Nase Novine, December 06, 1978

              '1. -„-J'. if 1 " .1, -- F4ltWPr ..-
- ' . AV V. 'Ti. , Da li je Trudeauova politl6ka karijera zapefiadena
leoktpbray'Sta zhacppraz llberalnih kandidata na
dopunskim izborima?- -
'
Izbori su pokazali veliko nezadovoljstvo naroda sa
polltikom liberala. Ljudi su naro6ito ogorceni na
Trudeau-- a kao nosioca te politike. Nije pretjerano reel
da se od njega ocekivalo vise negood ijednog drugog
politidkog lidera u historiji zemlje. Kome nije prijala
njegova parola 6 "pravednom drustvu"? A kakvi su
desetgodisnji rezultati?
Trudomanijajeustupila mjesto trudofobiji. Na sve
strane povici: Trudeau treba da ode! I zaista treba... Ail
tko ce da ga zamjeni? Zar jedan Joe Clark? Hi bivsl
ministar f inancija John Turner? Sta bi oni bolje uradili
nego radi Trudeau? A oni se sada spominju kao jedini
mogucl kandidati za Trudeauovog nasijednika. Teska
situacija, nema zbora.
Mnbgi su shvatili i na 16. oktobra da nema funda-mentally
razljke izmedu liberala I konzervativaca. Tko
nije cuo za konzervatlvne prigovore liberalima da Im
"kradu" program?. Trudeauova kola su stvarno posla
nizbrdotkadaJeH oktobra 1975. proglasio kontrolu
cijena i nadnica, koju su zagovarali konzervativci, i
protiv cega Je yecTna, naroda glasala tri mjeseca ranije
— tu je Trudeau izgiibio povjerenje. All kontrola cijena i
nadnica nije donijela poboljsanje ekonomskih prilika.
Stopa inflacije Je danas gotovo ista kao onda.
Besppslica se povecala. Ni liberal! ni konzervativci'
nemaju rjesenja za probleme s kojima se zemlja danas
suocava. Njihovi recepti nisu lijek... Treba krenuti
drugim putem. ч
- iako je jedan brpj onih koji su se razocarali u
Trudeaua i liberate na 16. oktobra glasao za konzerva-tivc- e,
dosta je njih krenulo ulijevo glasalo za Novu
demokratsku partiju, a porasli su i glasovi komunista.
Novi demokratl su prodrli бак I u Newfoundland'.
Znacajna je I ponovna pobjeda premijera Blakeneya i
njegove "Nove demokratske partije na provincijalnim
izbofima u Saskatchewanu... To govori da se zaokret
udesno moze sprijeciti. Buduci kanadski premijer ne
mora bit! ni Clark ni Turner. Mozda to nece bit! ni Ed
Broadbent. All ako svijesni gradani budu slozni i ozbilj-n- o
porade, ne idudirn federalnim izborima — koji se
ocekuju na proljece — moze da bude izabrana ve6ina
poslanika, iz redova postojecih politickih partija i izvan
njih, koji ce ozbiljno pristupiti trazenju rjesenja
problema s kojima se zemlja suocava, kako ekdhom-ski- h,
tako i politickih i drugih.
I nd ij apci
i zakon
4 Poglavica Indijanske fede-racij- e
u Saskatchewanu, Da-vid
, A henakew, kale r da 6e
kanadski Ihdijanci, s'tvoriti
svoj vlastiti zakon, koji 6e ,
modi potvtditi britanski par-lame- nt.
V '. ., Afienakefo je 'sada&njl zar
kon o (пфЈапјјта rieizyab'
"glupim".. "'to Je pak bio
odgovor iifa:izjavu'da se revi-zija-"
ovog zakona odgada
zato Sto konsultacijesasvim
Indijancima Jp,§ rilsu 'obavlje-ne- ,
i da. 6e za' taj posao biti
potrebna jo§ godina daha. '
"Ovaj novi zakon moze
lakoil da usvoji Britanija",,
kaie poglavica Ahenakew,
"Jer.su sve na&e ppvelje veza-n- e
za BritanljO. A vi (Kana- -
dani) samo} ste' poyjerenici, t tijije posao dasepostarate
cfa te povelje budu po$toia
ne'
Tako kaie ovaj poglavica,
dok mhogj drupl --kan&dski
Indijanci п'егобе1(иЈи тдодо
od novod ustava,koii:6eTse
odnositl i папјМгрејоШаЈ
posao
izvrSJIa
Dennis.
nedav-n-o
ti6ki.
Vrijeme kaie McDer-mot- t, da se zapostave stare
traHir.ll nrntnknl Ha 'rb HWiMiwijw r..w.w..w., radniStvo mobilizira za poll- -
t!6ku akciju. Kongres 6e,
naravno, izborima
podupiratl NDP (Novu demo- -
kratsku partiju).
iNaai onomsKi proDie- -
mi su postali takvi", kaie
"da je politidka akcija
opravdana".
Za ekonomski kaos
zemlji on okrivljuje
naroditq zbog uvodenja kon- -
trole nadnica cijena kojom
se nije niSta ve6
naprotlv, sve
"Rekli smo tada, pogo- -
smo. da kontrola nece
— UDARACUNIQNJZMU—
Neorilike kanadskih doS- -
'tarisklh radnlka sa'njihovim
posioaavcem — arzavom
hisu od skora§njeg datuma
jer je od 1965. do sada bilo
sedam ozbiljnih Strajkova
poStanskih radnika. Ovaj
najnoviji, koji je окопбап
specijalnim mjerama mane-vro- m(
moze svakome poslu-zi- ti
za pouku, jer sve se svodi
na zakljudak da je namjera
vlade bila da siomi unijti
postanskih radnika (CUPW),
u 6enfu je skoro uspjela.
Nego, da se vratimo na
pofietak neke detalje.
svega, zbog toga Sto je
poSta jedina poslovnica u
direktnom, nadleStvu drzave,
driava smatra da ima pravo
da od tih radnika 6ini iznim-k- u.
Naprosto je odlufiila da
oni nemaju pravo na Strajk.
Pregovori za novi
traju ve6 18 mjeseci, jer je
stari ugovor istekao joS u
junu proSle godine, ali joS ni
do sada se nisjta nije rijeSilo.
Srz spora nije bila poviSica
place, kako se u. javnosti
isticalo, ve6 uglavnom
tehnoloSkeinovacije, pitanja
radnog staza, klasifikaclja
posla sli,6rie stvari. Unija je
na stanoviStu da ima
da Шје1от1бпо odlu6uje o
tome, ali drzava odblja, to
je dovelo do naj-ngvij- eg
Strajka koji je trajao
10'dana.
Tri dana po izbijanju Straj-ka
je izglasala specijal-n- i
zakonj kojim s- - Strajk
proglasilp "iegalhim;T radni- -
cima naredjlo da se vrate na
posao. Vodstvp игУјје je pre-pprufiildr.acinl-cima
da se ne
pokore'ovoj; odluci, navode6i
kao razlog,h&prayednost tak-vo- g
zakona.Protiv usvajanja
to zakona u parlamentu je
bila samo Nova demokratska.
partija (NDP), ali zakon je
proSao senat postao
punovazeci.
Dogadaji su dra-matld- ni
Vlada je najpije
izjavila da 6e svi on) koji se
mjera. Vlada je tu kontrolu,
takoder pritiskom radniStva,
uklonila".
Kontrola ie. kao Sto ie
.,_______,__ и-л- .,.. ™vv" (17 Г.A,7nnl,' dovela.do joS ve6e inflac je,
do nezapamdene besposllce
do slabljenja dolara.
Odluka Kongresa rada da
sepodeovlm putem je neSto
§to je trebalo bs davno uci- -
nni, za sxo se je uvijbk zauz.- -
mao napredni dio unlonista,
shvacajuci da je politika sve
da zna6i posao, kruh,
mir, slobodu blagostanje,
dok su politi6ki neaktlvne
unije upravo ond Sto vlasto-drS- ci
kapltal prizeljkuju. To
je voda na njihov mlin do
sada su, -- zahvaljujud tako
pogreSnoj postavci o ulozi
unija, imali mnogo uspjeha.
- ne vrate na biti otpuS-- UniOniStl CG teni- - u ist0 vrijeme je fede- -
. . w ralna policija (RCMP)
U POlltlCarG vpremetadinu u pet unijskih.
ureda u zemlji od Halifaxa
Predsjednik Kanadskog do Vancouvera navodno
kongresa rada (CLC) traze6i dokaze protiv unij-McDerm- ott
izjavjo, je
u Torontu da 6e u idu6im
federal nim izborima' kanad-ski
unionisti aktovati poli- -
je,
i
. .
i ~.— ww
u idudim
'
.
'
on
pot-rebna
nastali
u vladu
i
rijeSilo,
zamrsilo.
i
dili
.h . . . .
'
—
'
i
i
i Prije
ugovor
6esto
pravo
natezanje 1.
vlada
i i
zatim bili
i
,
,
— ona
i
i
i
i
—
—
'
I
i
i
i
i
biti efektlvna ", Kazeonaai e. mwi?, шuvm u гчапа- - .i Brim. znki&iU'-wt-i
"., . v . .' skih voda, naosnovu kojih bi
In. mog.la teretiti zbog krSe- -
nJa zakona. Ujedno su bili ji
zdanl , ria bz za haosenie
petorjee uriijskih voda,- - na
6elu sa predsjednikom Jean- -
Claude Parrotom. Ne vide6i
izlaza iz situacije, koja je
pfijeila da unlSti uniju, Par--
rot je zahvalip radnicima na
рокибаји da brane svoja
prava i prepprucio im da se
vrate na posao.,
Sam Parrot je drugi dan;
26. oktobra bio priveden
sudu gdje je morao potpisati
dokument da opoziva sve
prijaSnje pozive svog radniS- -
tva na Strajk. To je ufcinio
pod prijetnjom zatvora. Sas--
lu§anjeza njega i јоб cetvori- -
cu unijskih vodaodredeno je
za 22. novembra.
Unija u meduvremenu i
sama priprema zalbu, sa
osnovnim argumentom da se
ovim radnicima, time Sto
nemaju pravo da Strajkuju,
uskracuju njihova prava., Via--
da pak priprema kazne za svo
radnistvo Sto je Strajkovalo
bez .obzira na eventualnu
. ' nagodbu, i kako ce sve. zavr
Siti pokazat 6e skori dogada--
U meduvremenu se moze
re6i da je ovo pravo iskuge- -
nje za~grupu radnika, kojiSU
se odjednom naSli usamlje--
ni, bez podrSke, koja ,.s.e
ponajvi§e odekivala od K'a--
nadskog kongresa radavj
Nove demokratske partije.
No, ta. ротоб je izostala.
Stovi§e, ima cak govorkanja
kako su u ovu uniju upleteni
komunisti, te-6- e se provesti
istraga, a neki su ve6 predla- -
gali da se unija decertificira
skine sa spiska registracije.
Nego, u znaku sve u6es- -
talijih Strajkpva, medu radni- -
Styom prevladava miSljenje i
bojazan da. zabrane Strajka
putem specijalnih zakona ne
postanu opca praksa. Jer
radnicima se naj prije daje
pravo na strajk, a kasnije im
se to pravo uskrati i postvlja
se pitanje: zaSto su uprayo
poStanski radnici iznimka?
Hi, koja ce grupa mozda biti
slijede6a?
A.K.
iBiiMMaiBiBBBii i M i ii — .in ii hi
Novi vrhovni poglavar katclicke crkve nije Talijan
— on je Poljak, Slaven! Kakvo iznenadenje! Da ii bi do
toga bilo doslo da Poljska nije soclialisticka zemlja?
§ta to zna6i za katolidku crkvu? Sta znaci za svijet i::,,
6ovje6anstvo иорбе? Ц
Dosta vaznosti pridaje se tome Sto je novi Papa
uzeo ime Ivan Pavao II — to 9stavlja dojam da namjera-v- a
nastavit stopama trojice svojih predsasnika.
' U svojoj prvoj izjavi Ivan Pavao II je rekao da za svoj
glavni zadatak smatra dovrSenje crkvene reforme kako
ju je predvidio Drugi vatikanski ekumenski koncil
odrzan 1962. — 1965.
Za svijet opcenito je posebno vazno njegovo
obecanje da ce se zaiagati za "trajni mir" i "meduna-rodn- u
pravicu".
Naglasio je da postojece "nejednakosti i nerazumi-jevanje- "
prijete opcom katastrofom.
To potvrduje prye ocjene izvjestitelja i komentatora
da je Ivan Pavao II napredan u socijalnim pitanjima,
premda je konzervativan u pitanju crkvene dogme.
Uoceno je da su njegovi odnosi sa predstavnieima
poljske drzave bili dosta dobri, za razliku od kardinala
Visinskog glavnog covjeka katolicke crkve u Poljskoj.
Otud zakljucak da bi njegov dolazak na polozaj glavnog
voditelja vatikanskih poslova mogao otvoriti novo
poglavlje u odnosima izmedu crkve i socijalistickih
drzava uopde. Neki dapace misie da je baS radi toga i
izabran.
Drzanje prema socijalizmu je postalo kijucno
pitanje za katolicku crkvu. To je pitanje vazno i za
ostale vjerske zajednice i organizacije.
Radi se o tome da li ce crkva i dalje smatrati
socijalizam za neprijatelja, iz cega proizlazi politicka
konfrontacija, ill ce priznati da je socijalizam nova faza
u razvitku ljudskog drustva, najviSe dostignuce
druStvene organizacije sto namece politiku Bporazumi-jevanj- a
i "koegzistencije", kako su to neki rekli.
Pitanje crkvenog drzanja prema socijalizmu nije
vazno samo tamo gdje je on pbbijedio, nego je jos
vaznije za one zemlje gdje se on postavlja kao jedini
moguci izlaz iz bijede i sirbmastva, u zemljama "treceg
svijeta". Ali ne samo njih: uvjerenje da je socijalizam
spas raste i u razvijenim kapitalistickim zemljama, prije
svega zemljama Zapadne Evrope, a najvise u samoj
Italiji, tvrdavi katolicizma.
Sigurno je da odgovor na to pitanje ne zavisi samo_
od Pape, pa ni od njegovih najblizlh suradnika i poma-gac- a.
All on moze mnogo da uradi. I zato su sve oci
uprte u njega.
Katblidka crkva je velika medunarodna ustanova i
njezino drzanje je vazno ne samo za 700 milijuna vjerni-k- a
nego i citavu ljudsku zajednicu. Ta crkva nastoji da
se osavremehi i izbor kardinala Wojtyle je najnovija
potvrda tih napora. Pozelimo joj dosljedno koracanje
dalje na torn putu... мвжшшж№пти&ж :..-,.- .. '- -
';' 4 t
S'1" 1
I ItJPI
h"il
mon
%'
I
i f
1I
1
:-a-.
Ч--. 4: Г:
it
V
s'
If
m
lit',
љ
?.
fe
i1
"l fl
1
1;
.4.
.), t
!. h
I 71
i I
w
I