Novosti, November 25, 1944

              STRANA 2
NOVOSTI
Published everv Tuesdav Thursday and Saturday by tho
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in tho Registrv Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelođde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Nikola Kovačević - Ciko
Glavni organizator Vijeća Kanadskih Južnih Slavena drug
Nikola Kovačević (Ciko) imenovan je nedavno po jugoslaven-skoj
vladi iz Londona za stalnog delegata pri Medjunarodnom
Uredu Rada Tu dužnost je Kovačević nastupio odmah po svr-šetku
nacionalne turneje za pomoć našem narodu u starom
kraju i to je bio razlog da je morao predati ostavku na duž-nosti
organizatora Vijeća
Do dužnosti organizatora Vijeća drug Kovačević je bio
poznat u glavnom kod organiziranog dijela naših radnika sve
tamo od 1937 godine kad je došao u Kanadu Inače šira jav-nost
ga nije mnogo znala ni poznavala prvo što nije dugo u
Kanadi i drugo jer se nije isticao ni javno nastupao Toga
radi mi smatramo da kao njegovi stari drugovi i saradnici
rečemo pa makar i u kratko nešto o našem Kovačeviću iako
će se on ovome protiviti
Došao je u Kanadu 1937 godine dakle u danima kad nam
Je najviše trebao U Španiji je tada bijesnio rat protiv omraže-nog
fašizma Anti-fašis- ti demokrate i drugi prijatelji borbe
protiv fašizma hrlili su tada sa svih strana u pomoć narodu
Španije svijesni da to nije borba samo španjolskog naroda
nego borba od važnosti za cijelo čovječanstvo u opće Tom
pozivu odazvao se i naš još tada mladi radnički pokret u
Kanadi Poslao je preko jedne stotine svojih boraca članova
svojih koji su otišli u Spaniju u borbu protiv fašizma Oko
dvadeset ih je tamo ostavilo svoje mlade živote dok su se
drugi djelomično osakaćeni izcrpljeni vratili poslije one prve
pobjede fašizma natrag u Kanadu Medju onima koji su tada
otišli u Španiju bio je i dobar dio vodstva našeg pokreta To
je već danas svakom našem radniku u Kanadi poznato Ispraž-njeni
tako ostali smo osakaćeni Dio naših najboljih vodja i
organizatora pokreta pošao je u borbu protiv fašizma svijes-n- o
i spremno da pero zamjeni puškom i riječ otvorenom ak-cijom
U Kanadi na vodstvu pokreta ostali su oni koji su mo-rali
ostati da zamjene i makar koliko nadomjeste ispražnjena
mjesta kako radi toga nebi cijeli pokret postradao Trebalo
nam je pomoći Trebalo nam je dobrog i jakog vodstva koje
bi naš narod vodilo i pripremalo za velike i sudbonosne dane
koji su se primicali velikom brzinom
Drug Kovačević je tada bio u Sjedinjenim Državama za-poslen
na organiziranju srpskog demokratskog pokreta i ure-djivan- ja
Slobodne Reci Iako je tamo bio potreban što se ono
reče _ ko oko u glavi ipak se nije oglušio pozivu našem da
dodje u Kanadu i pomogne nam
Od tada 1937 godine drug Kovačević je bio medju nama
u Kanadi Predaleko bi nas odvelo ako bi željeli opisati nje-gove
ogromne zasluge za naš hrvatski srpski i slovenski rad-nički
pokret u Kanadi koji je tada još uvjek bio mlad ali pun
borbenog duha — ali nećemo pretjerati ako istaknemo da je
Kovačević po dolasku k nama bio centar — stožer koji je sa
svojom političkom spremom dobrim poznavanjem starokraj-ski- h
problema i naročitom sposobnošću u ophodjenju sa lju-dima
okupio svih nas Bio nam je otac i učitelj Njegova pri-sutnost
opažala so na svim granama našeg rada Pomagao je
svagdje gdje je vidio da pomoći treba Održao je niz kursova
i konferencija Bio je predvodnik dopisničke škole Pomagao
je kod uredjivanja novina i davao savjete organizacijama
Njegovim prisustvom i pomoću podignulo se ne samo mlado
i jako vodstvo u našem pokretu nego i cijeli pokret Tolike su
eto zasluge našeg Cike za naš pokret u Kanadi
Kad se u godini 1942-1943-ć- oj pružila prilika da se po-mogne
herojskoj borbi našeg naroda u starom kraju sa oda-šiljanjem
dobrovoljaca drug Kovačević je i tu bio medju pr-vima
koji se javio za taj častan posao Pripremio se bio i iz-vježbao
i ako u odmaklim godinama i pošao sa prvom gru-pom
naših najboljih drugova u Jugoslaviju Na putu negdje
na oceanu brod je bio torpediran po neprijateljskoj podmor-nici
Dvojica naših drugova Mile Vrkljan i Luka Biljan su tada
pri spuštanju u spasavajuće čamce ubijeni iz neprijateljske
mašinske puške koja je kosila po palubi tonućeg broda Drug
Kovačević sa još nekojim drugovima ostao je izrešetan tano-tim- a
teško ranjen što je bilo razlog da sa ostalima nije i dalje
nastavio put preko oceana nego se poslije nekoliko mjeseci
bolovanja morao povratiti natrag u Kanadu
Odmah po povratku otpočelo se pripremama za sakup-ljanje
robe hrane i ljekarija za naš narod u starom kraju i u
tom poslu vidimo neumornog Kovačevića kako radi putuje iz
mjesta u mjesto od obale do obale — samo da pomoć bude
Što obilatija
Vijeće Kanadskih Južnih Slavena je u pravu kad kaže
"da je najveća zasluga baš Kovačevića što je Vijeće kroz ovo
kratko vrijeme uspjelo prikupiti svotu od preko 200000 dolara
gotova novca i mnogo hiljada vrijednosti odjeće i drugih
tvari"
U kratko — eto to znamo o našem drugu Kovačeviću i
njegovom radu mdju nama u Kanadi Odlaskom njegovim
na veće dužnosti odredjne po jugoslavenskoj vladi naš rad-nički
pokret u Kanadi gubi jako mnogo ali stvar za koju se
Kovačević cijelog svog života nesebično zalagao dobila je
tim što je takav čovjek postavljen na te odgovornije dužnosti
Mi smo sigurni da će i tamo naš Ciko učiniti svoju dužnost na
bolje naroda svog
Na ime "uredništva uprave i svih čitaoca Novosti mi se
toplo zahvaljujemo našem starini na dosadašnjoj saradnji i
pomoći Čestitamo mu na novoj dužnosti i želimo uspjeha
Naša narodno oslobodilačka borba
i federativno uredjenje
Nacionalno pitanje i njegovo ri-jeie- nje
najtijesnlje je povezano s
jedne strane borbom cijele anti-hitlerovs- ke
koalicije i s druge s
borbom naših naroda
Hitlerov pangermanizam i impe-rijalizam
osnovan na teoriji ras
ne superiornosti nordijske prak
tično rečeno germanske rase imao
je za cilj da njemački narod kao
"vladajući" podjarmi cijelu Euro-pu
a preko nje i cijeli svijet De-gradiranje
porobljenih naroda na
položaj kolonijalnih robova čija oi
dužnost bila da daju sirovine i
jeftinu radnu snagu njemačkoj in-dustriji
i privredi u opće koloni-ziran- je
najplodnijih zemalja Euro-pe
u rrvom redu Ukrajine i li- -
trebljavanje njihovog stanovniš-tva
zatiranje svih sloboda (misli
savjesti itd) i svih kulturnih vri-jednosti
tamnice i vješala otrov-ni
plinovi Katinske Sume — to sva
je bila mračna perspektiva Hitle-rov- e
dominacije i njegovog novog
europskog poredka
Osokoljen lakim pobjedama u
Europi Hitler napadom na Sovjet-ski
Savez nailazi na čvrsti bedern
slobodnih i srećnih naroda Snažni
otpor Sovjetskog Saveza bio je
temelj stvaranja i učvršćivanja
anti-hitlerovs- ke koalicije izmedju
Engleske Amerike i Sovjetskog
Saveza koji je zadojio porobljene
narode vjerom u oslobodjenje i bo
lju budućnost
Veliki uspjesi saveznika naro
čito Crvene Armije Čije goleme
pobjede znače prekretnicu u cije-lom
ovom ratu doveli su do veli-kih
političko-diplomatsk- ih ostvare-nja
koja su krunisana na konfe-rencijama
u Moskvi i Teheraru
Na tim konferencijama nije sa-mo
odredjen rok i obim operaciji
saveznika sa istoka juga i zapada
nije samo odlučeno da se kazne
svi zločinci nego su posebno pod-vučene
i naglašene ranije izjave
da će narodi sami odlučivati o svo-joj
sudbini i da će sami uredjivati
svoje unutarnje stvari čime su
razbijene nade fašističkih osvaja-ča
u mogućnost podvojenosti iii
čak raspada saveza slobodoljube- -
ćih nacija
ZakljuČkl moskovske i teheran-sk- e
konferencije našli su snažan
odjek u srcima svih podjarmljenih
naroda i velikih i malih koji cu
pali u hitlerovo ropstvo krivicom
i izdajom protu-narodn- ih upravlja
ča 1 petokolonaša A njih su naro
čito toplo pozdravili naši narodi
koji su se kroz tri godine nad- -
čovječanskih napora i patnji uje-dinili
stvorili divnu i nepobjedivu
vojsku i sami oslobodili veći dio
svoje zemlje Zaključci tih konfe-rencija
jamče našim narodima da
će plodove ove velike borbe 1 po-bjede
uživati sami naši narodi i ni-tko
drugi
Za to se u našoj Narodnoj Oslo
Beograd — Prije rata u Bio-gradu
je žlvilo oko 12000 židov-skih
stanovnika Nakon je grad
oslobodjen pronadjeno je da ih ni-je
ostalo više od 20 Oko 1000 Ži-dova
uspjelo je pod raznim okolno-stima
pobjeći i spasiti život u dru-gim
krajevima Jugoslavije
Jedan židovski pisac čije ime se
ne može istaći radi toga što je nje-gova
rodbina još uvjek u interna-ciji
na okupiranom teritoriju pri-povje- da
da si je promijenio ime i
sakrivao se tako medju srpskim
prijateljima u Beogradu koji su ga
uzeli u zaštitu Zgrada u kojoj je
živio bombardirana je prošlog U-skrsa
po američkoj avijaciji pa je
stoga bio prisiljen bježati u obliž-nje
selo gdje je ostao do oslobo-djenj- a
Stanovnici Beograda pripovjeda-j- u
kako su Nijemci odmah poslije
okupacije sa kolima obilazili jed-nu
zgradu za drugom i gdje god
su stanovali Židovi odnesi i su sve
što su smatrali korisnim za sebe
U julu 1941 počeli su sistematski
iskorjenjavati Židove
U središtu prijestolnice sazvali
su masovnu skupštinu svih Židova
Tamo su ih razredili prema njiho-vim
profesijama Svakog petog
uzeli su iz stroja i odveli ih na stri-jeliš- te
Svaki puta kada je ubijen Nije-mac
u Beogradu pozvano je po
200 Ili 300 Židova na policiju Sli-jedećeg
dana njihovi rodjaci dobi-vali
bi odijelo ubijenih
Kad već nije bilo dovoljno muš-karaca
pozivali su žene i djecu da
se prijavljuju na policijskoj sta-nici
i da sobom donesu ključeve od
stanova Tada su ih naložili na kola
i odvezll u Zemun Prem su znali
da polaze u sigurnu tmrt pjevali
su putem i klicali razne borbene1
NOVOSTI Subota 25 novembra 1944
RADE PRIBIČEVIĆ U "NOVA JUGOSLAVIJA'
bodilačkoj Borbi ne radi samo o
obaranju fašizma Ona je osnovica
za istinsko oslobodjenje za ravno-pravnost
1 sretan život naroda Ju-goslavije
Više naroda mogu biti u jednoj
državi silom ili slobodnom voljom
Stara Jugoslavija bila je prim-jer
nasilnog okupljanja naroda
Iako su kod naših naroda postojale
mnogogodišnje težnje više ili ma-nje
naglašene da se udruže u jed
nu državu ipak ni jedan od njih
pa ni srpski narod na čija je ledja
veliko-srpsk- a hegemonistlčka kli-ka
htjela natovariti odgovornost
za nacionalno i socijalno ugnjeta-vanje
nije htjeo onakvu državu
kakva je bila stara Jugoslavija
Vladalo se centralistički a cen
tralizam u mnogonacionalnoj dr-žavi
znači vladu nasilja jer ili vla
da jedan narod ili se u njegovo
ime provodi ugnjetavanje drugih
što ima za posljedicu da i taj "gj-spoduju- ći"
narod nužno gubi slo-bodu
po poznatom načelu da na-rod
koji gazi druge ne može ni
sam biti slobodan Povrh toga kod
nas su u ime srpskog naroda i po
lažnoj predpostavci o jednom tro-imeno- m
narodu pomoću raznih
reakcionarnih stranaka strančica i
reakcionarnih pomagača iz drugih
naroda — veliko-srps- ki hegemoni-st- i
bezobzirno ostvarivali svoje us-ke
i sebične interese tako da su
se svi naši narodi skoro izjednačili
u ropstvu i utonuli u mraku tira-nije
i bespravlja kraljevske vojne
diktature
Upravljači i petokolonaši stare
Jugoslavije otvorili su ši'om vrata
fašističkim eksponentima i 25 mar-č-a
1941 pristupili trojnom paktu
jer su u fašizmu i medjunarodnoj
reakciji vidjeli prirodnog savezni
ka protiv svojih rodjenih naroda
Od tuda je logično kao nastavak
njihove dvadesetgodišnje protuna-rodne
politike što u ovom trogo-dišnjem
tltanskom ratovanju naših
naroda za život i slobodu nisu sta-li
na stranu naroda nego na stra-nu
okupatora 1 to u oba svoja lika
i preko obojice svojih predstavni-ka
— Nedića i Mihajlovića
Dvadesetsedmi marč 1941 je iz
raz narodnog ogorčenja i borbeno-sti
i znači sudbonosnu gotovost
naših naroda da podju u konačni
veliki boj za slobodu i nezavisnost
Borbeni elan naših naroda pod-rova- n
dvadesetgodišnjom tirani-jom
razbila je panika i neodgovor-nost
vlade i izdaja generala pa je
tako u nekoliko dana naša zem-lja
pala ne pobjedjenja nego iz-dana
i prevarena
Predvodjeni Komunistič kom
Partijom naši narodi spašavaju se
od istrebljenja ustankom — napo-se
ustanak je spas za Srbe u Pa-velićev-om
pašiluku jer bi inače
bili uništeni svi do posljednjeg
Nali narodi stvaraju veliku moder
Tek 20 od 12000 Židova
ostalo u Beogradu
lozinke Srpski se narod divio od-važnosti
tih nevinih žrtava l zgra-žao
nad divljaštvom njemačkih
okupatora i "domaćih" plaćenika
koji su im pomagali
U Zemunu su hiljade žena i
djece u sred najveće zime zatvo-rili
bez hrane i ogrijeva gdje su
neko vrijeme morali živjeti žene
su svakog dana tjerali čistiti sni-jeg
na zemunskom aerodromu
Dnevno su ubijali po pedeset ili
šezdeset osoba
Najgore od svega bile su bijesna
torture i mučilišta nacista koji su
se nasladjivali nad svojim žrtva-ma
Pijani njemački vojnici znah
su u sred noći doći u logor l na-redili
ženama da se obuku Doveli
su ih do vješala i naredili da s?
pred vješalima klanjaju i mole
Poslije jedan sat takve orgije pi-jani
Nijemci su rekli: "Nećemo
vas za noćas objesiti"
Logori su podržavani u stanju
neprestanog straha Žene i djecu
se vješalo za najmanju sitnicu
koju su Nijemci sami provocirali
Mnogi su pod takvim okolnostimi
poludili
Kasnije su Nijemci dopremili
svoje novo oružje za iskorjenjava-nj- e
naroda naime do tog vreme-na
izumili su zatvorene trokove u
kojima su gušili svoje žrtve U
Zemunu su naložili trok pun naro
da i kad su došli na odredjeno mje-sto
otvorili su trok i već su žrtve
bile ugušene
U Beograd dolaze mnogi ma-djars- kl
Židovi koje su Nijemci za-poslili
u bakrenim rudnicima Bor
Oni dolaze mršavi bolesni podra-pa- nl
i iscrpljeni Radili su kao ro-b- oi
1 pored toga dnevno bili tuče-ni
po njemačkim nadglednicima
Strašan je opis života ovog naroda
za vrijeme nacističke okupacije
nu vojsku i to novi tip vojske iz-grad- jen
na principu dobrovoljne
organizacije i snabdjevanja na
principu naoružavanja otmicom od
neprijatelja Junaštva i patnje na-še
vojske zabilježiti će historija
kao jedno od najvećih utjelovlje
nja ljudskog duha ne samo u na-šoj
nego u svjetskoj historiji Naj-veća
postignuća naše borbe nisu
toliko prostrano oslobodjena pod-ručja
koliko borbeno bratstvo i
jedinstvo naših naroda kao osnov
nove Jugoslavije Prevedeno na po-litički
jezik ta ostvarenja našla su
izraz u historijskim zaključcima
Drugog zasjedanja AVNOJ-- a o
stvaranju demokratske i federa-tivne
Jugoslavije To je naš naj-veći
politički uspjeh i novo silno
oružje u borbi do konačnog os'o-bodjen- ja
Život naroda u jednoj
državi na temelju slobodnog udru-živanja
moguć je samo u jednoj
federativnoj državnoj zajednici jer
u takvoj zajednici svaki narod od-lučuje
o svojim posebnim stvarima
i interesima u svojoj užoj jedinici
a svi skupa vode brigu i donose ri-ješe- nja
u zajedničkim poslovima
Svaki narod u jednoj federativ-noj
zajednici slobodan je uredjiva-ti
svoje prilike sam u koliko ne
prelazi djelokrug cjeline a ako dio
protuslovi cjelini — on se ima po-koriti
njoj jer je Interes cijeline
(Prenos na str 4)
Iz ureda
Vijeća Kanadskih
Južnih Slavena
HVALA BRATU
KOVAČEVIĆU
Nikola Kovačević glavni orga-nizator
Vijeća Kanadskih Južnih
Slavena završio je putovanjem po
našim kolonijama i vratio se na-trag
u Toronto odnosno Montreal
da preuzme dužnost jugoslaven-skog
delegata kod Medjunarodnog
Ureda Rada na koji položaj je ne-davno
imenovan od strane jugosla-venske
vlade iz Londona Pri od-lasku
iz Toronta brat Kovačević je
uputio Izvršnom Odboru Vijeća
slijedeće pismo:
Izvršnom Odboru
Vijeća Južnih Slavena
Toronto Ont
Draga braćo:
Pošto odlazim na drugi rad koji
mi je dodijelila vlada Jugoslavije
prlnudjen sam podnijeti ostavku
na dužnost nacionalnog organiza-tora
i člana Izvršnog Odbora Vije-ć- a
pa molim Izvršni Odbor da me
oslobodi od svake daljne dužnosti
U isto vrijeme smatram svojim
dugom da se zahvalim Izvršnom
Odboru pa onda cijelom članstvu
Vijeća i svoj braći i sestrama po
rljeklom iz Jugoslavije na pomo-ći
prijateljskoj suradnji i pred-usretljivo- sti
koju su mi pružali na
svakom koraku za vrijeme mog
rada
Primite braćo i sestre moju
zahvalnost 1 bratski pozdrav
Nikola Kovačević
Izvršni Odbor Vijeća je ostavku
primio i brata Kovačevića razrije-šio
dužnosti na svojoj sjednici odr-žanoj
u utorak 20 novembra i tom
prilikom želi javno mu zahvaliti
na pomoći koju je pružio Vijeću
u nastojanju da prikupi što veću
materijalnu pomoć za naš narod u
staroj domovini i da se oko te za
daće okupimo svi mi u Kanadi
Na osnovu pisama i izvještaja
dobivenih iz sviju mjesta kuda je
brat Kovačević prošao Izvršni Od-bor
želi izjaviti da je najviše nje-gova
zasluga što je Vijeće kroz
ovo kratko vrijeme uspjelo priku-piti
svotu od preko 200 tisuća do-lara
gotova novca i još mnogo hi-ljada
vrijednosti odjeće i drugih
stvari kao i za to što o radu Vije-ća
pa i o oslobodilačkoj borbi na-še
braće u Jugoslaviji danas je
pravilno obavješten sav nal narod
ovdje uključiv dobar broj drugih
Kanadjana
Preuzimljući dužnost jugosla-venskog
delegata kod Medjunarod-nog
Ureda Rada brat Kovačević
ide da radi za interese radnog na-roda
Jugoslavije i mi vjerujemo
da će svoju novu dužnost vršili
isto tako dobro i savjesno kao
što je radio u našim redovima Mi
mu čestitamo na imenovanju i že-limo
mnogo uspjeha u radu
U medjuvremenu položaj glav-nog
organizatora Vijeća ostaje is-pražnjen
do sjednice Glavnog Od-bora
u januaru 1945
Izvršni Odbor Vijeća
Kanadskih Južnih Slavena
za Pomoć Slobodne Jugosl
Iliya
Ehrenburg
Pravda nosi sablju
Doznajemo da su Amerikanci u nekojim njemačkim seli-ma
skoro sa oduševljenjem pozdravljani Preko ulica razvije-še-m
su natpisi koji kožu '"VVillkommen"
To je vrlo lijepo od Nijemaca Naravski ove natpise imali
su spremljene negdje od prije Njih su obično upotrebljavali
ttk&sr f j
kada je neki visoki nacista iz Cologna ili Eo-se-na
prolazio ulicama sela No svejedno ipak
su toliko pametni da su taj svoj običaj prene-s- h
i u nove prilike interesantno je što su tek
učer Amerikance nazivali da su "divljaci"
Nije tome dugo što su galamili da će
Amerikance pobacati u more Pa zašto ih "po-zdravljaju"
danas? "Pozdravljaju" ih samo ra-di
toga što su došli u Njemačku a Nijemci koji
su učinili neprocjenjive štete sada su u čudu kako će platiti
račun
Nijemci znaju da od Rusa ne mogu očekivati milostinju
Nema tih riječi koje bi mogle opisati što su Nijemci počinili
u Sovjetskom Savezu Znaju oni takodjer da ne mogu očeki-vati
milosrdja od nijedne nacije koju su pregazili Česi se sje-ćaju
svojih Lidica Poljaci se sjećaju logora smrti kod Lublina
i pepela Varšave Jugoslaveni žestoko 3u okusili nacističko
divljaštvo jer su Nijemci popalili njihova sela i 3ve koji su u
njima živili
U Grčkoj Nijemci su stotine hiljada osoba osudili na smrt
gladovanjem Francuze Dance Belgijance Norvežane i druge
pretvorili 3u u robove deportirali nekoje u Njemačku na prisi-lan
rad a nekoje su poslali na istok gdje su ih poubijali u
"tvornicama smrti" U Sabiburu i Tremblinki posjekli su kose
ženama prije nego su ih umorili Kose su zapakovali i poslali
u Njemačku za pravljenje madraca sjedala ili čega drugog
Zar mogu Nijemci očekivati milost od ljudi koje su prega-zili
i podvrgli takvim strahotama? Ne! Ne mogu! Neće oni pre
ko ulica razvijesiti natpise kad u Njemačku dodju Jugoslaveni
ih Francuzi U Jugoslaviji i Francuskoj ponašali su se na takav
način da čak ni najglupliji Nijemac ne može ni pomisliti da bi
Jugoslavenima ili Francuzima vikao "dobro došli vi ste naši
oslobodioci"
Zamijerili su se Nijemci do dna duše i britanskom narodu
Znaju nacisti da su mnogo dužni Britancima Robot bombe ni-su
izumljene za vojne svrhe nego za ubijanje londonskog sta-novništva
Britanci su hladnokrvan narod Teško je pobuditi
njihov gnjev Ali Nijemci su ga pobudili Izazvali su srdžbu
Britanaca i sada se boje njihove pravde
Eto radi toga Nijemci sa natpisima preko ulica pozdrav-ljaju
dolazak Amerikanaca Oni računaju da pošto Amerikan-ci
žive daleko od Europe da njima nije ništa poznato o zlodje-lima
Nijemaca Nijemci su još jednoć počeli polagati nade u
glupost drugih — i još jednoć njihovi računi biti će poremećeni
Zar oni misle da je drago Amerikancu što se on mora
svakih 25 godina popeti na brod i otići preko mora prolijevati
svoju krv? Može biti ugodno otići u Europu kao turista ali na
kao vojnik Sto su se Amerikanci došli boriti u Europu razlog
je taj da su oni opazili razbojničku ulogu koju je igrala Nje-mačka
i znajući da kad Njemačka porobi Europu onda će
preći na porobljavanje ostalog svijeta uključiv i Ameriku
Amerikanci nisu došli u Njemačku da glade djecu po gla
vi ili da ugode nacističkim zločincima Amerikanci su došli u ovu
gangstersku zemlju da postave pravdu
Nijemci se sada deru "dobro došli" Ali Amerikanci nisu
došli u Njemačku na poziv Nijemaca Oni su došli protiv nje-mačke
volje i put po kojem su prošli pesut je američkom krvlju
Nijemci se pripremaju igrati dvoličnu ulogu Zločinci pro- -
mijenjuju putnice Krvnici Majdaneka uče se pjevati psalme
Razbojnici gestapa dižu bijele zastave Čedoubice pripremaju
i vežu bukete cvijeća Zla vještica pričinjava se kao bolesna
djevojka Na sebe je navukla noćno odijelo okićeno lažima
Ali ona će biti izvučena iz kreveta i pod njom naći će se ma-drac
napunjen sa kosama masakriranih žena
Nisu samo američke divizije ušle u Njemačku U Njemačku
je ušla i pravda pa je sigurno da se niti jedan Nijemac neće
pravdi usuditi reći "dobro došla" Jer pravda nosi sablju
Narod Belgije traži da vlada rezignira
Moskva — Sve vodeće sovjet-ske
novine kritički se osvrću ia
razvitak najnovije političke situa
čije u Belgiji 1 na unutarnju krizu
koja je nastala uslijed toga što je
vlada pokušala razoružati i raspu-stiti
borbene narodne odrede Radi
ovako reakcionarne politike rezig-niralo
je nekoliko komunističkih
ministara
Na drugu stranu vlada drži na
slobodi ili pak pušta na slobodu
vodeće fašističke ličnosti i ratne
zločince davajući priliku tim na-rodnim
neprijateljima da ponovno
služe Hitleru Donašajući vijesti o
toj štetnoj pojavi u Belgiji Prav-da
podvlači da je belgijska vlada
na čelu sa premijerom Hubcrt
Pierlotom najviše zainteresirana
kako razoružati narodne borbene
sile "Patrioti Belgije smatraju
da će njihova zemlja biti oslobo-djena
tek onda kada se očisti sve
one peto-kolonaš- ke elemente koji
su prije rata bili povezani sa Ber-linom
i suradjivali sa Hitlerom
Njihova politika otvorila je put la
kapitulaciju 28 maja 1940 godine"
— kaže se u Pravdi Sve dok se
ijednog prijatelja Hitlera ne oči
sti J rnakne sa odgovornih položaja
štetno je samo pomisliti na razo-ružanje
naroda koji je tim oruž-jem
i pomoću saveznika oslobodio
zemlju
U Pravdi se svraća pozornost
na jednog od najvećih izdajnika
Belgije generala fon Overstettena
koji je još davno prije rata bio ak
tivni agenat Hitlerove Njemačke
On je bio kraljev savjetnik na
vojnim pitanjima 1 tu poziciju Is-korištavao
za podupiranje njema-čkih
osvajačkih planova slabeći
obranu Belgije i pripremajući tlo
za kapitulaciju
Na kraju svog članka Pravda
zaključuje: "Činjenica da su takvi
Izdajnici kao što je fon Overstet-te- n
još uvjek na slobodi u vrije-me
kad se nastoji razoružati bel-gijske
patriote je čudna i nera-zumljiva
pojava tim više što se u
nekojim predjelima Belgije još
uvjek nalazi fronta gdje se ovoga
časa provode velike bitke" Tako-va
politika koristi neprijatelju ne
samo belgijskog nego 1 svih slo-bodoljub-ećih
naroda ona razdvaja
snagu borbenih sila olakšava Hit-lerovi- m
agentima da mogu bolje
provoditi svoje razaračke aktivno-sti
Ne može se reći da će razoru-žanje
najvećih neprijatelja Hitle-rove
Njemačke donesti koristi Bel-giji
Medjutim val narodrog nezado-voljstva
pronio e po cijeloj zemlji
i izazvao snažne proteste proti r
samovoljne i štetne politike vlade
premijera Tieriota Više od 15000
demonstranata u Bruselju tražilo
je rezignaciju vlade i promjenu
politike Protest protiv razoruža-nja
belgijski patrioti povezali su
sa zahtjevom za zatvaranje i kaž-njavanje
nacističkih agenata i rat-nih
zločinaca te za narodnu borbu
do konačne pobjede i slobode
a
i