Nase Novine, January 18, 1978

              Izvoz hibridnog kukuruza
Ove godine Je Iz Jugoslavije Izvezeno
preko 45.000 tona semena hibridnog kuku-ruza
u preko 20 zemalja sveta. Hlbrldne
sorte su prolzvedene u jugoslovenskim
Instltutima i nakon toga su testirame na
vellkirn poyrSlnama, Vedlna ovlh s.ortl se
smatraju najboljlm na svetu po prlnosima I
kvalltetu. Najvedl kupcl semena hibridnog
kukuruza ove godine su Sovjetskl Savez,
Poljska, Demokratska Republlka Nema6-ka- ,
Demokratska Narodna Republlka Kore-J- a,
ItalIJa, Savezna Republlka Nema6ka,
Iran, Tunis I Alzlr. Sa koll6lnom semena
kukuruza koja je do sada Izvezena Iz Jugo-slavije
moze se zasadltl oko 3,5 mlllona
hektara zemlje.
Predvidanje potresa
U Instltutu za f Izlku u Beogradu konstru-isa- n
je uredaj kojl moze da najavl zemljo-tre- s
10-1- 5 dana pre njegove pojave. Meha-niza- m
u stvarl reglstruje povecanu koncen-traclj- u
radio aktlvnog gasa radona, 5to se
— kako je utvrdeno — uvek javlja kao
prirodna predhodnlca trustova I vecih
pomeranja tla u dubinl zemljlne kore, koja
dovode do selzmidklh katastrofa na njenoj
povrSlni. Ova tehnidka novlna je, prema
strud'noj ocenl znadajna za Jugoslavlju jer
u njoj Ima krajeva podloznlh zemljotresl-ma- .
Slldne metode su dosada koriscene
samo u USA I SSSR.
Kongres Roma
Tre6l svetskl kongres Roma odriade se u
Beogradu 1980. godine. Ovo su clanovi
predstavni§tva kongresa Roma Izjavlll na
nedavnom zasedanju u Skoplju. Osnovna
tema kongresa bide razmatranje mogud-nos-ti
da Romi, kojl u svetu vaze za etnldku
grupu doblju status narodnosti. Taj status
zasad Imaju jedino Romi u Jugoslav)]!.
Oni ovde uilvaju punu ravnopravnost sa
ostalim narodlma I narodnostima i imaju
niz mogucnostl za Ispoljavanje svoje
nacipnalne pripadnostl. U Jugoslaviji je
predve godine Izda pryi rednik jezika
Roma, a do kraja ove godine treba da Izade
iz Stampe I prva gramatika njihovog jezika.
Glgant na Krku
Na otoku Krku podize se petrokemljskl
glgant u ciju ce izgradnju bit! ulozeno 700
mlllona dolara. U naredne detlrl godine
sagradit ce se osam tvornica koje de godls-nj- e
isporudlvatl, milion i po tona bazne
sirovineza Industriju plastidnlh materljala i
kemljsku industriju. Ovaj kompleks tvorni-ca
gradl se neposredno pored naftne luke u
OmISJu, odakle polazi i jugoslavenskl
naftovod dug 700 km. Sredstva za izgrad-nju
zajednicki ulazu.poduzede "IN A" — In-dust- rija
nafte Zagreb i ameridka flrma Dow
Chemical Company. Ovo Je u Jugoslaviji
do sada najvedl zajednldkl poduhvat sa
partnerom Iz Inozemstva.
Nuklearne elektrane u Srbiji
Izgradnja nuklearnih elektrana u Srbiji je
po evemu sudedl, neizbezna. Dosadasnji
energetskl izvori polako se all sigurno
iscrpljuju. Ovo je redeno prillkom posete
predsednlka SkupStine SR Srbije In2.
Dusan Ckreblca instltutu za nuklearne
nauke "Boris Kidric" u Vln6i. Stru6njacl Iz
Vlnde uveravaju da de ved 2000. godine
nuklearne centrale u svetu proizvoditi i do
50 posto ukupne elektridne energije.
Realne potrebe ekonomskog razvoja Srbije
bile bi potkraj stoleca trl nuklearne elek-trane
od po 1000 megavata. lako Je u Srbiji
Istrazeno samo 30.000 kvadratnih kilome-tar- a,
geolozi su izra6unall da u ovoj repub-lic!
Ima 1500 tona urana.
Voda za makedonsku zitnlcu
U MakedoniJI ce uskoro podetl da se
ostvaruje jedan veoma гпабајап projekt.
Red je o IzgradnJI akumulaclonog Jezera I
slstema za navodnjavanje "Streievo" kod
BitblJa. Ovaj slstem obuhvatade 22.000
hektara obradivog zemljlsta u Pelagonlji,
makedonskoj zitnlcl. Projekat "Streievo"
jedan Je od najvedlh, najamblcioznljlh
poduhvata u makedonskoj poljoprivredl u
narednlh nekollko godlna. Prema predra-dunsk- oj
vrednostl, za Izgradnju brane,
prateclh objekata I opreme za navodnjava-nje
biceulozeno 3,6 mllljarde dinara.
Izgradnja luckih kapaciteta
Porast ludkih kapaciteta u SR Hrvatskoj
uzlma maha. Nedavno Je u Omisju, na
otoku Krku sagradena naftna luka za prih-v- at
tankera .350.000 tona noslvosti. Ona ce
godlSnJe za jugoslavenskl naftovod prih-vaca- tl
bllzu 25 mllljuna tona "crnog zlata".
U Rijeci se odekuje otvaranje terminala za
godlsnjl prlhvat 40.000 kontejnera. Sredl-no- m
IJeta обекије se prlhvat prvlh brodova
i u lucl Brsica, pokraj Rase (Istra), gdje se
dovrsava prva faza specljallzirane luke za '
drvo. Kapacitet отодибиЈе uskiadistenje
150.000 kublka drva.
U lucl Р1обе zapodela je gradnja termi-nala
za prlhvat 30.000 kublka drvne grade I
150.000 kublka goriva. Zatlm, tu su i novi
kapaciteti u zadarskom arhipelagu, koje
gradl zadar8kl"Jugotanker".
Dubrovacke Ijetne igre
Na sjednlci Vije6a Dubrovadklh Ijetnjih
Igara utvrden je копабп! program ovogo-dlfinje- g
29. festlvala, u4 okviru koga ce od
10. jula do 25. augusta;na dubrovadklm
otvorenim prostorima bltl Izvedeno 106
dramskih, muzidklh, I folklornih priredbi,
uz udesde vise od 2000 umjetnika Iz Jugo-slavije
I vellkog broja drugih zemalja. Od
proSlogodiSnjih dljela na programu su
gotovo sve predstave koje su naisle na
dobar prijem festivalske publike i kritike.
To su Driidev "Dundo Maroje'V Krlezln
"Aretej", Seksplrov "Hamlet", Matkovidev
"Heraklo" I Sofoklov "KralJ Edlp". Preml-jern- e
predstave su "Seksplrov "Rldard-Tre6l- "
kojeg ce na tvrdavi Lovrljenac posta-vi- tl
reditelj Mile Korun i Goldonijeva
"Kafeterija" (Kavana), koju 6e u rezijl
Tomislava Radlda na Gunduli6evoj poljani
izvestl ansambl Dubrovadkog kazalista
Marina DrzTda.
Znacajna obljetnlca
Zagreb — Sjedanje na dane od prlje trl-des- et
pet godlna, kada je Okruinl narodno-oslobodila6- ki
odborza Istru donlo a ZAV-NO- H
I AVNOJ potvrdill odluku o sjedlnje-nj- u
Istre, Rijeke, ZadraI otoka s maticom
zemljom, bit 6e ove godine sve6ano obilje-zen- d
brojnim manifestacljama u cljeloj SR
Hrvatskoj I Jugoslaviji.
Opseznlm prograrriom, 6IJI je prijedlog
ovih dana prihvatlo RepubllCkl odbor za
proslavu 35-godlsnj- ice sjedlnjenja Istre,
Primorja, Zadra i jadranskih otoka s mati-com
zemljom, predvldeni su brpjnl s've6anl
skupovi, puStanje u rad novoizgradenih
objekata, znanstveni skupovi, izlozbe,
prlgodna izdavadka, publlcistlCka i infor-mativ- na
djelatnost, odrfavanje kulturno-umjetni6k- ih
I sportsklh manlfestacija, obi- -
1 -- пШи
M
r-- i ;'':-,,!,,- ,
,--
a c ona'. n m.rat-v..- ri. e i s-- ,u,л,sr--e..t. ,.,o.—m.„la,№d(lnT'Tr.mu .и' ш. .,л;.т
!--
У Лт'1~ 'i' '"" V' '"'' ""-r,- i- ' ; I" ","' Y.'s'--' ' ':,:!' ,к'
&№ '"?!f..?we prpgrame proeiave izraait ce I :
eye ;opcine iz.itih, ejedlnjenih podrucjai "
Kako ovaj dogadaj, lz'1943. godine, medu-tl- m,
po svom гпабаји prolazllokalne re-publ!- 6ke
granice, 6lanovl Odbora su pred-lozi- li
da se 35-godlsnJ- lca sjedlnjenja
obiljeil prigodnlm programlma u cljeloj
zemlji.
Pri tome Je, takoder, posebno istaknuto
da cjelokupnu aktlvnost njegovanja I raz-vijan- ja
revolucionarnlh tradlcija, u koju
svakako spada I ova obljetnlca, karakterl-zlraj- u
elementl daljnjeg samoupravnog
socfJall3tJ6kog razvoja jugoslavenske za-jednl- ce. Proslava ovog jublleja stoga,
гебепо Je, mora proteci u znaku poJa6anih
napora ne samo na o6uvanJu Izvijevanlh
tekovlna nego I na njihovom svakodnev-no- m
unapredenju. "
Dostignuda crnogorskog
stvaralastva u kulturi
Zagreb — Susret kultura naroda I narod-nosti
Jugoslavije, manlfestacija koja se
ve6 gotovo trl mjeseca odrzava u Zagreb u u
6ast 11. kongresa Savez ч komunlsta Jugo-slavije,
priblizava se kraju. Nakon nastupa
umjetnika i kulturnih radnlka iz Srbije,
Slovenije, Bosne I Hercegovlne, Vojvodl-n- e,
Makedonije ovih dana odrzan je Dan
crnogorske kulture dok 6e uskoro, u pos-Ijednj- oj
priredbi, nastuplti kulturni radnlci I
umjetnlcl Kosova.
Tako je zagreba6koJ public! u okviru
Dana crnogorske kulture prlkazana izda-vafik- a
djelatnost Crne Gore, odrzan recital
poezije a Crnogorsko narodno pozorlSte iz
Tltograda izvelo je dramatlzaciju suvreme-no- g
pisca Mlhalla Lallda "Ratne srede".
Odriana je I rasprava na temu "Crnogor-sk- a
kultura danas". Rasprava o toj temi
'mogla bl se sazetl I redl da sadaSnji tre-nut- ak
crnogorske kulture karakterizira
Intenzlvna gradnja mreie instltuclja od
nacionalnog znacenja (ved ih je oko 200),
razvitak obrazovnog sistema (u kojem
sudjeluje svaki detvrtl stanovnik Crne
Gore), borba za provedbu stavova nedavno
zavrSenog 7. kongresa Saveza komunista
Crne Gore, te zalaganje za shvadanje kul-ture
kao sastavnog dijela svakidaSnjice
radnlh Ijudl I gradana.
Osiguranje poljoprivrednika
Indivldualni poljoprivredni prolzvodadl
ce bit! socijalno oslgurani do kraja ove
godine. Prlpreme za ovo su u toku u svim
republlkama. Do sada su svl poljoprivred-nic- i
bill oslgurani samo u SR Sloveniji i
SAP Vojvodlnl. U druglm republlkama I u
SAP Kosovu bill su oslgurani samo oni
poljoprivrednici kojl su uspostavlli neku
vrstu kooperadije sa zemljoradnlCklm za-druga- ma
I kombinatima. Po posljednjem
popisu stanovnistva od 1971. godine broj
indlvidualnih poljpprlvrednlh proizvodaca
u Jugoslaviji iznosi 4,208,000r
Vasahanka
VW PU I '"ЛЖ
':. J+II"WтгVлт11лЛ,и?,% , ?' ! " V
Brloril - U: JUdoelavUI ie evedano Г
radno pro8lavljen'8e-t- i rodendan predejed-- "
nlkaTlta I Dan Mladostl - 25. maj. Na veil-- ,
koj sve6anostl na otoku Brloni, prenosedl
mu najlepSe felje I pozdrave mlllona Jugo-sloven- a,
tradlclonalnu Stafetu mladostl
predsjedniku Titu je urucio student iz
Skoplja Cedo Oordevski.
SkupStina Matice
i se Ijenika H rvatske
Zagreb — Posljednjih sedam godlna bile
su ispunjene raznolikom I uspjeSnom
djelatnosdu Matice Iseljenika H rvatske,
ocijenjenojena izbornoj skupStini te Instl-tuclj- e.
Osnovni zadaci Matice oCitovali su
se u ројабапој aktiynosti Sirenja i produb-Ijlvanj- a
veza sa iseljenicima, kojih u gotovo
svim dijelovima svijeta ima; iz Jugoslavije
ima ih viSe od 2 mllljuna, od беда na Hrvat-sk- u
otpada tredina.
Za predsjednika Matice iseljenika Hrvat-"sk- e
Izabran je Vanja Vranican.
Zagrebadki knjizevni
razgovori
Zagreb — Ovogodisnji Zagreba6ki knji-zevni
razgovori bill su posvedenl 85. godl§-nji- ci
rodenja knjizevnika Miroslava Krleze I
Augusta Cesarca. Na razgovorlma je, u
toku trl dana pedesetak udesnlka iz
petnaest zemalja nastojalo svojim refera-tim- a
iz razliditih aspekata osvijetliti stvara-lastv- o
ovih dvaju velikih pisaca, kao i neke
probleme koje je postavila svjetska litera-ture
od oktobarske revolucije do danas.
Radovi su pokazali da djelo Augusta
Cesarca sadrzi trajne vrijednosti, da Krle-ii- n
opus predstavlja snainu podlogu
suvremene duhovne egzistencije, te da
stvaralaStvo ovih pisaca znadi ne samo
doprinos u zemlji ved I borbi za opdi prog-re- s
I humanizaciju druStvenih odrosa —
progresivnih snaga u svijetu. Takoder je
potvrdeno da interes za Krleiin ciklus i
Cesardevo djelo u svijetu raste, o demu
govorl prevodenje njihovlh djela na strane
jezlke.
NAGROBUSV. KIRILA
Rim — Jugoslovenska driavno-kulturn- a
delegaclja I delegacija Makedonske pravo-slavn- e
crkve, koje su predvodili knjizevnlk
Mateja Matevskl I Mitropolit Kirll, polozlle
su vence i cvede na grob Sv. Kirila Solun-sko- g,
prosvetitelja i oca prve sloven.ske
azbuke, u bazirici S. Klimenta u Rimu.
To Je bio centralni deo proslave dana
jugosjovenske kulture u Italiji, koja se odr-zava
od 16. maja pod imenom "Jugosiavija
u dast svetog Kirila". U okviru ove sveda-nos- ti
u bazillcl svetog Klimenta proditano
je i "pohvalno slovo o Sv. Kirilu" a zatlm su
makedonski pesnlcl, Stane Andrejevski I
Jovan Kotevski, proditali pesme posvedene
velikom prosvetltelju.
JE PRE 2 GODINE OTVORILA SVOJE PREDSTAVNISTVO U TORONTU
401 BAY STREET, SUITE 1703
DA Bl POMOGLA BR2EM I SOLIDNIJEM BANKARSKOM POSLOVANJU IZMEDU
JUGOSLAVIJE I KANADE.
SLANJE NOVCA, OTVARANJE DEVIZNIH STEDNIH RACUNA I OSTALIH
BANKARSKIH USLUGA SLOBODNO POVJERITE NASOJ BANCI S TIME DA
VISINU KAMATA ODREOUJETE SAMI, OVISNO OD NAClNA RASPOLAGANJA
NOVCA NA KOJI ODOBRAVAMO:
— Za uloge po vldenju 7,5%
— Za uloge preko 1 godlnu 9%
— Za uloge preko 2 godine 10%
Stodnlm ulogom po vldonju (do jedne godine) moze to raspolagati u svako doba po
svojoj ioljl i potrobl.
Bilo §to da Vas Interoslra u pogledu garancijo, isplata VaSlh uloga, priplsivanja
kamata (na koje se placa nlkakav porez), prava raspolaganja od strane osoba koje
VI ovlastlte I sllfino, slobodno nas KONTAKTIRAJTE BEZ IKAKVIH OBAVEZA na
tolefon: '
362-260- 56
Truditf demo se da Vam pruilmo prvorazrodnu uslugu, onakvu kakvu VI od nas
odokujeto.
SVIM naSim StediSama, zemljacima Sirom
OVE VEUKE ZEMLJE 2ELIMO SVE NAJBOLJE
U 1978 GODINI!