Nase Novine, March 15, 1978

              _Radni£ki pokret u svetu
Imao je, ima I riaialost Ima6e
i nadalje neprijatelje raznih
kategorija, vrsta i boja. To je
poznata stvar;" Samo naivni
IjudiWgu u to. da sumnjaju
i da se tome 6ude.
Neprijatelji" radni6ke klase
ne nastupaju uvek otvoreho i
javno. Oni se' ne bore u prvim
linijama, u prvim redovima,
prsa u prsa. Za§to bi to 6ini-- li
kada pomobu novca. u
kome ne oskudevaju, mogu
da u prve bojne redove anti-radni6k- og
fronta, isture svo-j- e
plabenike, svoje pione,
koji jm sluze na onim mestl-m- a
j pUnktovjma gde in njl-ho- ve
gazde rasporede.
Svrha ovog 6lanka, medu-ti- m,
nije da raskrinka i obe-loda- ni
sve vidove, svu tehni-k- u
i tehnblogiju podzamne
borbe kapitalistiCkih priSi-petl- ji
i skitono§a protiv rad-ni6- ke
kiase i njenog pokreta
u svetu. O tim beskrupuloz-nim- ,
prljavim podvizima ka-pitalisti6- kih
agenata naplsa-n- i
su Citavi tomovi knjiga
iako, sigurno, nije o njima
sve гебепо.
NaSa namera je skromnija:
da naSe iseljeniStvo u Sever-no- ]
Americi i ovom prilikom
upozorimo na prljavu i ne
naivnu politidku ulogu "Sr-bobran- a",
koji ve6 decenija-rn- a
ne bira sredstva u borbi
protiv svega Sto je napredno
Lprogresivno u svetu..
Nalme, postavlja se pita-nj- e:
zaSto "Srbobran" likuje i
kli6ubi "baca kapu u vis od
' srebe" - §to je "New York
Times" objavio da je Stevan
Dedijer aktivno radio u ame-rifiko- j,
jugoslovenskoj i sov-jetsk- oj
obaveStajnoj slufbi,
buduci, kako veil "Srbobran"
da je bio urednik "Slobodne'
гебГ?! Ako jeto ta6no, u §tp
ne verujemo, onda to zaslu-2uj- e
samo osudu i prezlr, a
ne slavlje i radost, jer vozati
se na tako iskonstruisanom
triciklu, mpze samo beskru-puloz- ni
pokvarenjak i place-n- i
provokator, koji iskljufclvo
radi za novae, a ne iz nekih
"Idealisti6kih pobuda".
Ali sve je to "Srbobranu"
sporedno i manjevazno. Cilj
njegovog 6lanka je da neoba-veSteni- m
proturi lai, po
kojojje S. Dedijer rukovodio
srpskim radnidkim pokretom
u Sjed. Drzavama i uredlvab
"Slobodnu п§б". Medutim;
poznata je dihjenica,, cfa je u
podetku rukoyddilac tog po-kreta-
i urednik njegbve novl-n- e
bio Joso Rajnovib. Usko-r- o
uredivanje "Slobodne re-6- i"
j rukovpdenje srpskim
antifaSistiCkim pokretom u
Sjed. Drzavama preuzeo je
,
poznati spanski borac (kd-mand- ant
ameri6kog( bataljo-n- a
"Dzordz VaSington") --
, Mirkp Markovib, koga "srbo-- 1
brand", 6ak i da su hteli,
nisu mogli zaboravjtl. Samo
njegova rubrika u ''SI. rebi"
— "Da smo nabisto" godiria--,
ma je.zagprdavala zivot mno-gi- m
danaSnjim pokojnlcima,
gazdama "Srbobrana" — od
Fptiba i Dionisijaj pa nada-- ,
Ije... -
Табпо.је da je S. Dedijer
nekoliko godlna (do 1943.)
radio u "Slobodnoj re6i" —. kao saradnlk, a ne kao ruko-vodlla- c.
I u tome je "Srbo-bran"
u pravu. A §ta je sa
Stevanom Dedijerom bilo
posle 1943. godine, kada je
stupio u anrieribku "strate§-k- u
sluzbu" ("Oversea Stra-tegic
Service"') — to je nje-gova
Нбпа stvar i sa tim srp-s- ki
napredni pokret u Sjed.
Drzavama nije Imao nikakve
veze, pogotovo, £to je u Ju-goslav- lju,
odmah posle rata
Stevan Dedijer dosp'eo' u
uniformi ameribkog vojnika.
Povodom toga ima smisla
podsetiti bitaoce, da nas
istorlja u6i, da radnl6ki po-kret,
nazalost, nikada nije
bio poSteden raznih neprija-teljski- h
uljeza — pla6enih
provokatora, koje su njihove
gazde,-- zve'ckajubi novcem,
ponekad uspevale da zaka-muflira- ju
i ubace u radnibke
organizacije sa ciljem da
provociraju, prave smutnje i
ometaju sve §to je progresiv-n- o.
Prema tome, ako pred-postavi- mo
da je Stevan Dedi-jer
trebao da odigra takvu
prljavu ulogu u "Slobodnoj
re6P on u tome nije uspeo
Franjo Nevistib, jedan od
izbjeglih usta§a, nastanjen u
Argentlni, bio je jedan od
prvih Pavel icevlh prezlvjelih
ortaka koji shvati§e da pod
ustaSkim barjakom i paro la-ma
пебе uspjeti predobiti
takozvani "zapadni svljet",
da im pru2i ротоб u ruSenju
Jugoslavije I ponovnoj uspo- -
vine pod nekim drugim po- -
glavnikom.
Kaoglavn uvodn6ar 6ika- -
Ske "Danice" koju Sirokobre- -
fiki fratri preuzeSe od pred- -
ratnog urednika
Ivana KreSiba, Nevistib je
duze vremena argumen rap,
sa svojim kolegama koji se
nisu. mogli otresti starlh
Pavellbu, da
јеУако zele irnati ma' kakva
uspjena meau viaaaiucim
nuzno da
se pritaje i okane zastarjelihy
nayika. Propovjedap je prlh-vatan- je
novog' hacina yode- -
nia ustaske politike, bez
Ime--
ha I otrcanih ustaSkih paro- -
la: '--
-i''-'
'- - ;
l
Zadrtijl, medu ustasama
nisu se rfipgll
pa јоб'
isadakade Pavellbu, Luburi- -
bu i drugim Hitlerovjm slu- -
Daci e Hrvatske. all izaleda
kadabi Im biti bame-- .
i da se zamaskirajti
blagodarebi zrelosti toga po-kreta
i budnosti njegovog
rukovodstva... U to vreme,
prema kazivanju Nikole
bilo je poz-nat- o,
da su-- , Stevan Dedijer i
mladi mu brat Vladimir, pre
rata bill stipendisti kraljev-sk-e
vlade (Stevan — na Har-vard
u — Sjed'. Diiave, a Vla-dimir
u Oksfordu — Engles-ka- ),
dok im je majka — Mili-c- a
bila dvorska dama kod
kraljice Marije.
S druge strane, ako bismo
gornju predpostavku eventu-aln- o
i prihvatiii, Stevan Dedi-jer
ne bi bio ni prvi a, naza-lost,
ni poslednji provokator,
ubacen u radnicki pokret,
koji uprkos svih intriga, pro-vokac- ija
i smicalica, nezadr-ziv- o
osvaja sve vece pozicije
u svetu. .
I јоб ne§to. Stevan I Vladi-mir
Dedifer su poznati po
svom stavu.
To izrazito datira od vreme-n-a
kada je Vladimir "simbo-Ii6ki- "
stac u odbranu Milo-van- a
Oilasa, zakletog anti-komunls- te,
koga se Vladi-mir
nikada nije odrekao. U to
vreme Stevan se slozio sa
svojim mladim bratom, zbog Maskinano
na djeiu
stavipropaleHitlerovetvore- -
paroiaiklicanja
krugovlmaZapada,
sDominiania'PaveHceva
pomJri'ti's'Ne--
vestibevim'savjetlma,
ganimazavrijemeamedku- -
tniiedaDODrimeNevestibeve
Ko-va6evi5a-Sta-rog,
antisovjetskom
kao "akademi6ari", histori-6ar- i,
profeslonalci i tome
sl6no.
Tako se u New Yorku i Cle-velan- du
vodi prikrivena usta-Sk- a
propaganda pod akade-msko- m niaskom. Da bi
medu amer!6kim akadem- -
8kim ntelektualnimr poli- - t6km , v,ada]uclm
ma stek j dyobj„
kakvu.takvu pomoc u svo]oj
kampanji za ruSenje Jugo- -
saviJe predstavljaju se kao
humanitarci , slobo.
de kojj su 2b tj svojjh
„dea „ moraj
spase gave od .ikrv02ednih
k0munjsta„ k ., su toboie--
окир,га nJlhovu domovinu.
Slibnu propagandu vode
raznl pojedinci i grupice
iujwynua u uiuynii pieujeu
ma Sjedinjenih Drava I Ka--
nade.
U vodenju ustaSke propa
gande (sti6u;se i nekl svebe
nici-zatrov- ani nacionalistlfi
kom mrznjom.lzgleda da je
pod firmom(yjere 1акбе voditi !
' ustaSku polltiku nego pod
bilokojomdj-ugom-. Usvijetu
ima Јоб dosta praznovjerja'i
bogoDojaznr, Kao i ncemjer- -
stva. I jedno i drugo iskoris- -
tavaseza p'romicanje usta6--
ke stvariJ Predstavljajubi se
za borceza "slobodnu Hrvat- -
beni vjernici uzeti za gotov
дгоб sye &o im se servira.
Posljednje vrijerrie usmjerlli
da je vodebl sloj ustaSkih sku", ustaSKi nastrpjeni sve-izbjebl- lca
doбao do zakljub-- benici ra6unaju,da be rieupu- -
modld
savjete
6ega je izgubio povla§ceni
polozaj, koji je do tada uii-va- o
u Jugoslaviji.
Neda se izbe6i jedno logi-6n- o
pitanje: zaSto "Srbo-bran"
ill ta6nije гебепо,
zaSto "New York Times" tek
sada "otkriva" £pijunsku de-latn- ost Stevana Dedijera,
kada to nije niSta novo, jer je
Stevan Dedijer, kao Spijun
otkriven i raskrinkan joS
podetkom 1976. g. u milan-sko- m
- br 65as9o7p6is?u Z"aLS'Etouro"pNeeaw"
York Times" piSe o tome sa
zakaSnjenjem od skoro 2
godine? Zar dobro obaveSte-n- i
"New York Times" nije
znao za pomenuti clanak
"L'Europea"? E, toliko baS
nismo naivni... Verovatno
se, iz.pitajboga kojih razlo-g- a,
ukazala potreba da se Пб-no- st
i uloga S. Dedijera
novim blefom ponovo zaka-muflir- a,
pa jezato u 6lanku u
"New York Times-u-", "da se
Vlasi ne dosete", kao u bili-jardskojJ- gri
karambola, do-da- to
kao da je on, navodno,
nekada bio povezan sa jugo-slovensko- m
i sovjetskom
obaveStajnpm sluzbom.
Јоб pre par godina raskrin- -
su svoju . propagandu na
ovdje rodene, pripadnike pr--
ve, druge i trebe generacije
ameri6kih Hrvata, kojima je
jako slabo poznata povijest
hrvatskog naroda.
UstaSke agenture pod aka--
demskom maskonrj bave se
knjiga i bro- -
бига na engleskom jeziku.
To je namijenjeno uglavnom
akademskim i politI6kim km- -
govima i institucijama u
Americi. Za zemlje u Juznoj
Americi tiska se sli6an mate-rial
na §panjolskom jeziku.
Pripremaju se takoder pre-dava- nja
i seminari. Tako
vidimo da je u Clevelandu
bio zakazan "American Croa-tian
Seminar" pod
"The American
Croatian Academy Society
of Cleveland" I "Case Wes
tern Reserve University and
The Institute for Soviet and
East European Studies,
John Carroll University".
' 'Jedha паба narodna pos-Ibvic- a.
glasi: "Ako laze koza
ne
"papke. Geor- -
£e J. Prpic,' pbtpisnik objave
seminara1- ;- bib je jedan od
predavaba. Tema njegove
"Role of the
Returned Emigrants in Croa--
Bogdan Radltsa (Radi- -
ca) Imao je pak za temu:
Yesterday,
Today, and Tomorrow". Pr--
pic ga je titulirao. profesp- -
rom. Hrvoje Lorkovib, s
tltulbm "Dr' irriao je za temu
"The Problem of Croatian
Discord". Dr. Francis H. Ete- -
bwWy'WiMW
kani agent, sada "profesor"
iz Linda'u Svedskoj, u neko-liko
mahova daje "New York fimes-u- " antisovjetske izja-v- e,
рабак i "priznaje", (jer je
preko "L'Europea" ve6 otkri- -.
ven) da je "bio" agent Cen-tral- ne
obaveStajne sluzbe, a
da bi izgledao "umiveniji" i
"iskreniji" tome nespretno
dodaje, da je bio i jugoslo-vens- ki
i sovjetski agent.
Kakva prpvidna igra! Jasno
je, da je ovim priznanjem
Stevan Dedijer pokuSao da
zametne svoj атегјбкод
agenta, da bi "o6iS6en"
mogao biti opet od koristi
svojim gazdama.
A jadni "Srbobran" kao da
veli: "6to, nisu samo na§i
saradnici povezan i sa raznim
Spijunskim fondovima, po-6e- v
od fondova pokojne kra-Ijevs- ke
vlade, pa do svakoja-ki- h
Strajk-brehersk- ih
fondova, nego je i
"Slobodna геб" imala jednog
takvog..."
Ukratko: "Amerikanski Sr-bobran"
je zaista nepoprav-Ijiv- !
On planski i svesno
"dubri kbrov da io§ Јлб
buja". S. Ristid
California ustastvo
raspar6avanjem
pokrovi-teljstvo- m
rasprave'bila
"Independence:
"stulpidenskih"
rovich, bio je takoder jedan
od seminarista. Njegova te--
ma je bila "The Declaration
of Independence: American
Arguments for Self-Deter- mi-nation".
Pored ovih predava6a 6ija
se imena 6esto spominju ili
pojavljuju u propagandistib- -
kirn listovima poput "Dani- -
ce", koja ve6 dugo godina
objavljuje hvalospjeve Anti
Pavellbu i "NDH",-spominj- u
se takoder bivSi ameriCki
ambasador u Beogradu, ra-tobo- rni
advokat Laurence
Silberman i C. Michael Mc-Ada- ms
(John Carroll Univer-sity).
Silberman je bio gost i
govornik ria banketu kamu-fliran- ih
"akademi6ara". je
poznat po svom arogantnom
ponaSanju kao na§ ambasa- -
dor u Jugoslaviji. Tema Mc-Adamso- va
predavanja bila
je: "American Legal System
and the Artukovic Case".
U objavi je takoder spome-nut- o
da be seminaru prisus-tvova- ti
i predstavnik State
Yugoslavia". Sklon sam mi§- -
Ijenjuda njegovo izlaganje
nije bilo ba§ ugodno za usta--
- бке propagandiste.
Voditelj je bio grof J. T..
Bombelles, koji-takode- r nosi
titulu doktora.
Teme tih govora пабјп
"akademibara" bile su srod-n- e.
UdeSene su bile da
tjeraju vodu na иваШ mlin.
Svi su se vjerojatno drzali
Nevistibeve upute i tokom
,
(Nastavak na st. 20)
faze rog". Teme pojedinih Departmenta Sjedinjenih Dr-predaV- anja
za vrijerrie dvo-zav- a, gosp. Darryl H. John-dnevn- og seminara (26. i 27. son, koji be imati za temu
novembraj otkrivaju ustaSke "American Policy Toward
Na primjer, Dr.
je.
tia".
Nekl
trag
tako
On
svlh
tako