je za to priliku imao i pozivan bio U početku podržavao se politike "čekanja" i baš tu politiku "čekanja" iskoristio je oslo-bodilački pokret u mobilizaciji narodnih masa protiv takvo politike "čekanja" Ta pak politika "čekanja" nije bila ništa drugo nego politika MIRNE MOBILIZACIJE hrvatskih sinova u njemačku i Pavelićevu vojsku s Zar nije prva Mačekova izjava po dolasku Pavelića bila poziv na hrvatski narod da se silom ne odupire ustaškoj vla-sti već da ju potpomaže? Zar se nisu poslije toga izdavali le-tači u kojima je HSS pozivala svoje pristaše i cijeli hrvatski narod da stupa u domobransku vojsku U jednom od tih leta-ka kojeg zagrebačka gospoda nisu nikada demantirala stoji medju ostalim i ovo: "Pozivamo za to sve naše članovo i su-mišljcn- ike da upozoro sve i svakoga kako se svaki Hrvat mora prijaviti najbližim vojnim vlastima i ući u sastav hrvat-skog domobranstva Jer hrvatski seljački narod mora konac ovog rata dočekati s puškom na ramenu" Zar nisu Mačekov-c- i organizirali 'bijele garde" za borbu protiv partizana? Zar nisu odvraćali svoje pristaše - naravno one na koje su utje-cati mogli — da no stupaju u oslobodilački pokret jer da je to "komunistički pokret pokret koji ruši crkve i otima zemlju seljacima?" Zar Mačekova klika nije pokušala minirati oslob diločki pokret iznutra ild itd Vrata Narodno oslobodilačkog pokreta otvorena su bila i danas su svim poštenim i borbenim snagama javrog života u Jugoslaviji Zar to nije bila ujedno i prilika za stare pred stavnike HSS da se javno i sigurno opredjele na stranu naro- da Ali oni nisu htjeli kroz ta vrata radje su iza zastora šuro-veđ- i sa neprijateljom i stvarali planove ne za borbu protiv us-tala i okupatora nego za borbu protiv oslobodilačkog pokreta Prolazili su dani i mjeseci i evo već četvrta godina najop-ravdanije i najkrvavije borbe za sam opstanak naših naroda — ali staro vodstvo HSS ne prilazi Okamenilo se Ne pomaže t svete i opravdane borbe naroda našeg već ju nastoji svesti kad Ju nije bilo u stanju zaustaviti Zar Krnjević u Londonu nije kla-sičan primjer Zar njegovo protivljenje sporazumu Tito-Šubaš- ii nije odraz stanovišta zagrebačke gospode? Zar to stanovište nije suprotno narodnim težnjama? I još kad bi samo ovo bilo dosta bi bilo da ae Mačeka i nje-govu reakcionarnu okolinu postavi u tabor sa neprijeteljom Ali toga ima i više mnogo više u što je i Glasnik upućen Braniti takvu politiku braniti takvo vodstvo i onda gnjusno napadati novinstvo i pokrete koji slijede glas oslobodilačkog fronta u zemlji mogu samo oni koji pred svojim stranačkim in teresima ne vide interesa naroda Braniti štetnu i izdajničku po-litiku bivšeg vodstva HSS u Zagrebu to znači solidarisati se s njom A solidarisati se s takvom politikom znači biti protiv oslo-bodilačkog pokreta i nove demokratske Jugoslavije pod vod-stvom maršala Tita Na dva se stolca gospodo ne može sjediti — a u današ-njem svjetskom obračunu neutralnosti nema Laskave izjave o Titu i oslobodilačkom pokretu sa kojima se služi i Jugoslcvenski Glasnik kako izgleda nisu dakle iz-ražaj poštovanja i iskrene simpatije već obična mšetarska posla paljenje svijeće i bogu i vragu Tito i Maček nisu Jedno te isto To su dva oprečna puta gospodo — jednini i drugim se ne mole putovati odjednom "Historijsko mjesto nove Jugoslavije" IZ ĆLANKA EDVARDA KARDELJA Na modnom mjestu donijela je "Borba" 17-1- 2 prošle godine čla-nak podpredsjednika Nacionalnog Komiteta Jugoslavije Edvardi Kardelja pod naslovom "Historij-sko mjesto nove Jugoslavije" U članku se kaže da je moralno poli-tička potpora slobodoljubećih sna-ga drugih zemalja bila jedan od najvažnijih faktora pobjede narod-no oslobodilačkog pokreta pobjeda naroda Jugoslavije U ovim dani-ma kada neke reakcionarne sna-ge u svijetu pokušavaju slomili volju malih naroda za istinskom nezavisnošću ovaj faktor dobiva još više u svojoj važnosti Stvar je rukovodstva našeg naroda da učine sve kako bi ta pobjeda mo-gla doći do najpunijeg izražaja Zato i jest linija naše unutarnje politike tako tijesno vezana s os-novnim pravcem naše vanjske pj-Uti- ke Postoje svi uslovi da pomoć medjunarodne slobodoljubeće jav nosti ostane i dalje snažnim pot pornim stubom u borbi naših na-roda za slobodu i istinsku nezavis-nost Pitanje naše nove Jugoslavi je i osiguranje njezinih krvlju ste čenih tekovina već je odavno pos-talo više nego samo naše pitanje Ono s jedne strane mobilizira io-bodolju-beće mase drugih zemalja za obranu demokratskih prava na cionalnog samoodredjenja i neza visnosti a s druge strane veže ne-ke zavjerenike protiv prinosa de-mokracije i nacionalne slobode Ne precjenjujući važnost te či njenice možemo svakako reći da je pitanje opstanka i slobodnog razvitka nove Jugoslavije postalo 6tvar čitavog naprednog čovječan-stva U tome 1 jest osobitost me-djunarod- nog položaja naše nove Jugoslavije Upravo ta osobitoit nam je donijela moralnu i politi-čku potporu medju narodima slo-bodoljubeće javnosti koja nam Je toliko pomogla u našoj borbi Drug Kardelj zatim razradjuje pet faktora koji prije svega od- - Neka PAC Piše: LESLIE MOIHUS Riječi "Political Action Commit- - tee" (Politički Akcioni Odbor) su u Sjedinjenim Državama duo vremena čitane kao PAC Vrijeme je da i u Kanadi te riječi ne čin? samo naslove na člancima negi da njihovu suštinu točno razumiju unionisti i svi oni koji se zanima-ju politikom Tako bi trebalo i mo ralo biti jer PAC može postati snažni instrumenat u rukama rad-nika Svi mi znamo da demokracija u Sjedinjenim Državama mnogo du guje PAC--u Znamo i to da je PAC ne samo pomogao izabrati predsjednika Koosevelta nego je bio i jedan od najaktivnijih bora-ca u predizbornoj kampanji protiv Deveyovih izolacionista PAC je bio ona snažna sila koja je radnik) dovela u političke borbe Ali PAC ipak nije politička partija neće ni biti Političke partije organizirane su na osnovi zajedničkog progra-ma njih sačinjavaju članovi jed-nakog političkog mišljenja koji su voljni podržavati medjusobnu dis-ciplinu kako bi se njihov program provadjao u djelo PAC na drurju ruku ujedinjuje radnike raznih političkih mišljenja i shvaćanja on ujedinjuje socijaliste ne-socila-li- ste liberale pristaše social ere-di- t pa čak i tehnokrate Osnova za to jedinstvo je: borba za pro-gresivnu vladinu politiku koja ć osigurati posao i dostojan život [svakom radniku i njegovoj obite lji što znači I'AC najbolje je opisr0 Philip Murrav kada je okarakteri-zirao borbu radnika za progresiv-nu vladinu politiku po pitanju osi guranja posla i proširenje ekono-mije rekavši da je borba za takfa politiku borba za izbor predsjedni-ka Koosevelta Upravo radi toga PAC u Sjedinjenim Državama jai no govori da nije povezan sa de-mokratskom ili republikanskom partijom nego je nezavisan poli' tičkl pokret odijeljen od starih partija To je omogućilo PAC-- u u Sjedinjenim Državama da je neza-visno podupirao demokratskog predsjednika Roosevelta To mu omogućuje da nezavisno podupire svaki podhvat koji istinski vodi do poboljšanja interesa naroda nv pose radnika Ima mnogo osnovnih razlika iz-med- ju partijskog sistema u Sjedi-njenim Državama i Kanadi Pa kad sve te razlike stavite skupa doći ćete do istog zaključka: PAC mora ostati nezavisan od bilo ko je političke partije kako bi radni-ci mogli slobodno provoditi svoju politiku i u odnosu prema dat im časovima uspješno provoditi borba za posao i proširenje ekonomijfi Ilfv '~Vgt redjuju tu osobitost medjunarod-no- g položaja nove Jugoslavije Na prvom mjestu je nesumnjivo sama činjenica da su se narodi Ju-goslavije pokazali kao uporan i vjeran saveznik u borbi protiv naj-veće opasnosti za slobodoljubeće čovječanstvo — protiv fašizma Drug! faktor koji je osvojio na-šoj zemlji simpatije slobodoljube-će- g svijeta jest naša Narodno Os lobodilačka Vojska Put razvitka naše narodne vojske 3amo po sebi dovoljno jasno govori o karakteru te vojske koja se prekalila u lju-tim borbama i koja uživa potporu i ljubav cijelog naroda Treri fjiLtnr to t-ifo&A-nfa niim nalnog pitanja u našoj zemlji Po-vijest nam covori da ie takvo ri- - ješenje nacionalnog pitanja rije-tko poslije velike Oktobarske So-cijalističke Revolucije četvrti faktor koji je osvojio simpatije slobodoljubeće javnosti za naše narode jeste potpuna de-mokratska praksa našeg narodno oslobodilačkog pokreta Što je najvažnije — riječi u tom pokretu ne razilaze se s djelima I na posljedku važan faktor uti can ja nove Jugoslavije na medju- - narocu slobodoljubeću javnost jest demokratska struktura narod-no oslobodilačkog pokreta i njego-vog rukovodstva To je dalo našem pokretu nesa-lomlv- u snagu koja je mogla odo-ljeva- ti nadmoćnim snagama ujedi-njenih neprijatelja Svoj članak Edvard Kardelj za-vršava riječima: "U tome je veliki medjunarodni značaj naše borbs Od tuda simpatija 1 moralno-poli-tičk- a potpora koju slobodoljubeće čovječanstvo daje našim narod-ima" sačuva svoju poslije rata Ako PAC tako ne postupa nego ako se umjesto toga poveže se kojom partijom 1 poda njezinoj politici i kontroli tada radnička politika u unijama ne može biti jedinstvena i elastična te iz tih razloga njoj je nemoguće koristiti se stvarnim mogućnostima za po-pravak života To je naročito slučaj u Kanadi gdje imamo utopijski CCF pro-gram koji svrstava kanadsku poli-tiku i posljeratne probleme na neo-stvarive formule o CCF "socijaliz-mu" Poprimiti takve formule zna-či oduzeti snagu unijama kao rad-ničkim agencijama za kolektivno pregovaranje Odobravati diktatorsku politiku Millarda i Parka u unijama Cana-dia- n Congress of Labor 1 ograniči-ti svoje političke akcije onako ka-ko to gleda CCF znači oduzimati mogućnost PAC-- u da postane Širo ! NEĆE MIJEŠANJA CCF-OVAC- A ODGLASALA KONVENCIJA U5UVA Nevv Glasgovv N S — Na kon vvsnciji United Mine Vorkers of America je sa 59 protiv 12 glaso va odbačen prijedlog da unija'sli jedi politiku CCF partije Umjesto toga konvencija je sa ogromnom većinom odglasala da unija pro-vodi vlastitu politiku i da u slije-dećim federalnim izborima pomog-ne izabrati koalicionu demokrat-sku vladu Gruplca CCF članova na čelu sa Clare Gillisom upotrijebila je sve snage u borbi protiv prijedloga za nezavisnu radničku politiku u uni-ji govoreći da samo CCF politika pogodjuje interesima radnika Za vrijeme debate CCF vodje i prista-ša bili su toliko utučeni činjenica-ma da su izgubili i ono malo pov-jerenja što su ga prije imali General Velebit potvr-dju- je primitak novca Glavni ured Vijeća dobio je br-zojav od generala Vladimir Vele-bita šefa Jugoslavenske Vojne Misije u Londonu da je primljen novac kojeg je Vijeće nedavno poslalo da se nabave medikalne potrepštine za Jugoslavenski Cr-veni Križ Brzojav glasi: "Thanks very much for send-in- g ninetv-fiv- e thousand dollars Stop This money will be spent for rnedical supplies and imme-diatel- v sent to our people General Vladimir Velebit" Ili u prevodu: "Hvala mnogo što ste poslali l5 hiljada dolara Ovaj novac biti će upotrebljen za nabavku medikal-ni- h potrepština koje će odmah bi-ti poslane našem narodu" (Iz ureda VKJ Slavena) nezavisnost ki instrumenat unija za zaštitu in-teresa radnika danas i u buduće Vrlo je dobra pojava da se lju-di kao što je George Harris u United Electric uniji bore protiv diktatorskog postupka i političkog skretanja Millarda Lokalni Poli-tički Akcioni Odbori moraju u in-teresu unija odlučno odbiti nared-be CCF partije i povrh svega mo-raju postati življiji Podati se bilo kakvom nalogu iz vana pa makar od kuda takvi nalozi došli ako ne odgovaraju stvarnim prilikama i interesima radnika bilo bi pog-rešno Na protiv PAC u pojedinom lokalu mora postati aktivno i ne-zavisno tijelo svih radnika dotične unije jer dan za federalne izbore mogao bi biti svakog časa progla-šen Njihov rad biti će uspješan samo onda kada će svoj rad zas-nivati na interesima tfvih radnika u uniji a ne na ambicijama CCF partije Tatjana PšeničnaJa bolničarka u Crvenoj Armiji pasila je na fron-tu više od 100 ranjenika Hiljade takvih kao što je ona služe u Crvenoj Armiji Onemogućimo neprijatelje narodnih sloboština u Jugoslaviji (IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA) Toronto Ont — Izvršni odbor Vijeća Kanadskih Južnih Slavera uputio je slijedeću protestnu rezo-luciju na upravitelja Canadian Broadcasting Corporation u Otta-w- i: Dr A Frigon Gen Manager Canadian Broadcasting Corp Ottatta Ontario Dear Sir: Our attention has been drawu to a rečen t broadcast of Mr Wil-M- m Woodside over the CBC Na-tional netvtork in vthlch he nude statementa that Marshal Tito recognized leader of the Yu£o-sla- v liberation struggle vvants to ettablish a Communist dictatot-shi- p in YugosIavia that creation of a new federated state of Yu-gosla- vla is just a seheme to "break up Serbia" and that the majoritr of the people are "in opposition to Tito but Tito eilds the poner" etc Mr Yoodside also spoke along these lines at a meeting of the 50-5- 0 Club of St Andrew'8 Church in Sudbury on Januarv 27 1913 Mr VVoodside Is either ignorant of the true situation in Yugo-slavi- a and the heroic ttruggle of its people (in vvhich case he should keep his mouth shut) or he is de!berately trying to gtve the Canadian public a false pic-tu- re about that country We be-lie- ve that the latter is the case It is not necessary for us to defend Marshal Tito and the VuRoslav Liberation Movemcnt from NVoodslde's slander as ali the vvorld Lnovvg their record in the struggle against the Fascist enemy and also of their efforU to create a new and united Yugo-slavi- a We protest against Wood-side- 's broadcasts because he i creating disunity among the United Nations and also herc in Canada vthere Canadian Yugo-slav- s vtho play an Important part in Canadian vrar industrv are diappointed and revolting vthen they hcar such anti-UniU- d Nations propaganda spread over the CBC Speaking in the namc of 3500 members and ninety-fiv- e differ-en- t affiliated organizations vve ask that such broadcasts be not pcrmittcd in the future over the CBC Your very truly S Miosich Secretary Mi smatramo da je ovaj protest ne samo u skladu najboljih intere sa narodnih tekovina a Jugoslaviji nego i u skladu ciljeva radi koji pola milijuna kanadskih momaka proljeva svoju krv po raznim fron-tovim- a U protestnoj rezoluciji spomenuti čovjek NVilson Wood-sid- e redovito svake večeri govori preko radia tj preko državne ra-dio mreže koja se proteže od At-lantika do Pacifika U svim svojim "komentarima" redovito kleveće i napada tekovine naroda Europe a nove i narodne Jugoslavije naroči-to Time on medju kanadskim na-rodom stvara nepovjerenje prema Ujedinjenim narodima čime ob-jektivno odmaže ratne napore Ka-nade Dakle Vilson Woodside svi-jes- no služi interesima hitlerizma i on mora biti skinut sa državne ra-dio stanice Apeliramo stoga na sve demo-kratske ustanove našeg naroda kao i ostalu kanadsku javnost da usvoje i upravitelju CBC radio sta-nice podnesu slične protestne re-zolucije Uspijemo li mobilizirati javno mišljenje ove zemlje za taj opravdani zahtjev ml vjerujemo da će taj Goebelsov plaćenik Diti skinut sa radia Time ćemo učinili koliko uslugu narodima Jugoslavi-je i njihovoj junačkoj borbi toliko našoj Kanadi i ratnim naporima Ujedinjenih Naroda Za Izvršni odbor Vijeća Kanad-skih Južnih Slavena Odbor publiciteta POBJEDA NEŠTRAJ- - KOVNE POLITIKE Ottavva 3 Feb — Na osnovu brojki koje je objavilo ministar-stvo rada radnička politika rv!-štrajkov- anja za cijelo vrijeme ra-ta iznijela je prošle godine og-romnu pobjedu Dok je 1943 godine uslijed štraj-kovanja izgubljeno 1041193 rad-nih dana u industriji prošle Lj 1944 godine izgubljeno je samo 5017C5 dana Izgubljeno je dakle za polovicu manje nego godinu dana ranije Pa kad još nebi bilo tolikih se-bičnosti na strani poslodavaca i kad bi poslodavci i vlasti više ra-zumijevali opravdane zahtjeve radnika sigurno je da bi štrajkovi bili sniženi na minimum ili ih opće nebi ni bilo Zahvaljujući tako vi sokoj svijesti radnika i njihovom patriotizmu proizvodnja u indus-triji se 1 dalje nastavlja u sugla-sju neštrajkovne politike Kampanja upravnog fonda Vijeća dobro počela (IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA) Toronto Ont — Kampanja za pet hiljada dolara uprav-nog fonda je u punom jeku Iz vedna naselja smo obavježte-n- i da su poduzete temeljite organizacione mjere za upjh kampanje pa i njenog cilja Narod shvaća da je upravni fond potreban želimo li nastaviti radom na pomaganju naroda Ju-goslavije pa se stoga i interesira za kampanju u toku To je najbolja garancija da će kampanja uspjeti Slijedeće su neki od rezultata kampanje Vijeća za pet hi-ljada dolara upravnog fonda: ' Vancauver B C — Mjesno Vijeće Kanadskih Južnih So-ven- a poslalo je glavnom uredu svotu od tisuću dolara aa up-ravni fond Time je naš narod Vancouvera i okolice sara sohi-c- at ispunio petinu kvote sadanje kampanje Vijeća Thorold Ont — Mjesno Vijeće poslalo je iz ovog malog naselja našeg naroda svotu od sto dolara za upravni fond Sudburv Ont — Mjesno Vijeće je na svojoj sjednici odo-brilo svotu od $7000 za upravni fond Vijeća te zaključilo upri-Lči- ti nekoliko društvenih priredaba u korist tog fonda Port Colbome Ont — Mjesno Vijeće poslalo je glavnom uredu Vijeća svotu od pedeset dolara na račun kampanje up-ravnog fonda Port Arthur Ont — Mjesno Vijeće odriak) je 31 januaru lavnu skupštinu na kojoj je podignuto pitanje kampanje 2G upravni fond Vijeća Jednoglasno je zaključeno da se u kam-panji pošalje svota od pet sto dolara aa upravni fond Gornji izvještaj jasno govori da će kampanja upravnog {onda Vijeća biti uspja Ito će omogućiti poduzimanje dalj-njeg rada u svrhu prikupljanja materijalne i moralne po© našem junačkom narodu Jeste li vi u vašem naselju postavili na dnevni red pita-nje kampanje za upravni fond Vijeća? Ako niste poduirnUe mjere koje će zajamčiti 6a će i vaše naselje učiniti svo} dio u kampanji te time doprinesti radu za daljnju pomoć naredim Jugoslavije od strane kanadkih Hrvata Srba i Slovenaca pa ostalih ljubitelja slobode u Kanadi Odbor publiciteta ftv##M |
Tags
Comments
Post a Comment for 000058