Nase Novine, January 18, 1978

              v5i' '"' шшштшшшвшштвшшшшшттштшшштттвштвтшшшшшшшттшишшшвшштшшш 1 $Љ'тН aimiiUIIMISi.m' % !;%"E: "Vtrrf '--V-V;-
v'- - ":,',Г:; №j;;': :;f.;'.-vv-y:
4-v- i. v;.V',-v,;- V;t " 1- -:,- 1'J $ Frederick Ivor Case "" .?; ' - ! i
.—,— in ~——— ~~-- n — —— —--,.... -,-....- . i,j,l,i„i "
i M —wiww— —ж 11,1,1 -- rr'T" -- пи!,, i Об3!!4 ' i I' '..'" '
i ANDSUZUKB I I
i - i - l. ff's os':vss.'s.ov.YW'SsYSjm№iMm&. л i (Napomena: Frederick Ivor Case Je ротод- -
ni profesor za francuskl jezik a prima'rno'
mu Je zanimanje IstraiivaCkl rad I predava- -
nje literature Afrlke, Karipsklh otoka I Afro--
Amerikanaca.)
miaia-Viiri1""""- " i;""i,ii,-„,.- .,j,. ,,-зв-
вва Pofietak kolonizaclje Kanade po. Evrop-Ijanim- a
u 16. stoljedu bio je popracen sis-tematsk- im
pokuSaJIma da se ellmlnira
domoroqe. Sa rastucom potrebom radne
snage radi eksploatacije bogatstva zemlje,
na tisuce siromaSnih bljelaca je bilo prisi-Ijen- o
da iseli iz Francuske, da se naseli u
Kanadi i styara kapltal za pohlepnl imperi-jallstl6- ki
sisterp i nastajuiu srednju klasu.
All, slromaSnl bijelci, u razna vremena,
nisu dopuStali da ih se eksploatira pa je
pofietkom 17. dtoijeda робео proces poro-bljavan- ja
domorodaca I Afrlkanaca. I kako
je dinamizam kapitallzma rastao, rasla'je i
potreba za robovima.
Louis XIV, kralj za cije je vladavine prog-1абе- п
zloglasni Crni zakonik (Code nolr) tri
puta je primio molbu drzavnlh 6lnovnika iz
Npve Francuske (Kanade) da dozvoli uvoz
roblja iz Afrlke. Kao did obrazlozenja da se
odobri uvoz afrldkog roblja Ruette d'Aute-n- il
je ukazao kralju na dinjenlcu da u kolo-ni- ji
vec Ima crnih robova kojl odli6no sav-ladavaj- Uv
teSkoce §to ih stvara kanadska
klima. I zalsta, prvl podatak o afrlfikom
robu u' Kanadi datira iz 1629. godine.
Ruette d'Autenil je takoder naveo kralju da
.ce na Afrikance paziti, da ce oni noslti
svjeza krzna zivotinja sve dotle dok Ista ne --
postanu dovoljno mekana za izvoz u Evro-p- u.
Louis XIV je dao svoj prlstanak 1689.
godine, ali ni jedan-bro- d s robovima te
vrste nije nikada stigao u Kanadu. Sve do
1760. godine, kad su Fra'ncuzi kapitulirali
pred Britancima, broj ameriCkog Indljan-sko- g
roblja daleko je premaSivao, broj
robova dopremljenih Iz Afrlke. Panisl .
'(americkq indijanskp roblje) bill su narofii-- 4
q neljudskl.tretirani I njlhov zlvotnl vijek'je
bio„-veom-a
kratak, 6ak I ,u poredenju sa
vljekom afrl6klh robova.
' Ц vrijeme Ameridkih ratova broj crnlb
robova "u Kanadi naglo je porastao. I even-itual- po
prernaSlo broj " Panisa. Bijellm ,
Lojallstlma je.bilo dozvoljeno da dopremev
sasobom u Kanadu say, svoj Irnetak, uklj'u-cjv- .'l
robove. A to su bil] oni robovl kojl su
krCII'l zernlju, gradili kuceif radili na Imanji-.m- a
8lu2benika.i druge gospode od kojlh se
safilnjavala vjadajuda klasa'novlh provlncl-j- a
— Upper Canada (sadaSnji Ontario),
Lower Canada (Quebec), Nova Scotia I
New. Brunswick. Britancl su Lojalistjma
ponudili obMat'e. povrfilne, zemlje, koje'su
uskoro bile prisvojene i Iskoristavane. Bije-llm
vojnlcima I radnlcima kojl su prepjegli
u Kanadu takoder je obecana zemlja koju
ESSiB
'i "Hit k Sm l W tU't k~ J,tJl vMm.WIU '
Published every Wednesday by
YU0O8UV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Stroet, Room 500,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario . Telephone: 061-B01- 8, Area Code 416
' Urednlk -E- ditor
Anton Kostelac .
iv
TehnWki oWlkotanJt — Technical aasembly
firaphlc.Llne, Toronto ..,).
Seco(iHuM'aiirteglstratl'on,No,-'037- d
Pretplata: Si 5.00 g'odlBnJe,'pbedlnl prlmjerak 40 centl.
avlonskaposta (prefcomorika zemlje) 40,OO.oodHn)e,
rodovnom pofitom (u kyvertl) $25.00 godllnje.
Novtano doinake samo' cekom I postanikom (III
bankovnbm) doznaeicorn (Money Order) na Ime llata ,
, ("NaSe novlne") III IzdavaCa (Yugoslav Canadian
Publishers Inci)
Subscription: $15.00 per yoar, single copy 40 cents,
Air Mall (Overseas) $40.00 per yoar, by First Class Mall
$23.00 per year,;., ' i'
Advertising rates on, raquost. , ,
Mono should bo oont by chequo or Monoy Ordor
In namo ol "Naso novlne" or Yugoslav Canadian
Publlshors.
Polplsapl £lanpl aadrio rnlaljonjo njlhovlh outora.
Rukoplsi oo no vradaju.
"Nafio novino" ou nasljo'dnik.u Kanadi: "Jodlnelvo",
"Novostl", "Srpskog Qlasnlka", "Edlnostl", "Slobodno
Mlell" I '-'Do-rbo",
u S)oaV Driavamo! "Narodnog
' Qlasnlka" I llatova kojl su mu prothodlll.
su i dobili, ali sa izv esnlm zakasn en em
doblll su manje nego njlhovl "nadmocnicl".
Ali, postojall su I crni Lojalisti, slobod-nja- cl
i robovl koji su se borill rame uz rame
sa Britancima I kojima su bill obecani
sloboda i. zemlja u Kanadi. No oni su
morall vodlti dugu I ogorcenu borbu prije
nego §to su dobili, I to preko volje, manje
parcele zemlje u dijelovlma provincija u
koje su se dosellli. Oni su se uglavnom
morall iznajmljlvati bijelcima kao radna
snaga, onima pored kojlh su se ranlje
borill. U mnogim slu6ajevlma je njlhov обај
doyodio do krajnje bijede, a britanski
abolicionlstl (zagovarafii ukldanja ropstva)
zanimali su se potanko za pitanje crnaca u
Kanadi sl!6no kao I za орбе stanje.roboya i
oslobodenih crnaca. Do kraja 18. stoljeda
su borbeni crncl I britanski abolicionlstl
bill organizirali iseljavanje stotina crnaca iz
Atlantsklh provincija u Sierra Leone. Medu
njima je bila I poveca grupa napuStenih
ljudi sa Jamaike, koji su na silu bill
dopremljeni u Novu Scotlu.
No to nisu bili jedinl crncl kojl su s veli-ki- m
olakSanjem otiSII iz Kanade. Kako se u
raznim dijelovlma republike (Sjedinjenih
Drzava — opp.) na jugu uvodlla abollclja,
Mi ne§to mekSI zakoni, crncl iz Kanade
bjezall su na jug. Usprkos napora neklh
pojedinaca, kao §to je bio Lord Slmcoe,
prvi guverner nove provinclje Upper Cana-da
(Gornja Kanada) ropstvo nije bilo ukinu-t- o
u Kanadi sve do 1834. godine, od kojeg
vremena vazl datum ukldanja ropstva u
cljelom britanskom carstvu.
Kad se uzme u obzirda su 6 od 16 clano-v- a
prve legislature Gprnje Kanade I saml
bill robovlasnicl, onda se nije 6uditl Sto se
je lord Slmcoe eventualno morao zadovo-Ijl- tl
sa kompromlsnim zakonom kojlm se
nije oslobadalo nlkoga.
Kako je broj crnaca u Kanadi rastao
poslije abolicije po centrima vede koncen-tracij- e
stanovnlstva bio je uveden sistem
segregiranlh Skola u provincijama. Borba
''crriih roditelja za primanje njlhove djece u
Skole bila je ogorcena, a neki zapisi
sudskih sporova predstavljaJu.muCno stl-v- o.
Cesto su crni roditeljl, pute'm poreza,
"doprinoslli sistemu Skolstva koje je njiho-voJdje- ci
Ipak bilo uskra6eno.
Eventualno je arhitekt slstema naobraz-b- e
u Ontariju, Egerton Ryerson, podnlo
zakon o odvojenlm Skolama po kojem Je
. segregacija Skola u Ontariju postala to I
sluzbeno. I premda se u toj provincljl
katoli6ke Skole naziva odjeljenjlma, malo
je, medutim, poznatal 6lnjenica da se
originalni zakon Iz 1850. godine odnosio
All Year — Kleinberg: i
McMlchael Canadian Collection of art
This exhibition includes paintings by
each member of'the group of seven, ,
'. as well'as Emily Carr and David Mll-- ''
ne. Closed rriopdays'. Open tuesday
td suriday from 12 no'oh td 5:30'pim. '
... ....? i " .' t, .
dyne' ~ Oct. .1 i).— Morrlsburg:
Upper. Canada Village t7-- step back
100 yrs into Ontario's past and expe- - i
' ' rience life of early Canadian villages.
Open daily from 9:30 aim. — 5 p.m. ;
'.- - : ' u . -
. ч
June 1 —Aug 31 -- Toronto:
Royal Ontario Museum,'— Exhibits:
Work by Hundertwasser, one 6f Aiis-- .
tria's best known artists from June 1
,
--7.31,;Canadlan,,faces: a survey of
Canadian painters. and their subjects
from June to Sept. 10; Chinese„'em-brolder- y,
from June;,1 ~,;AUg. 31:
Royal Ont,; Museum, 100 Queen's
Park . '. м .u ,
na odijeljeno Skolovanje "obojenih ljudi".
U provincljl Nova Scotia bio je usvojen
вИбап zakon I u toj provincljl, kao I u New
Brunswicku za skolovanje crnaca ob!6no
su se starale napredne organizacije poje-dlnl- h
komuna ill dobrotvorna druStva. Tako
je tek 1965. posljednja de jure segregirana
Skola u Ontariju bila zatvorena.
lako je kanadska politika od 1860. godi-ne
pa nadalje bila za pospjeSivanje §to
vedeg useljavanja, postojao je I opcl otpor
useljavanju crnaca, Kineza, Indijanaca I
Japanaca. PoCev sa 1890. godinom bila je
odobrena fiitava serija zakona sa svrhom za
ozbiljno spredavanje useljavanja ljudi van
Evrope. Ove zakone su uvodlle I koristile
kako federalna tako I provincijalne vlade.
Crnci I Indijanci nisu dolazili iobzlr, jer
'navodno nisu bill podesni za oStru klimu
kanadskog sjevera. Interesantno je pak da
se u kanadskoj imigracionoj propagandl u
Sjedlnjenim Drzavama krajem 19. i po6et-ko- m
20. stoljeda naglaSavalo da klima ove
zemlje nije toliko teSka kako je razvikano.
Isti argument u vezi klime korlSten je I kad
se rad i I o o primanju crnaca iz Sjedinjenih
Drzava I sa Karipsklh otoka. Indijci, iz
Kalifornije i oni iz Indije nailazili su na isti
otpor.
U slufiaju Kineza i Japanaca, bududi da
nisu bili ni iz Sjedinjenih Drzava nitP iz
britanskog carstva, koristen je argument o
kulturnoj razllci. Kineski muzevl koji su
osamdesetlh godina 19. stoljeda izgradill
zeljeznlcu Canadian Pacific Railway, treba-l- o
je da se iz nekog nepoznatog razloga u
tisudama vrate u Kinu jednom kad kapita-Jls- ti
u potpunostijskoriste njlhovu radnu
snagu. Mnogl ovi radnicl nisu doSII u
Kanadu iz Klne ved sa zapadne obale Sjedi-njenih
Drzava I njihova odluka da ostanu u
zemlji plaSila je razne vlade; pa su se
postarale za to da se ti ljudi nikada ne nadu
sa svojim porodlcama niti da im se dozvoli
dopremanjezena. Godine 1885. uveden je i
prvi porez po glavi. Kanadska je vlada
zahtijevala 50 dolara za svakog Kineza. Ta
svota je 1900. povedana na 100 dolara, a
1903. na 500 dolara. Vlada Britanske Ko-lumbi- je,
provinclje kroz koju se useljavalo
najvise Azijata, primala je izvjestan posto-ta- k
od ovog poreza. Konadno je, 1923.
godine, doneSen zakon o zabrani uselja-vanja
Kineza u namjeri da se osujeti I
najmanjl pokusaj nekog vedeg naseljavanja
u zemlji. Osfm toga razne su provinclje
uvele zakon po kome se zabranjivalo
bijellm zenama da rade za Kineze I opdeni-to's- e
nastojalo drzati razne narode odvoje--
no- - (Nastavit 6e se)
Summer Theatre
Nlagara-on-the-La- ke
... Junel —; Oct. 1
SHAW FESTIVAL
a) Major Barbara by Bernard Shaw 'June 1 (July, August)",
to September 30 '"
''"'b)' John Gabriel Borkman by Henrik'
1 j 'Ibsem ' ' .' " '' -- '
..' June .2 to July 23 . ,
c) Heartbreak House by Bernard
Shaw, . . .. v. , . Jul'y'27 (August, September) to. Octo-ber
1
SHAKESPEAREAN FESTIVAL,
, .,; (Stratford:
June 5 — Oct. 14 —
. a),A gala-Shakespear- e Revel..
June 5 -
Jt
w тшшттштш
1 Иг - 'ШшШШШ
' шШШжШШшт
' ШВжШШШШ
: шШшШШШШШШШк
V
t
t
i
t
t
I
t
I
i
i
il
)
f
t
'
EflhlVKiH&V на ' :Л ' ; : W9wm--q
David Suzuki makes common
sense of science twice a week
on CBC— -- Wednesdays at 8:00
p.m. on TV's Science Maga-zine
and 1 2:05 Saturdays fol-lowing
.the noonday news
on radio.
штшшштшшшшж чШшШнтхжттшКмгтМљшшшжвжјИшаШхзшНнтНшШшжм m. л csmt-oiiy- . .'. ';%sr-w?m4aiiH- ;ii 'i
ШШжШшшШШШШШтА
t Leading leprechaun of the Irish
Rovers, Will Millar (above) has
been winning friends and influ-encing
people with his group
for over years. Consistently
popular with their television
Superspecials on CBC-T- V, the
. Irish Rovers are international
superstars who have made
Canada their home;
гггггтлигтлтгтлггиглзиа
ByBISERKA
b) The Merry Wives' of Windsor
June 3 (July, August, September) to
. October! , .
' . . c) Macbeth.
. June 3(July, August, September) to
October14
d) The winters tale'
' i
; June 1 (July, August) to Sept. 16,
-- ''" 'v ' ' :'
e).As you like it o
: June2 (July) to August 27
' ' '
, f H -- I ' '' .
' f) Candide:
une 25, July 15, 23, August 5
WMHmi
13
g) Julius Caesar ;
August 11 (September) to October 14
r) Titus Andronlcus: . August 25 (Septerhber) to October 13
г +
+
f
t
t
f
f
I
t
it
f
t
t
r
f
t
)'
'
"
УЛ
i
:
t
i
I
I1
1
t
f
'
l'
'
r1
I'
I1
t
t
Z]
i H
'
i 'V
Uft - A
,i l ' .,., s !t
'iiJAAjijL'—JL %