000637 |
Previous | 2 of 28 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
2-- NASE NOVINE, December 15, 1982. Predsjednidki komitet Svjetskog pokreta za mir odrzao je sjednicu u Lisabonu, Portugal, i usvojio slije-de- ci apel za 1983. godinu: Vrijeme prolazi. Godina 1983. ce biti presudna. U toj godini trka u nuklearnom oruzju moze da dostigne tadku sa koje nema povratka. 1983. je godina u kojoj Sjed. Drzave treba da postave u Evropi rakete srednjeg dometa sa nuklear-ni-m punjenjem. Ove rakete prvog udara mogu da dostignu svoj cilj za cetiri do pet minuta i gotovo su neprimjetne. Ugovor o smanjivanju oruzja moze da ne bude postignut. Opasnost termonuklearnog unistavanja moze da poprimi sve sire razmjere. Narodi posjeduju snagu da savla-daj- u takve opasnosti. Borba protiv opasnosti nuklearnog rata i za razoruzanje siri se po cijelom svijetu, osobito u Evropi, Sjed. Drzavama i Japanu. Bezprimjerne demonstracije, mar-se- vi i masovne akcije zabiljezene su prigodom Drugog specijalnog zasje-danj- a UN o razoruzanju. Izrazena je volja i odlucnost svjetske javnosti da se zaustavi samoubiladka trka u naoruzanju i ludilo strategije takoz-vano- g "ogranidenog" nuklearnog rata. Svugdje, u veoma razliditim situa-cijam- a, nacinima i inicijativama, akcijama raznih mirovnih snaga i pokreta dolazi do slidnih zajednid-ki- h ciljeva. Odbijanje stacioniranja bilo kakvih nuklearnih raketa u Evropi; zamrzavanje proizvodnje i stacioniranja nuklearnog oruzja, po-kreta nastalog u Sjed. Drzavama; odbacivanje prve upotrebe nuklear-nog oruzja; zahtjevi za uspostavu zona bez atomskog oruzja i potpuna zabrana nuklearnog oruzja. Ovi pokreti naroda pomogli su da dode do zenevskih pregovora Sovjet-sko- g Saveza i Sjed. Drzava o smanjivanju raketa srednjeg dometa u Evropi i smanjivanju strategijskog nuklearnog oruzja u cijelom svijetu. Javno mnijenje sada treba da trazi pozitivruP rezultate ovih pregovora. Oni ne smiju da se odugovlade dok se gomila nuklearno oruzje. Vrijeme zaista prolazi. Predsjednidki komitet Svjetskog i I'lXii 3f mm pokreta za mir, koji se sastao u Lisabonu od 30.oktobra do 2. no-vemb- ra 1982., poziva na hitno pojacanje akcija za mir. Neka bude dijalog, suradnja i jedinstvo svih mirovnih pokreta, odgovarajucih mi-rovnih organizacija i mirovnih snaga za povecanje i prosirenje borbe. Snaga i uspjeh borbe za mir zavisi i temelji se na jedinstvu mirovnih snaga, usprkos razliditim pogledima i nezavisnosti svakog pojednog. Nikakav mirovni pokret, nikakva mirovna snaga ako stoji odvojeno ne moze da okonca nuklearnu eskalaci-j- u i da zaustavi srljanje u unistenje. Jedinstvo svih mirovnih sila moze, i sigurno hoce, zaustavit trku u naoruzanju i osigurati mir svijeta. Moguce je i nuzno da se djeluje zajednicki. Mudrost naroda ce prev-ladat- i. 1983. mora biti godina dubokih, jedinstvenih akcija po cijelom svije-tu za mir i razoruzanje, prije svega: uda se suspendira i sprijeci postavljanje novih nuklearnih raketa srednjeg dometa u Evropi; uda se zamrzne proizvodnja i stacioniranje nuklearnog oruzja svih vrsta; в da se postigne da sve drzave izjave da nece prve upotrebiti nukle-arno oruzje; в poduzeti djelotvorne mjere za zabranu svega nuklearnog oruzja; iosigurati pozitivne pregovore o zabrani svakog drugog oruzja za masovno unistavanje i raspustanje svih konvencionalnih vojnih snaga; astvoriti uvjete koji ce omoguciti koristenje svih kolosalnih sredstava koji se upotrebljavaju u trci za naoruzanje u borbi protiv nezaposle-nost- i, nerazvitka i gladi. Svjetski pokret za mir apelira na sve muskarce i zene koji vole mir i zivot da budu jedinstveni. Svjetski pokret za mir ce uciniti sve u svojoj modi da Svjetska skupstina naroda za mir i zivot, i protiv nuklearnog rata, koja ce se iduceg juna odrzati u Pragu, bude jedinstvena prilika za dijalog, suradnju i akciono jedinstvo svih miroljubivih snaga svijeta. Tako, zajednidki, izvrsit cemo veliku odgovornost koja je nametnu-t- a nasoj generaciji: da spasimo mir i izgradimo jos bratskiji, pravedniji i ljudskiji svijet. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: £93-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Miloi Griibic, Vojin Grbid, Jcsip Kova&ic, Stanko Muideka, Milena Boiii, Ivica JuriSid, Ana Durovi6, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovli, Rozalija Dlvjakovic, Duro Maljkovid, Ivan Prlbanit, Mile Buljak, lllja Bubalo, Pavao aadmanld, Bola Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Viktor Am, Duian Stanar, Milijan Pettovlc, Jchn Severinski, Luis Gregurac, Matu SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudinld, Ivan Boban, Poko Dmitrovid, Milica Mluchln, A.Gerlach, I eo Uaclch. REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic Stjepan MioSid (druSlveno-polillfik- a pltanja). Daniel P'nlades (diuStvena pltanja i knjliovnost), Katarina Kostid (poezlja 1 aktuelne feme). Jolena Gavrllovid (llteralura I umetnost za decu), Botko Mladonovid, Anka Noiinlc. SoSTioALSNpIadDoOkPI(SNNeIwCI:YoDrku)i,anFrPauntknikFu(dCuhriidcag(oV),ancMouarvgearr)e, t JSotasr'pdevSldtan(iLdos—AnSgtealnelso)s, (Rim, Italija), Dario TapSanjI (Pariz, Francuska), Lopa Tooionovid (Remscheid, Zap.Nemadka). SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovid (nauka I dmstvo), Pro!. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclsllka u Americi), Anton Koitelac (reportaie i prifie Iz Iseljenidkog zlvola). MiDloOiPIKSoNrIdCidI , IAZ lJeUkGsaOnSdLarAVCIJiEn:e, DStrr.ahMinirjkao MMaaliektoivdi,d,NoLvuickaa MMallrikco.vid, Petar Kurlic, FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSIAVI-JE- : M. Vasiljevid — LILO. AdSvuerbtsiscirnigptiroante: s$2o5n.0r0eqpueersty.eSare.co(FnidrstclCaslasssMMallailReegxitsratr)a.tioSnlnylNeO.co0p3i7e0s. 50 cenls ""pJSrielr"donNlbjnenorsSdatokvnaa"n5,Mo0vkllsoncameeo"n"e,tl.Шs"uPаCrгapjеvreedntaehs"roldjoeiidlglolCamosli.arsltmonPv"al.r:eШtp"zNalaholtIvajeovsNItzl."ni,io"oNsdl"anSSl$rep2Gs5kl.an0lso0nvGllknlg"aoos"ndI llksdsn"ru,ujeg;l"nEandspaliojpnojroedesdnutl"innkil listovl koji su ntu prethodill u SJodinjenln) Dr2avan.n. fledakcija odgovara za nopotpisane matoiljalo. Potpbani dlancl Izrazavaju mlslJBnje autora. Oopisi so ne vracaju. DOSLA je unija u walbar V _ SS (Nastavak U Torontu ima deset hiljada pripadnika vijetnamske etniCke gru-p- e. U poslednje vreme, kada u nastavcima opisujemo proces us-postavlj- anja unije u kompaniji "Wal-bar", prema iskazu Branka Vukovi-6- a, postoji jak razlog da spomene-m- o Vijetnamce koji rade u ovoj kompaniji zbog njihove solidarnosti u glasanju za uniju. — Evo §ta nam o tome Branko rekao: — Od 128 Vijetnamaca koliko ih ima u najve6em pogonu 2, u kome i radim, svi do jednog su potpisali za ulazak unije. Namece mi se poredenje sa Jugoslovenima koji, nazalost, nisu pokazali takvu sloz-no- st i solidarnost u davanju glasova za uniju. O tome smo govorili opSirnije u prethodna dva broja "NaSih novina". U proSlu nedjelju, 5. decembra, prisustvovao sam sastanku vijet-namske etnifike grupe, na koji sam bio pozvan. Na torn sastanku se diskutiralo o novonastaloj situaciji u "Walbaru" sada kada smo dobili uniju i o predstojedem sastanku koji ce se odrzati u hotelu "Jonson" na kome treba da se izaberu predstavni-c- i iz svih pogona (4 predstavnika iz pogona 2, dva predstavnika iz pogona 1 i jedan predstavnik iz pogona 3) koji ce, zatim, zastupati radnike na prvom mitingu izmedu unije i kompanije. Taj miting je zakazan za 20. decembar, a teme koje ce biti stavljene na diskusiju su: povi§ica plate, socijalno pitanje, pladeni praznici, godiSnji odmor i drugo. IN OF In Toronto, there are about ten thousand members of the Vietna-mese ethnic group. In the last few issues we have, in parts, been describing the process of the establishment of the Union in Walbar, according to the acco-unt of Branko Vukovic. There is a strong reason for mentioning the Vietnamese who work in this company because of their solidarity in voting for the Union. This is what Branko said of them: "Out of the 128 Vietnamese who work in the biggest plant (2), in which I also work, every one of them voted for the establishment of the Union. The comparison with Н E3 i— i MB ЈИ - j- -. ___ SB 3) je ja — has дг?— the Yugolavs comes to mind, who unfortunately, did not show such agreement and solidari-ty in giving their votes for the Union. Of this we have reported in the two preciding issues "NaSih novina". Last Sunday, Dec. 5. was pre-sent at a meeting of the Vietname-se ethnic group, to which had been invited. At that meeting the newly estab-lished situation at Walbar concer-ning the Union was discussed, as well as the next meeting which will be held at the hotel Johnson, at which representatives from each plant (4 from plan 2; 2 from plan 1 and 1 from plant 3) will be elected, who will then represent the wor-kers at the first meeting between the Union and the company. That meeting has been set for December 20 at which the agenda will consist of discussing: raises, so-ci- ar security, paid holidays, vaca-tions and others. My friends at work, the Vietna-mese, then informed me of the reason for inviting me to their meeting. At first they told me that they had wanted to contact me earlier regarding the establishment — Moji drugovi sa radnog mesta, Vijetnamci, su mi zatim saopcili razlog zbog koga su me pozvali na njihov sastanak. Najpre su mi rekli da su oni i ranije zeljeli da stupe u kontakt sa mnom, u,vezi uvodenja unije, ali su se ustrucavali zato Sto sam ja njihov poslovoda (Lead Heand), sve dok nisu ugledali na zidu kompanijske prostorije saop-cen- je da je inija pobedila.Na svojim ranije odrzanim sastancima, oni su govorili o meni, da bi me копабпо pozvali na ovaj poslednji, i saopcili mi njihovu zelju da ja budem unijski predstavnik (Commity Man) za po-go- n 2. Odmah su mi rekli da ce se oni zauzeti da ja budem unijski predstavnik ne samo za naS pogon 2, vec za ditavu kompaniju "Walbar". — Zahvalio sam se na ukazanom povjerenju i obecao da cu, ukoliko budem izabran, dati sve od sebe u sluzbi unije i interesa radnika u "Walbaru". — Poslije sastanka, prikazane su na video traci druStvene manifesta-cij- e vijetnamske etni6ke grupe. Pri-mjet- io sam prisustvo u njima ugled-ni- h politickih lifinosti Ontaria. Po-seb- no me je impresionirala dobra organiziranost ovih Sto ukazuje na sloznost Vijetnama-ca kao etnidke grupe u Kanadi. Pozelio sam u sebi da i mi Jugoslaveni u Kanadi budemo sloz-n- i i okupljamo se zbog negovanja naSih etnickih vrijednosti i naSeg maternjeg jezika. Katarina Kostic THE UNITY THE VIETNAMESE ETHNIC GROUP THE STAUNCH SUPPORT THE UNION №Љ1№Ш&ЖЖШШ&№ХШЖ?Ж7:&$Х$. POMA2ITE ISIRITE SVOJU STAMPU! manifestacija, Razgovorobavila — s , . I I ; , of the Union, but were reluctant to do so, since I am their lead-han- d, until they saw the announcement on the factory wall that the Union had won. At their earlier meetings they spoke of me, until this last meeting when they invited me and informed me of their wich to be their commity man for plan 2. Right away they told me that they will do their utmost to elect me their commity man, not only for plan 2, but also for the whole of Walbar. I thanked them for their trust and promised to, if elected do every-thing in my power to represent properly the interests of the Walbar workers in the Union. Following the meeting I was shown video tapes of the social gatherings of the Vietnamese eth-nic group I noticed that prominent political figures from Ontario were present there. What impressed me most was the efficient organization of these 'unctions, which reveals the solidarity of the Vietnamese in Canada. I then wished that we Yugoslavs in Canada would also demonstrate our solidarity in gat-hering to maintain our ethnic culture and mother tongue".
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, February 24, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-12-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000182 |
Description
Title | 000637 |
OCR text | 2-- NASE NOVINE, December 15, 1982. Predsjednidki komitet Svjetskog pokreta za mir odrzao je sjednicu u Lisabonu, Portugal, i usvojio slije-de- ci apel za 1983. godinu: Vrijeme prolazi. Godina 1983. ce biti presudna. U toj godini trka u nuklearnom oruzju moze da dostigne tadku sa koje nema povratka. 1983. je godina u kojoj Sjed. Drzave treba da postave u Evropi rakete srednjeg dometa sa nuklear-ni-m punjenjem. Ove rakete prvog udara mogu da dostignu svoj cilj za cetiri do pet minuta i gotovo su neprimjetne. Ugovor o smanjivanju oruzja moze da ne bude postignut. Opasnost termonuklearnog unistavanja moze da poprimi sve sire razmjere. Narodi posjeduju snagu da savla-daj- u takve opasnosti. Borba protiv opasnosti nuklearnog rata i za razoruzanje siri se po cijelom svijetu, osobito u Evropi, Sjed. Drzavama i Japanu. Bezprimjerne demonstracije, mar-se- vi i masovne akcije zabiljezene su prigodom Drugog specijalnog zasje-danj- a UN o razoruzanju. Izrazena je volja i odlucnost svjetske javnosti da se zaustavi samoubiladka trka u naoruzanju i ludilo strategije takoz-vano- g "ogranidenog" nuklearnog rata. Svugdje, u veoma razliditim situa-cijam- a, nacinima i inicijativama, akcijama raznih mirovnih snaga i pokreta dolazi do slidnih zajednid-ki- h ciljeva. Odbijanje stacioniranja bilo kakvih nuklearnih raketa u Evropi; zamrzavanje proizvodnje i stacioniranja nuklearnog oruzja, po-kreta nastalog u Sjed. Drzavama; odbacivanje prve upotrebe nuklear-nog oruzja; zahtjevi za uspostavu zona bez atomskog oruzja i potpuna zabrana nuklearnog oruzja. Ovi pokreti naroda pomogli su da dode do zenevskih pregovora Sovjet-sko- g Saveza i Sjed. Drzava o smanjivanju raketa srednjeg dometa u Evropi i smanjivanju strategijskog nuklearnog oruzja u cijelom svijetu. Javno mnijenje sada treba da trazi pozitivruP rezultate ovih pregovora. Oni ne smiju da se odugovlade dok se gomila nuklearno oruzje. Vrijeme zaista prolazi. Predsjednidki komitet Svjetskog i I'lXii 3f mm pokreta za mir, koji se sastao u Lisabonu od 30.oktobra do 2. no-vemb- ra 1982., poziva na hitno pojacanje akcija za mir. Neka bude dijalog, suradnja i jedinstvo svih mirovnih pokreta, odgovarajucih mi-rovnih organizacija i mirovnih snaga za povecanje i prosirenje borbe. Snaga i uspjeh borbe za mir zavisi i temelji se na jedinstvu mirovnih snaga, usprkos razliditim pogledima i nezavisnosti svakog pojednog. Nikakav mirovni pokret, nikakva mirovna snaga ako stoji odvojeno ne moze da okonca nuklearnu eskalaci-j- u i da zaustavi srljanje u unistenje. Jedinstvo svih mirovnih sila moze, i sigurno hoce, zaustavit trku u naoruzanju i osigurati mir svijeta. Moguce je i nuzno da se djeluje zajednicki. Mudrost naroda ce prev-ladat- i. 1983. mora biti godina dubokih, jedinstvenih akcija po cijelom svije-tu za mir i razoruzanje, prije svega: uda se suspendira i sprijeci postavljanje novih nuklearnih raketa srednjeg dometa u Evropi; uda se zamrzne proizvodnja i stacioniranje nuklearnog oruzja svih vrsta; в da se postigne da sve drzave izjave da nece prve upotrebiti nukle-arno oruzje; в poduzeti djelotvorne mjere za zabranu svega nuklearnog oruzja; iosigurati pozitivne pregovore o zabrani svakog drugog oruzja za masovno unistavanje i raspustanje svih konvencionalnih vojnih snaga; astvoriti uvjete koji ce omoguciti koristenje svih kolosalnih sredstava koji se upotrebljavaju u trci za naoruzanje u borbi protiv nezaposle-nost- i, nerazvitka i gladi. Svjetski pokret za mir apelira na sve muskarce i zene koji vole mir i zivot da budu jedinstveni. Svjetski pokret za mir ce uciniti sve u svojoj modi da Svjetska skupstina naroda za mir i zivot, i protiv nuklearnog rata, koja ce se iduceg juna odrzati u Pragu, bude jedinstvena prilika za dijalog, suradnju i akciono jedinstvo svih miroljubivih snaga svijeta. Tako, zajednidki, izvrsit cemo veliku odgovornost koja je nametnu-t- a nasoj generaciji: da spasimo mir i izgradimo jos bratskiji, pravedniji i ljudskiji svijet. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: £93-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Miloi Griibic, Vojin Grbid, Jcsip Kova&ic, Stanko Muideka, Milena Boiii, Ivica JuriSid, Ana Durovi6, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovli, Rozalija Dlvjakovic, Duro Maljkovid, Ivan Prlbanit, Mile Buljak, lllja Bubalo, Pavao aadmanld, Bola Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Viktor Am, Duian Stanar, Milijan Pettovlc, Jchn Severinski, Luis Gregurac, Matu SiauS, Martin Karavanid, Paul Kudinld, Ivan Boban, Poko Dmitrovid, Milica Mluchln, A.Gerlach, I eo Uaclch. REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic Stjepan MioSid (druSlveno-polillfik- a pltanja). Daniel P'nlades (diuStvena pltanja i knjliovnost), Katarina Kostid (poezlja 1 aktuelne feme). Jolena Gavrllovid (llteralura I umetnost za decu), Botko Mladonovid, Anka Noiinlc. SoSTioALSNpIadDoOkPI(SNNeIwCI:YoDrku)i,anFrPauntknikFu(dCuhriidcag(oV),ancMouarvgearr)e, t JSotasr'pdevSldtan(iLdos—AnSgtealnelso)s, (Rim, Italija), Dario TapSanjI (Pariz, Francuska), Lopa Tooionovid (Remscheid, Zap.Nemadka). SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovid (nauka I dmstvo), Pro!. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclsllka u Americi), Anton Koitelac (reportaie i prifie Iz Iseljenidkog zlvola). MiDloOiPIKSoNrIdCidI , IAZ lJeUkGsaOnSdLarAVCIJiEn:e, DStrr.ahMinirjkao MMaaliektoivdi,d,NoLvuickaa MMallrikco.vid, Petar Kurlic, FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSIAVI-JE- : M. Vasiljevid — LILO. AdSvuerbtsiscirnigptiroante: s$2o5n.0r0eqpueersty.eSare.co(FnidrstclCaslasssMMallailReegxitsratr)a.tioSnlnylNeO.co0p3i7e0s. 50 cenls ""pJSrielr"donNlbjnenorsSdatokvnaa"n5,Mo0vkllsoncameeo"n"e,tl.Шs"uPаCrгapjеvreedntaehs"roldjoeiidlglolCamosli.arsltmonPv"al.r:eШtp"zNalaholtIvajeovsNItzl."ni,io"oNsdl"anSSl$rep2Gs5kl.an0lso0nvGllknlg"aoos"ndI llksdsn"ru,ujeg;l"nEandspaliojpnojroedesdnutl"innkil listovl koji su ntu prethodill u SJodinjenln) Dr2avan.n. fledakcija odgovara za nopotpisane matoiljalo. Potpbani dlancl Izrazavaju mlslJBnje autora. Oopisi so ne vracaju. DOSLA je unija u walbar V _ SS (Nastavak U Torontu ima deset hiljada pripadnika vijetnamske etniCke gru-p- e. U poslednje vreme, kada u nastavcima opisujemo proces us-postavlj- anja unije u kompaniji "Wal-bar", prema iskazu Branka Vukovi-6- a, postoji jak razlog da spomene-m- o Vijetnamce koji rade u ovoj kompaniji zbog njihove solidarnosti u glasanju za uniju. — Evo §ta nam o tome Branko rekao: — Od 128 Vijetnamaca koliko ih ima u najve6em pogonu 2, u kome i radim, svi do jednog su potpisali za ulazak unije. Namece mi se poredenje sa Jugoslovenima koji, nazalost, nisu pokazali takvu sloz-no- st i solidarnost u davanju glasova za uniju. O tome smo govorili opSirnije u prethodna dva broja "NaSih novina". U proSlu nedjelju, 5. decembra, prisustvovao sam sastanku vijet-namske etnifike grupe, na koji sam bio pozvan. Na torn sastanku se diskutiralo o novonastaloj situaciji u "Walbaru" sada kada smo dobili uniju i o predstojedem sastanku koji ce se odrzati u hotelu "Jonson" na kome treba da se izaberu predstavni-c- i iz svih pogona (4 predstavnika iz pogona 2, dva predstavnika iz pogona 1 i jedan predstavnik iz pogona 3) koji ce, zatim, zastupati radnike na prvom mitingu izmedu unije i kompanije. Taj miting je zakazan za 20. decembar, a teme koje ce biti stavljene na diskusiju su: povi§ica plate, socijalno pitanje, pladeni praznici, godiSnji odmor i drugo. IN OF In Toronto, there are about ten thousand members of the Vietna-mese ethnic group. In the last few issues we have, in parts, been describing the process of the establishment of the Union in Walbar, according to the acco-unt of Branko Vukovic. There is a strong reason for mentioning the Vietnamese who work in this company because of their solidarity in voting for the Union. This is what Branko said of them: "Out of the 128 Vietnamese who work in the biggest plant (2), in which I also work, every one of them voted for the establishment of the Union. The comparison with Н E3 i— i MB ЈИ - j- -. ___ SB 3) je ja — has дг?— the Yugolavs comes to mind, who unfortunately, did not show such agreement and solidari-ty in giving their votes for the Union. Of this we have reported in the two preciding issues "NaSih novina". Last Sunday, Dec. 5. was pre-sent at a meeting of the Vietname-se ethnic group, to which had been invited. At that meeting the newly estab-lished situation at Walbar concer-ning the Union was discussed, as well as the next meeting which will be held at the hotel Johnson, at which representatives from each plant (4 from plan 2; 2 from plan 1 and 1 from plant 3) will be elected, who will then represent the wor-kers at the first meeting between the Union and the company. That meeting has been set for December 20 at which the agenda will consist of discussing: raises, so-ci- ar security, paid holidays, vaca-tions and others. My friends at work, the Vietna-mese, then informed me of the reason for inviting me to their meeting. At first they told me that they had wanted to contact me earlier regarding the establishment — Moji drugovi sa radnog mesta, Vijetnamci, su mi zatim saopcili razlog zbog koga su me pozvali na njihov sastanak. Najpre su mi rekli da su oni i ranije zeljeli da stupe u kontakt sa mnom, u,vezi uvodenja unije, ali su se ustrucavali zato Sto sam ja njihov poslovoda (Lead Heand), sve dok nisu ugledali na zidu kompanijske prostorije saop-cen- je da je inija pobedila.Na svojim ranije odrzanim sastancima, oni su govorili o meni, da bi me копабпо pozvali na ovaj poslednji, i saopcili mi njihovu zelju da ja budem unijski predstavnik (Commity Man) za po-go- n 2. Odmah su mi rekli da ce se oni zauzeti da ja budem unijski predstavnik ne samo za naS pogon 2, vec za ditavu kompaniju "Walbar". — Zahvalio sam se na ukazanom povjerenju i obecao da cu, ukoliko budem izabran, dati sve od sebe u sluzbi unije i interesa radnika u "Walbaru". — Poslije sastanka, prikazane su na video traci druStvene manifesta-cij- e vijetnamske etni6ke grupe. Pri-mjet- io sam prisustvo u njima ugled-ni- h politickih lifinosti Ontaria. Po-seb- no me je impresionirala dobra organiziranost ovih Sto ukazuje na sloznost Vijetnama-ca kao etnidke grupe u Kanadi. Pozelio sam u sebi da i mi Jugoslaveni u Kanadi budemo sloz-n- i i okupljamo se zbog negovanja naSih etnickih vrijednosti i naSeg maternjeg jezika. Katarina Kostic THE UNITY THE VIETNAMESE ETHNIC GROUP THE STAUNCH SUPPORT THE UNION №Љ1№Ш&ЖЖШШ&№ХШЖ?Ж7:&$Х$. POMA2ITE ISIRITE SVOJU STAMPU! manifestacija, Razgovorobavila — s , . I I ; , of the Union, but were reluctant to do so, since I am their lead-han- d, until they saw the announcement on the factory wall that the Union had won. At their earlier meetings they spoke of me, until this last meeting when they invited me and informed me of their wich to be their commity man for plan 2. Right away they told me that they will do their utmost to elect me their commity man, not only for plan 2, but also for the whole of Walbar. I thanked them for their trust and promised to, if elected do every-thing in my power to represent properly the interests of the Walbar workers in the Union. Following the meeting I was shown video tapes of the social gatherings of the Vietnamese eth-nic group I noticed that prominent political figures from Ontario were present there. What impressed me most was the efficient organization of these 'unctions, which reveals the solidarity of the Vietnamese in Canada. I then wished that we Yugoslavs in Canada would also demonstrate our solidarity in gat-hering to maintain our ethnic culture and mother tongue". |
Tags
Comments
Post a Comment for 000637