Nase Novine, November 02, 1983

              APEL NASTAVNIKA
ZAP. NJEMACKE
BONN — Sve napetija atmosfera
"vruce jeseni", u okviru koje sve
masovniji mirovni pokret prijeti zes-toki- m
demonstracijama protiv novih
americkih raketa na njemackom tlu,
dobila je u SR Njemackoj novu
dimenziju: akciji se pridruzuju i
nastavnici.
Na drugom mirovnom kongresu
pedagoga u Kelnu, na kome je
sudjelovalo vise od 2500 delegata iz
cijele SR Njemacke, upucen je
"poziv roditeljima, ucenicima i uci-telji- ma
da sudjeluju na jesenjim
manifestacijama mirovnog pokreta".
Za 20 oktobar predfozen je "Dan
otpora skola" novim raketama.
STOTINE MILIJUNA
NEPISMENIH
NEW DELHI (PTI) - U mnogim je
zemljama pravo na obrazovanje vrlo
daleko od stvarnosti, sto dovodi do
stalnog povecanja broja nepismenih
ljudi u svijetu — istakao je generalni
direktor UNESCO-- a Madu Mahtar
Mboa.
U poruci u povodu medunarodnog
dana nepismenosti 8. septembra
Amadu Mboa je rekao da 824
milijuna odraslih niti cita, niti pise,
dok 121 milijun djece osnovnog
skolskog uzrasta nije obuhvaceno
skolovanjem sto samo pridonosi
daljnjem porastu broja nepismenih
ljudi.
Premdaje nepismenost uglavnom
rasprostranjena u najobespravljeni-ji- m
dijelovima svijeta, ona je cesta i
u nekim razvijenim — bogatim
zemljama gdje obicno pogada siro-masni- je
kategorije druStva.
epraissttoarziljoacine
LIMA, Tanjug — "Sve se greske
mogu zaboraviti, ali istorija ne
prasta zlocine nad narodima." Ovim
zakljuckom ugledni peruanski "Ob-servado- r"
ocenjuje danasnju situa-cij- u
u Cileu.
"Represivne mere, ubitstva, pro-gon- i,
hapsenja, nametanje uvezenih
ekonomskih modela, nisu pomogli
Pinoceu da obuzda cileanski narod.
Izmucen, eksploatisan i progonjen,
Cile je ponovo u krizi koja guSi
represivni rezim", istice "Obser-vador- ",
Vrlo sli£ne ocene objavljuju i
ostali peruanski dnevnici kao i
mnogi listovi sirom Juzne Amerike.
"Brutalna sila, primecuje vodeci
"Universal" iz Karakasa, ne reSava ni
ekonomske ni druStvene ni politicke
probleme. Pinoce moze objaviti
deset deklaracija sa namerom da
ostane i dalje na vlasti — ali on ce
pre ili kasnije, a najverovatnije
veoma brzo, morati da ode."
Strajkom gladu
protiv raketa
AUKLAND, — Gotovo 10.000 ljudi
u oko trideset zemalja sirom svijeta
podrzalo je grupu od jedanaest
"strajkasa gladu do smrti", koji traze
zaustavljanje trke u nuklearnom
naoruzavanju i mir u svijetu. Jedan
od sudionika strajka gladu, japanski
budisticki svecenik Micijusi JukiSi-m- a,
izjavio je da je izgubio deset
kilograma, ali da ce sa svojim
sljedbenicima nastaviti strajk. Straj-ka- si
su prestali uzimati hranu 6.
augusta, obiljezevajuci tako datum
kada je prije 38 godina bacena prva
atomska bomba na HiroSimu. Poje-din- e
grupe u nekim zemljama tako-de- r
su pocele strajkati gladu.
U Madridu je zavrsena Konferen-cij- a
o evropskoj sigurnosti i surad-nj- i,
poslije rl godine; pored evrop-ski- h
zemalia sudjelovale su i Sied.
Drzave i Kanada. Ovo je izvjeStaj
dopisnika "Vjesnika":
Madridska deklaracija, koju su.
konacno usvojile vlade 35 drzava,
sudionica KESS-a- , programsko je
obogacivanje i akciono konkretizi-ranj- e
helsinskog dokumenta. Os-nov- ni
cilj je osiguranje "istinskog
popustanja" u Evropi i "obnova
iskrenosti i povjerenje medu drza-vam- a
sudionicama KESS-a.- " U mad-ridsko- m
dokumentu kritifiki se kon-stati- ra da "nisu dovoljno bile isko-riste- ne
mnoge mogucnosti koje
nudi zavrSni helsinSki dokument za
unapredenje sigurnosti i suradnje".
Zato u "madridskom sporazumu"
sudionice KESS-- a izjavljuju da ce
"uciniti nove napore da bi popuSta-nj- e
zategnutosti postalo stalnim i
globalnim procesom univerzalnog
dometa".
Odluceno je da se sazove posebna
konferencija, pod okriljem KESS-- a,
ciji je zadatak da ојаба mjere
sigurnosti i otvori put ka razoruzanju
u Evropi. Pripremni dio te konferen-cij- e
35 drzava pocet 6e 18. listopada
u Helsinkiju, a prvi dio, posvecen
mjerama sigurnosti 17. sijecnja
iduce godine u Stockholmu.
"Cilj te konferencije kaze se u
Madridskoj deklaraciji, jest da se
etapno poduzmu nove akcije djelot-vorn- e
i precizne, da unapreduju
djelojacanja sigurnosti i suradnje, a
time i razoruzanja." Ta mjera prime-njiv- at
ce se na cijelom evropskom
teritoriju.
Dalje se kaze u dokumentu da
drzave KESS--a "osuduju terorizam
narocito terorizam u medunarodnim
odnosima'Me drzave obavezuju se
da "poduzmu sve mjere kako bi
sprijecile da njihovi teritoriji budu
koriSteni za pripremanje, organizi-ranj- e
ili provodenje teroristicke dje-latno- sti
ukljucujuci tu i one koje su
usmjerene protiv drugih drzava i
njihovih podanika."
UMETNICI PROTIV RASIZMA
. г.&ј&'чгжшвавштл yysf £Л vtf .' л „ " . # yv-- j Ул C& GA_ ЛЉЧлХАчјгГЛЈХЗ- - ' "1ЛМЛН.ЛЧ8
Grupa istaknutih umetnika i sportista pokrenula je u Ujedinjenim
nacijama kampanju za bojkotovanje svih sportskih i umetnifckih
manifestacija u Juznoafn6koj Republici. Pokretadi kampanje su poznati
pevafii Harry Belafonte i teniser Arthur Ash koji su saop§tili da te svojim
kolegama §irom sveta uputiti 15.000 pisama s porukom da ne ufiestvuju
na gostovanjima koja organizuje rasistidki rezim u Pretoriji, sve dok se u
toj zemlji ne ukine politika aparthajde. Ash je saopStio da je vec uspeo da
ubedi Cuvenog americkog tenisera Johna McEnroya da odbije ponudu za
gostovanje u Juznoafricko) Republici, za koje bi dobio premiju od
najmanje milion dolara. Na na§oj slici su trojica uiesnika u kampanji:
umetnici Gregory Hems, Toni Rendal i teniser Arthur Ash (sleva
nadesno).
U
DNR Korejaje proslavila 35-godiSnj- icu svoje nezavisnosti. O naiinu na
koji je obelezen ovaj nacionalni praznik detaljno, u slici i reel, IzveStava
"Pjongjang tajms", list namenjen inostranim Citaocima, odakle prenosi-m- o
i ovu fotografiju. U mas'ovnoj, spektakularno reziranoj i neverovatno
precizno uvezbanoj paradi na glavnom trgu u Pjongjangu, koji nosi ime
"Kim II Sung", ufiestvovalo je, kako pi5e list "vi§e od milion radnih ljudi
Pjongjanga". Glavna tacka parade bila je masovna igra "Narod peva o
vodi", koju je na stadionu "Kim II Sung" izvelo 50 hiljada studenata.
September 28, 1983, NASE NOVINE —3
U posebnom poglavlju o "suradnji
u podrufiju ekonomije, znanosti,
tehnike i covjekova okoliSa" nalaze
se zakljucci o razvoju trgovine i
industrijske kooperacije, zatim
smanjenju svih vrsta prepreka koje
otezavaju medunarodnu robnu raz-mjen- u.
Podrobnije se govori o
obogabivanju suradnje u podrufiju
energije, posebno o sve tjeSnjoj
suradnji na duzi rok.
Ocuvanje covjekova okolisa pred-vid- a
se u mjerama zabrane zagadi-vanj- a
atmosfera, vode i zemljiSta. U
torn poglavlju podrobno se razraduje
suradnja na znanstvenom i tehnifi-ko- m
podrucju, poboljSanju evrop-ski- h
prometnica itd. S tim u vezi
predvida se svestrana razmjera in-forma- cija.
PoboljSanje i proSirenje prava
covjeka zauzima kljufino mjesto u
Madridskoj deklaraciji. U Kanadi
(Ottawa) ce se, s tim u vezi 1985.
odrzati sastanak strufinjaka 35 drza-va
KESS-- a o jacanju osnovnih
sloboda fiovjeka, a u Svicarskoj
(Bern) ce se 1986. odrzati sastanak
struenjaka posveden pobolj§anju
ljudskih kontakata.
Na poziv vlade Grcke, u Ateni 6e
se iduce godine odrzati sastanak
struenjaka, 6iji je zadatak da razrade
metode za miroljubivo rjeSavanje
sporova medu drzavama. Odrzat 6e
se joS niz sastanaka, kao §to je
zasjedanje struenjaka u Veneciji
1984, radi unapredenja ekonomske
kulturne i znanstvene suradnje u
Sredozemlju, zatim "forum kulture"
u Parizu, pa "znanstveni forum"...
Svi ti skupovi cine osebujan "meha-nizam- "
za stalno obogacivanje pro-ce- sa
KESS-- a.
"Madridska deklaracija" predvida
mjere za poboljSanje polozaja rad-ni- ka
emigranata i clanova njihovih
obitelji, kojih u Evropi ima, oko
deset milijuna. S druge strane,
predvidaju se mjere za osiguranje i
zaStitu interesa nacionalnih manjina
i narodnosti, kao Sto je jezik,
kultura, odgoj, Skolovanje i sliSno.
U deklaraciji se nalazi poglavlje o
jacanju sigurnosti i suradnje u
Sredozemlju. Vlade 35 drzava oba-vezuju
se da ce smanjivati zategnu-tos- t
i jacati sigurnost u toj strateS-ko- j
zoni, odricu se upotrebe sile,
obecavaju akcije za poboljSanje
prometa u Sredozemlju itd.
Niz zakljucaka odnosi se na
unapredenje suradnje omladine 35
drzava, zatim poboljSanje rada stra-ni- h
novinara, obogacivanje razmjene
knjiga, filmova i drugog kulturnog
stvaralaStva, olakSavanja za dobiva-nj- e
viza gradana za putovanje u
inozemstvo, ostvarenja Sto tjeSnje
suradnje drzava u podrucju Skolstva
i slicno.
Konacno Madridska deklaracija
sadrzi suglasnost 35 vlada da se
nastavi proces KESS-a- . Tako je
odluceno da se novi KESS odrzi u
Becu, 6iji pripremni dio ce pofieti 23
rujna, a glavni dio 4. studenoga
1986. JoS je odluceno da 35 drzava
obiljeze u Helsinkiju 10-godiSn- jicu
pocetka procesa KESS-a- .
1гаДЖ13гЕ1ТДКД0Т5;ГЈГС1ГОЈШ?ЈУЈга
Izgubili smo dva dana na probanju
nove masine, a cekali smo i na
izvjestaj s konvencije Hrvatske Brat-sk- e
Zajednice i zato nije bilo
moguce da se ovaj broj lista bolje
pripremi.
Molimo da se uzme do znanja.
UREDNlSTVO