Nase Novine, February 24, 1982

              V
ibi EH в □ и
U posljednje vrijeme se mnogo pi§e o
Jugoslaviji I njenim unutraSnjim problemi-m- a.
Svaki паб iseljenik tei znati §to se sve
zbiva i dogada u njegovoj domovini.
Neprijatelji opisuju sve u najcrnijim
bojama, a prijatelji sa svoje strane pretjera-n- o
uljepgavaju stvari.
Jadu, u ovim redcima, nastojati da stvari
prikazem 5to je mogude objektivnije i
dopuStam da me svatko moze ispravlti u
nekim stvarima, ukoliko smatra da sam
родгебап.
2IVOTNI STANDARD
Ako hodemo da govorimo o sadaSnjici
moramo Idi malko u proSlost.
Jugoslavija je iz rata IziSIa razorena i
opustoSena. Trebalo je sve dlzati iz nISta.
Obnova je trajala od 1945. do 1955. sa
lozinkom "Dok traje obnova, nema odmora"
i ljudi i zene su radili svom silom uz
pomanjkanje svega i svadega.
Od 1955. do 1962. je bilo vrijeme
konsolidacije, a od 1962. do 1980. vrlo brzi
uspon, napredak na svakom koraku, o6i-gled- no
i svakodnevno poboljsanje Zivotnlh
uslova, stvaranje potroSaikog mental Iteta,
gaZenje u luksuz na svakom koraku u
gradovima i selima do tog stepena da ste
svugdje mogli da 6ujete kako narod govori:
"Ovo je i previSe dobro a da bi moglo dugo
potrajati", ili: "Ovo ne moze vjefino da traje,
jedan dan mora da pukne".
Sve je to tako i5lo do casa kada se je
razbolio drug Tito. Onda je zahvatiia panika
jedan dio stanovniStva u strahu da bi moglo
da dode do neke invazije, a to su uglavnom
propagirali ljudi koji stalno govore da njih
politika ne interesira.da se oni u politiku ne
razumiju. Ipak su tih dana razumili da treba
da navale na ducane i da pokupuju sve i
svaSta §to se moie pohraniti u kudama, za
slufiaj potrebe. Ta je groznica, brzog
kupovanja, zahvatiia gotovo cijeli narod i
ducani su ostali ispra2njeni od 6etiri vaZna
proizvoda: kafe, ргабка za pranje robe, ulja,
Secera i ju2nog voda. I od onda viSe nikako
nismo mogli da se oporavimo u torn
pogledu. Tek Sto se pojavi kafa ili praSak za
pranje, kao i juino voce, stvaraju se dugadki
redovi pred ducanima i odmah sve "plane",
nestane u pola sata.
Ako razgovarate sa gradanima svaki de
vam priznati da toga ima u kuci barem za dva
mjeseca, ali da mora skupljati rezerve za
svaki slucaj. I kada je najveca nestaSica
kafe, dim stignete u neku kudu odmah ce vas
ponuditi s kafom.
Nije sve u ропабапји gradana. Stvarno
ima i pomanjkanja takove robe koja se baca
na triiSte u manjim kolifiinama nego je to
potrebno, ali ne u tako malim da bi nam bili
potrebni tako veliki redovi koje smo mi
kritizirali da postoje u socijalistifikim zem-Ijam- a.
U ovoj godini smo ih mi sve
ргетабШ.
U 1980., 1981. i 1982. na§ standard 2ivota
je u padu, iako ne u velikom, ali stvarno je u
padu. Ra6unasedasmou1982. u usporedbi
sa 1979. niii za 18%, to jest da se sada
nalazimo gdje smo bili 1975. godine.
Govoredi iskreno i to nije tako 1оба situacija
kako je vani prikazuju, niti nam to potkopava
sistem, niti stvara nezadovoljstvo protiv
drzave. Ima drugih stvari koje kod nas
stvaraju nezadovoljstvo o kojima cu govoriti.
unutraSnja sigurnost
Kada se je drug Tito razbolio, u cijeloj
zemlji, kao da je iz zemlje ponikla, buknula
je pjesma "Jugoslavijo, Jugoslavijo" koju je
narod pjevao na svakom koraku. Pjevao ju je
iz ponosa, iz prkosa i iz inata prema svim
mogucim neprijateljima. PoSto su ргоб1е
dvije i pol godine, a opasnosti nema i ova
pjesma gubi na svom intenzitetu. Danas se
cuje sve rijede jer ljudi smatraju da nam ne
prijeti opasnost i da nije potrebno da se tako
ispoljavamo. I o tome du malo nle da
govori m.
"RADIO MILEVA"
Ne postoji ni jedna radio stanica s ovim
imenom, ali njezine "emisije" se Sire
nevjerovatnom brzinom. To je ono "rekla-kazal- a"
i takova "Radio Mileva" radi u svima
zemljama na svijetu.
Sjedam se, dok sam iivio u Urugvaju, dok
je postojala potpuna sloboda Stampe i
informiranja, kako se je jednog dana
proSiriia vijest da je zena predsjednika
Amezage bila uhvacena u robnoj kuci
"London-Pariz- " usred Montevidea, kako
krade. Cijeli svijet je o tome govorio a svak
je nadodavao po neSto. OtiSao sam namjer-n- o
u tu robnu kudu da pitam dinovnike I oni
su mi odgovorili: "I mi smo to Cull, ali
nemamo pojma da se je takova ne6to
dogodilo u naSoj kuci".
Drugi put se je profiulo u cijeloj zemlji
da je 2ena predsjednika Republike Luisa
Batlle Berres-- a pucala na muza i da ga je
teSko ranila. Cijeli svijet je o tome govorio
tako da je Luis Batlle Berres bio primoran da
se pojavi na televizijl sa nekom drugom
temom, razumije se, utoliko da ga narod vidi
kako hoda.
Ipak "Radio Mileva" nije popu5tala. "Vidio
si, susjede, kako on teSko hoda. Sigurno su
mu, na brzu ruku, dali neku inekciju da se
mo2e pojaviti, ali je sigurno da je 2ena na nj
pucala", itd.
Toga ima, i uvijek je bilo, I kod nas.
Рпба mi prijatelj kako Cvjetin Mijatovid
ima tako veliku vilu kod ММобега, u Crnoj
Gori, da je stavio na prodaju za jedan milijun
dolara. To mi je izgledalo apsurdno, jer
Cvjetin Mijatovic ne daje utisak р1јабкаба, a
da se je takova nesto dogodilo Partija bi ga
sigurno izbacila i na koncu sam doznao da
Cvjetin Mijatovid ima jednu skromnu kudu u
Neumu, na Bosansko-Hercegovadk- oj obali
Jadranskog mora, Sto je u najmanju ruku
prirodno i normalno.
PriCa mi jedna ozbiljna iena kako na
obalama Ohridskog jezera postoji jedno
naselje svo u mramoru i luksuzu i kada
pitate nekoga fiija je ovo kuca, ljudi ce vam
odgovoriti: "Ovo je ovoga rukovodioca, ova
druga od drugoga", itd. Sve sami luksuz i
mramor.
Od 8. do 13. novembra boravio sam u
Strugi kod druga Stora Opetceskog, kao
njegov gost.On me je povezao svugdje okolo
jezera i tako smo stigli u to glasovito
naselje. Nalazi se zapadno od Struge nekih
10 kilometara. Djelimifino je izgradeno a
djelimifino u gradnji. Vlasnici su mu
uglavnom inienjeri, trgovci i neki direktori
poduzeca. Jedini rukovodilac je Aleksandar
Grlidkov. Namjerno sam si§ao i obiSao tu
njegovu "luksuznu" viiu i nisam vidio ni
jednog mramora, ni luksuza nego jednu
jednostavnu kudu koju bi mogao da posje-duj- e
svaki паб gradanin. A Lazar КоИбеувк!
posjeduje jedno zemljiSte od 500 detvornih
metara, na 6 kilometara od obale jezera, I na
torn zemlji6tu jednu skromnu kudicu.
Ali radio "Mileva" ne miruje, ona stalno
radi i raditi ce dokle bude svijeta i vijeka.
Kako stvarno narod reagira na sltuaciju
pokazuje nam rezultat referenduma za
samodoprinos za gradnju zagrebaCke bolni-c- e
14. novembra 1982. godine.
Iako je bilo ki6ovito vrijeme preko 400
hiljada zagrebackih gradana je iziSlo na
birallSta da glasaju za samodoprinos.
STVARNO NEZADOVOLJSTVO
NARODA
Postoji nezadovoljstvo u narodu, ali ne
toliko usljed nesta6ice nekih proizvoda, ili
usljed inflacije, koliko zbog vrlo blagog
postupka prema р1јабкабјта drzavne imovi-n- e,
zbog potpunog kraha radnifike kontrole i
samozaStite u poduzecima gdje direktori,
blagajnici i poslovode nemilosrdno kradu i
р1јабкаји. Nitko od njih ne krade iz nuide jer
ba6 ovi lopovi imaju najvi6e place na svojim
mjestima.
Opdenito se govori da svi direktori kradu a
to je strahovita Ia2. Mofda je njih 3 do 5
posto lopova, docim ostalih 95% роб1епо
obavljaju svoje poslove, ali kako se je u
posljednje vrijeme otkrilo dosta takovih
krada narod kale: "svi kradu". Uvijek se je
kralo, ali nikada ovoliko i sudovi postupaju
vrlo blago sa lopovima, jer im se ne moze
"dokazati", a to je logidno jer majstori lopovi
kradu na taj naCin da im je to 1ебко
dokazivati.
Nekolicina od njih, poslije teSkih i
dugogodi6njih krada, pobjegla je iz Jugosla-vijo
na Zapad. Nece valjda na Istok otkuda bi
ih nama izrudili. Tako je Stjepan Ourekovid
krao i р1јабкао 10 godina, sa partijskom
кпјШсот u diepu i kada je vidio da 6e biti
otkrlven, on je jednostavno pobjegao i
odmah se ик1јиб1о u usta6ku organizaciju u
Zapadnoj Njemadkoj. Ljudi se pitaju: "Gdje
ЕП
1982, NOVINE
" -- ' — — ;.. .i- - i— ! i—i. i , . , ,,.. — — i i. ..i— .———.
DRVENI KROVOVI
Sve do odprilike pola vijeka unazad, stambene кибе (i Stale) u
bosanskim selima imale su пајбеббе drvene krovove. Jedna pored druge
sastavljale su se гибпо obradene daske (zvane 6indra) od jelovog drveta, i
to je za ondaSnje prilike bio krov. Роб№ mu vijek trajanja nije bio ргШбпо
dug, a nakon razvitka industrijske proizvodnje crijepa, masovno je
pnhvaden za izradu krovova ovaj mnogo trajniji materijal.
Nedavno sam kao planinar slu6ajno naiSao na jedno selo, koje se
zoveTurovi, ispod planineTreskavicau Bosni, u kojem su skoro sve кибе
i sporedne zgrade imale drvene krovove Sto se vidi i na prilozenoj
fotografiji.
Ovo je danas prava rijetkost u naSim selima.
SVE OD DRVETA
Vrijedni sarajevski kvalifikovani stolar Mahmut Diirlo ne bavi se
stolarskim poslovima kao ostali stolari: on se opredjelio za to, da Пбпо i
шбпо izraduje najraznovrsnije predmete od drveta, a koji se
u domadinstvima sela i grada.
Njegova se radnja nalazi u ulici Kovadi a to je usred nedaleko poznate
ВаббагбЈје i prepuna je raznih stvari od drveta. Tu su stolice za odrasle i za
djecu, sinije, oklagije, ујебаПсе, razne korpe, velike i male posude, razne
alatke kao na pr. vile i grablje i Јоб mnogo, mnogo беда. Ukratko, Sto
dovjek ne nade u gradu, to de sigurno nadi kod Dzirle na Kovadima. On
kaze da je zadovoljan svojim radom ali ne i sa — zaradom. Jer, pod
pritiskom industrijske proizvodnje svega i sva6ega, svakim danom je sve
manje i manje kupaca koji navradaju u njegovu zaista zanimljivu radnju.
Af. VASILJEVlC - LILO
je bila ta radni6ka kontrola koja nije mogla
da otkrije р1јабкаба u toku desetgodiSnje
njegove pljadke"?
Ka2e se da "dok se je u Jugoslaviji
gladovalo nije bilo ni krade, ni р1јабке, ni
ni Sovinizma a sada se to sve
pojavljuje".
Kada se je u Jugoslaviji iivjelo u bijedi
nije se ni moglo plja6kati jer je svaki radnik
pazio da ga ne pokradu, poSto je strogo
pazio na svaku stvar u poduzedu. Ali kada je
standard fivota radnika porastao, on je
prestao davodi габипа o tome da li ga netko
krade ili ne. Njemu je glavno da mu je pla6a
dobrai, bilo jeslu6ajevadasu radnici branili
direktora р1јабкаба jer da im je s njim bilo
dobro. Neki su govorili: "Zahvaljujudi njemu
ja imam posla".
Bilo je obratnih sludajeva koji su loSe
svrSili. Jedan moj nedak je tu2io direktora
lopova i odmah je bio prebaden na gore
mjesto.. Bilo je i toga. Kada radnik dode
kuci i zali se na lopove u poduzedu obidno
mu 2ena kafe: "Ti budi miran, neka drugi
iskopaju, ja nedu da ti stradaS". I tako nam
se dogada da je 98 posto krada I pljadke
otkrila milicija a samo 2 posto radnici u
poduzedu.
December 15, NASE --7
upotrebljava-j- u
nacionalizma,
Sada izgleda da su stvari krenule ozbiljno
napred. Za Ministra unutraSnjih poslova, Hi
kako se ovdje kaze za Sekretara imenovan
je drug Stane Dolanc u kojega svi imaju
vehko povjerenje, jer ga znamo da je poSten,
iskren i da je komunist u pravom smislu
rijedi.
Drug Dolanc se je pojavio na televiziji i
obedao nam je da de progoniti sve lopove pa
makar na kako visokoj poziciji da se nalaze.
Svi imamo veliko povjerenje u njega jer,
ukoliko se to ispuni, Partija de opet dobiti
povjerenje naroda, kojeg je u posljednjih
nekoliko godina profudkala.
ZAKLJUCAK
Iako klero-faSis- ti nastoje iskonstiti пабе
privremene poteSkode sa svojim povreme-ni- m
ispadima, niSta oni nede postidi. NaS
sistem je dvrst i pred najrnanjom opasnoScu
svi bi naSi narodi вкобШ kao vatra 2iva da
obrane svoju zemlju i naS socijalisti6ki
poredak.
Neka se nitko ne zavarava, nema povratka
na staro nikada i u nikojem sludaju.
PETARKURTIC
Zagreb