Nase Novine, October 05, 1983

              fVt'iV ( J
Esssasaaai
2-- NASE NOVINE, August 24,1983.
NOV UDARAC NEPRIJATELJSKOJ
EMIGRACIJI U SVEDSKOJ
UCENE
STOKHOLM.avgusta (Tanjug) — Neprija-teljsk- a
emigracija u Svedskoj je pretrpela joS
jedan tezak udarac. Miro BareSic, ubica
ambasadora Vladimira Rolovi6a, рокибао je
— bez uspeha — Strajkom gladu da uceni
§vedsku vladu, kako bl izdejstvovao povolj-ni- ji
tretman u zatvoru i pomilovanje od
daljeg izdrzavanja kazne dozivotne robije.
Svedska vlada je energlino odbacila
ucene i pretnje teroriste BareSica i "Njegovih
prijatelja". "Ja nikada пеби da pregovaram s
Bare5i6em i njegovim zastupnlcima. On je
pocinio tefak zlocin zbog kojeg je osuden na
robiju" — izjavio je Svedski ministar za
pravosude Uve Rajner. On je energicno
odbacio sve ucene i pretnje ubice Vladimira
Rolovica. Tek posle tako odlucnog stava
vlade, BareSic je posle 44 dana upravo poceo
ponovo da uzima hranu.
Slrajkujudi gladu, Baresic je рокибао da
iznudi da se razmotri mogucnost da bude
pomilovan od daljeg izdrzavanja kazne, iako
je osuden na doiivotni zatvor. U meduvre-men- u,
on je zahtevao, izmedu ostalog, i da
odrii konferenciju za Stampu. Kad je vlada
odbacila ove ucene, terorista je робео
otvoreno da preti. U jednom intervjuu on je
izjavio da ce se "njegovi prijatelji osvetiti
Svedanima u inostranstvu". Kako se sazna-je- ,
neprijateljska emigracija poiela je da
preti diplomatskim predstavniStvima Sved-sk- e
u Australiji, SAD, Kanadi i SR Nemac-ko- j.
OvdaSnja javnost je bila zaprepa§cena
isticu6i zahteve da se osujeti ova bezobzirna
i opasna igra terorista. Vlada Ulofa Palmea
odbila je da sedne za isti sto sa teroristima
koji su, i ovog puta, pokazali da je njihov
jedini metod "politicke borbe" — nasilje.
Javnost je osudila ucenjiva6ki postupak
BareSida i njegovih ротадаба, inace "lide-ra- "
Hrvatskog drzavnotvornog pokreta (Kva-ternik- a,
Eljuge i drugih), koji su, o6igledno,
vukli konce ovog sludaja. Za6uduje, medu-ti- m,
to 5to je jedan, istina neznatan broj
zatvorskih funkcionera i novinara, Ipak imao
razumevanja za kriminalca i teroristu koji je,
kako kaze ministar pravosuda Rajner —
izvrSio ubitstvo.
21.000 "IDEOLOSKIH"
ZATVORENIKA
ANGARA (AFP) - U turskim
zatvorfma nalazi se 21 tisuca i 46
osoba uhapSenih zbog razlifiitih
"ideoloSkih gceSaka" i prekrSaja
odredaba o ratnom stanju.
Kako je saopceno, najveci broj je
pripadnika raznih IjeviCarskih partija
.(11;386) i pokreta Kurda. Oko 2.300
su 6lanovi siranaka desnice, dok se
oiko 3.000 smatra politi6ki neopredi-jejeni- m.
&
rwiwwMMwr.'ammrasa
I V Г" I
JO§UVJEKNA STAROM PUTU
Prilikom posjete дгбкод Prvog
Ministra A.Papandreoua Kanadi iz-gled- alo je, kao da je GrCka sasvim
demokratska zemlja.
Da to nije tako.opomenuo P.Kazi-ni- s
(Koordinator Groupe za Balkan-sk- e
studije u Scarborough u) u
"Globe and Mail" H.aprila ove
godine. Optuzio je joS jednom grcke
vlasti, da slavenskim Makedoncima
ne priznaju ni prava do vlastitih
makedonskih Skola, ni prava do
svog jezika u crkvi. O pravu do jezika
u javnosti: na sudovima, po javnim
uredima, itd., uopce nije pisao.
Spomenuo je samo, da u Gr6koj ima
viSeod 150.000 slavensko govorecih
Makedonaca. Zaista skromna ocije-n- a
tlacene manjine, koja broji barem
300.000 lica.
AM ni ta skromnost nije ostala bez
odziva. T. Saras, izvrSni sekretar za
"Istinu o Makedoniji" (tako se
naziva), odgovorio je 7. maja i to joS
jedanput satakvim argumentima, da
ih 6ovjek mora barem ispraviti, ako
ne drugo.
T. Saras priznaje (prvi put, koliko
je nama poznato) da ima 150.000
slavensko govorecih Makedonaca u
Gr6koj. AM od tih, piSe T. Saras,
samo 8.000 (osam tisu6a!) su zaista
"slavifoni"(?) i hotimifino govore
neko svoje пагебје (!?). A Makedoni-j- a
da ima 5 miliona stanovnika i svi
su Grci.
Jasno je iz ovog pisanja, da T.
Saras voli svoj narod i da ga brani, i
to mu svakako ide u cast. AN da ga
ne brani istinom.
Osim toga nema u njegovom
pisanju nikakve prave log ike i sve
kaze da T. Saras mijeSa pojmove
narodnosti i podaniStva. Da su
makedonsko govoreci Makedonci
gr6ki podanici, to niko ne osporava.
Osporava se genocid makedonske
manjine, i svih manjina.
Po gr6kim statistikama imala je
Makedonija, 1961. godine 1,890.654
stanovnika porazdijeljenih na (na-ves- ti бето дгбка imena):
Fiorina: 67.365 Stan.
Pela: 133.224 stan.
Kilkis: 102.812 stan.
Serres: 248.041 stan.
Kavala: 140.751 stan.
Drama: 121 .006 stan.
Kastoria: 47.487 stan.
1дита;цу.ајдав'анд
. Published evory Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
"119 Spadlna Ave., Toronto, Or.l. M5V 2L1. Telefon: Б93-502- 5
I2DAVACKI SAVET: MlloS Grubic, Vojin Grbi6, Joslp Kovaili, Stankc Muideka,
Mllena Bo&i, hica Juris" 16, Ana Durovii, Lepa Ralnovii, Borislav .No&kovli,]
Rozalije Piviakovic, Duro Mailkovli, Ivan Prlbanii, Mile Baljak, tlija Bvhalo, Pavaoi
Hadmanl6, Bolo Pavkovid, Osfoa Kovaievld, Vikior Arar, DuSan Stanar, Milijani
Peirovic, John Soverlnski, Luis Gwgurac, Mate SiauS, Matikt' Karavanli, Paul
Ku6lnl6, Ivan Boban, Pako Dmltrovid, ШПса Mluchln, A.Ggtlqclh l-в-
о Baclch.
i REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gaci6
Stjepan Mlo&ii (dfuitveno-politick- a pltanja), Danj Pixiados (druStvena рНапЈгм
knjlievnosi), Hstarina Kostid (poerlja i aMuelne Цте), Jelena Gavrllovid (literature
ti umotnost za decu), Boiko Mladonovli, Anka Noilnhi.
i STALNI DOPISNICI: Du$an Putoik (Chicago), Margaret Star6evi6 (Los Angeles),
Bolo Spaiek (New Vork)4 Frank Fudurli (Vancouver), Joslp Stanii — Stanlos:
; (Rim, Itallja), Darto flaps'anjl (Perlz, Francuska), Lepa Teohnovld (Remscheid,;
Zapf.Nemadks), Mira Strbac (Pariz)
SPECIJALfH SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovli (nauka I druStvo), Prot. Ivan
Dolenc (SIcKKNJsIia Кгибка I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelad
i (feportofs I prl£e it Iseljonidkoo ilvota).
DOPISNICI IZ JUQOSLAVtJE; Dr. Mirko Markovli, Luka Markovit, Potar Kurtic,
rtSlloS Kordl6, Aleksaodar Clric, Strahinja Maletid, Novsca Mllic.
FOTOREPORTS: Srdan BodH$, Aron Ko&n, Jordan Vaslljevid, IZ JUGOSLAV!- -'
JE: M. Vastyovli — LU.O.
Subscription; $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies SO cents.
Advertising qte& on request. Second class Mall Registration NO4. 0378.
"Мрбо jwvine" Izlazo srijedom. Pretplata iznosi $25.00 godiSnje; pojedlni
рг1(пЈ&ак"50 centl. Cjone oolasa na zahtjev. uNa£e novine" su naslJedniH,
"Jcd!nstvaM, homo cu prothodill tistovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlrtost",
"Stobodna Mlsao", "Pravda" Dorba", Mo i "Nbiodni Glaanik" I drugl napreunl
H&torf hoji su mu pretrrbdili u Sjodin{enlm Dr2awarra.
Radakclja odgovara za nepotpisane matedjale. Potpisani clanci izraiavaju
тШЈолЈв autora. Doplsl se ne vraca)u.
Kozani:
Pierie:
Ematia:
Kalkidiki:
Hagios Cres:
Saloniki:
190.835 stan.
97.697 stan.
11 4.51 5 stan.
79.849 stan.
2.687 stan.
544.394 stan.
Poznato je isto tako, da radi
teSkih ekonomskih prilika stanovni-Stv- o
Grcke ne raste; 1961. godine
bilo je svega 8,768.640 lica. Sest
godina kasnije (1967) se je Jos' uvjek
ocjenjivalo na8.7 miliona. Prilike se
sve do danas nisu mnogo promijeni-le- .
Danas u Gr6koj ima oko 9 miliona
stanovnika, u Makedoniji mozda 2
rniliona, a od tih barem 300.000
makedonsko govoredih Makedona-ca,
jezik koji nije niSta manje
vrijedan od grckog i njegovih dijale-kat- a.
Grfike statistike na zalost nisu
nikada govorile o narodnosti stanov-niStv- a.
ZaSto? Znamo, da u Epiru
ima рпПбап broj Albanaca, da ima
Vlaha (Rumuna). ZaSto se o njima
niSta ne govori. ZaSto se Suti o
Makedoncima? Upravo radi toga
imaju Makedonci potpuno pravo, da
se sami sebe broje: Ima ih barem
300.000. Neka se proizvede popis
stanovniStva po narodnosti, i to bez
pritisaka i zastraSivanja, pa 6e se
vidjeti tko ima prava. I пебе se s tim
osporavati grckog podaniStva tih
Makedonaca. Ima Talijana i Francu-za- ,
koji su Svajcarci, Njemaca koji
~ I
U
DRNIS - Umjetnost i
umjetni£ki dometi Ivana MeStrovica
su neprolazni i u svijetu cijenjeni.
Roden je prije sto godina u slavon-sko- m Vrpolju, a kao djecak je zivlo
u Otavicama i Drnisu gdje mu je u
subotu u povodu 100-godisnj-ice ro-den
ja, priredena svecanost dostojna
njegova imena i djela.
Svecanost je odrzana u prisutnosti
predstavnika Izvrsnog vijeca Sabora.
Republickog komiteta za prosvjetu i
kulturu, Republickog SIZ-- a za kultu-r- u Hrvatske,' gradova Zagreba i Spli-t- a, Galerije Mestrovic iz Splita i
Ateljea Mestrovic iz Zagreba, cr-kven- ih dostojanstvenika i brojnih
postovalaca Mestroviceve umjetno-sti- .
Svecanu sjednicu Opcinskog odbo-r- a
za proslavu 100. obljetnice rodenja
Ivana Mestrovica, sto je prije nekoli-k- o godina formiran u Drnisu pri Op-cinsk- oj konferenciji SSRN opcine
Drnis, otvorio je Mile Culina, a po-to- m
je o Mestrovicu govorio dr Du-sa- n Keckemet, direktor Galerije
Mestrovic u Splitu.
On je istakao da je Mestrovicevo
ime i umjetnicka licnost izuzetne
snage, ime koje se s divljenjem lzgo-yar- a
u cijelom svijetu. Mestrovic je
ponajvise i ponajprije covjek svoga
kraja, covjek koji je veliki dio opusa
stvorio na bastini naroda i narodno-sti
gotovo cijele Jugoslavije.
Keckemet je, takoder, rekao da bi
o Mestrovicu vise trebali reci i struc-njac- i,
jer dosad receno i napisano ni-je
dovoljno. Stoga je ova obljetnica
prilika za pocetak jednog takvog si-stematic-nog
rada.
Keckemet je potom govorio o Mes-trovicev- oj vezanosti za rodnu Dal-matins-ku
zagoru. njegovu djelovanju
u svijetu, posebice u SAD, te njegovoj
odluci da bude sahranjen u zavicaj-ni- m Otavicama, gdje je i sagradio
Muzej.
© Mestrovic je za povijesni Drnis
i Spomen-do- m Bozidar Adzija prije
tridesetak godina napravio reljef
Orac. Akademski kipar Mate
su Francuzi i Talijani, itd., pa moze
biti i Makedonaca koji su Grci po
podaniStvu.
Gosp. Saras zatim govori o milio-n- u
Grka, koji kao zive u Albaniji,
Jugoslaviji i Bugarskoj. Odakle taj
broj? Odakle njegove statistike?
Istina: ima oko 3.000 Grka u
Albaniji, tako se barem kaze, ali
izgleda da ima joS viSe Albanaca u
Gr6koj. ZaSto ih Grcka ne priznaje?
ZaSto ne priznaje Vlahe?
Gdje su Grci u Jugoslaviji i u
Bugarskoj zaista nije poznato. U
Jugoslaviji sigurno ih nema, jer
ina6e bi dobili svoja manjinska
prava kao sve druge manjine, bez
iznimke. Isto mozemo kazati da vazi
za Bugarsku. O Turskoj nije pozna-to.
Ali gosp. Saras o Turskoj uopce
ne govori. ZaSto? Upravo sa Turs-ko- m
je Gr6ka imala teSke sukobe. I
joS ih ima.
Nikada prije u svojoj povijesti
Gr6ka nije imala, tako zaklju6uje
gosp. Saras, viSe slobode, jednako-pravnos- ti
i demokracije nego danas.
Pitamo se, kada ce копабпо doci
kraj tefarse? Neki stari grCki filozof,
i gosp. Saras ga sigurno poznaje, je
govorio da: "Panta rei", sve tece,
sve se menja. Nadajmo se, da ce se i
za дгбке Makedonce uskoro neSto
promijeniti za dobro svih.
Zdravko Jelin6ic
Toronto, Ont.
"4-'f-c,
r
PROSLAVA 100-GODSSNJI- CE ROOENJA SVANA (vIESTROVICA
DRNlSU
Cvrljak je viSegodisnjim strpljivim
radom Oraca prenio u bracki ka-me- n. Od danas taj umjetnicki spome-ni- k krasi trg ispred buduceg doma
Bozidar Adzija a otkrio ga je pred-sjedni- k drniSke Opcinske skupstine
Sime Ledenko.
Za ovu obljetnicu u Drnisu je otvo-ren- a
i nova postava Muzej a drniske
krajine u preuredenom prostoru po-rodic- ne kuce narodnog heroja dra
Bozidara Adzije.
Govoreci o tome, tajnik SIZ-- a za
kulturu opcine Drnis Marko Vukusic
je naglasio da je u toj zgradi povije-sn- a zbirka koja prica o drniskom re-volucionar-nom
doprinosu nasoj no-vij- oj
povijesti, a tu je i zbirka radova
Ivana Mestrovica, njegove skulpture,
slike u ulju, crtezi i osobni predmeti,
koji govore o njegovoj vezanosti za
Drnis i drniski kraj. -
Za ovu obljetnicu drniski Centar
za kulturu je stampao i katalog
Mestrovic u zavicaju autora prof.
Vesne Barbie.
© Najsvecaniji dio priredbe je bio
kad je Mate Jerimic, predsjedavajuci
RSIZ-- a kulture Hrvatske, otvorivsi
vrata nove muzej ske zbirke, predao
kljuceve Marici Mestrovic, kcerki
Ivana Mestrovica, iskazavsi time
cvrstu vezanost Mestrovica i njegove
porodice s drniskim krajem i ustano-vam- a
koje cuvaju i njeguju uspome-n- e na Mestrovica.
® Od danas je Drnis povezan s
Mauzolejom u Otavicama suvreme-no- m prometnicom u ciju izgradnju je
ulozen i novae stanovnika sela kroz
koje prolazi cesta. To znaci da se sa-d- a
u Otavice moze stici asfaltiranom
cestom iz Drnisa i iz Splita sto otva-r- a
velike mogucnosti turistickog ra-zvo- ja
toga kraja.
© Na danasnjoj svecanosti broj-ni- m pojedincima i organizacijama
udruzenog rada predana je i Plaketa
Mestrovic. Na grobnici Ivana Mes-trovica
u Otavicama polozeni su vi-jen- ci Drnisa, Splita i Zagreba, te
brojnih ustanova koje cuvaju Mes-troviceve
radove.
1
ШШ