Nase Novine, June 20, 1985

              !ашнзШЈШјШ8ааввјШжашжшаЕ &#ft'YVfV:V
V „__
i!Hh&&&&?Y&£fr
PODRZALI
V o 1 KAJ Жк
U godisnjoj Prvomajskoj poruci,
kanadska Konferencija biskupa je
ostro osudila postupak T. E'aton Co
i njihov odnos prema radnicima.
Nastojanja da se organiziraju trgo-vack- i radnici predstavlja novi zao-kre- t
u borbi za radnicka prava u na-ser- n
urustvu, lzjavili su hiskupi u
poruci.
Podrska radnicima koji su na
Strajku protiv EatonVa od 30 no-vemb- ra je prva od strane katolicke
crkve u kanadi
"Pravo na sindikahzaciju rad-nik- a jc osnovno pravo, bilo kakvo
mjere poduzete da se to sprijeei,
kroz intimidaciju lli pnjetnje ie na-pa- d
na ljudsko dos(ojans(o". kazo
se u poruci
Biskup John O'marla i Thunder
Bay-- a ]e obralozio ralog da se
strajk protiv EatonVa posebno lsti-ca- o
u poruci "Moramo dati pnmjer
o kakvim krsenjima radnickih
prava govonmo Poruka se dot ice
specificno statusa zona l radnika a
smanjenim radium vremenom
vecine od 1000 radnika na strajku
protiv EatonVa Ti radnici nemaju
nikakve sigurnosti na radnom mje
stu, nikakvih garancija da ncce i-gu- biti posao l nikoga tko brani nji-hov- a osnovan prav akao radnici "
Poruka biskupa se ne osvrce na
bojkot Eaton's trgovina pozvan i podrzan od strane predtavnika rad-nickih
sindikata i orgamzacija za
prava zena. Ali poruka navodi "na-dam- o
se da ce svaki pojedinac po-stupi- ti
po svojim nacelima i pndru-zit- i
se podrsci radnika i javno na-stupi- ti
za ovo pitanje pravde".
Kad je upitan da li se pridruzio
bojkotu, O'Mara je izjavio "...nisam
bio blizu trgovina (Eaton's) odkako
je poceo strajk".
Biskupi smatraju da bi sindikat u
Eaton's-- u eliminirao paternalizam
i omogucio radnicima da uCestvuju
u odlukama koje bi uspjesnije rje-sava- le probleme uvjeta na radu i
osigurale zadovoljavajuci osobni
dohodak svakog radnika.
Ovo je od osobite vaznosti, na-vod- e
biskupi, jer se sve vise poka-zuj- e
da postoji trend prema mini-maln- o
placenoj radnoj snazi i skra-ceno- m radnom vremenu.
DVANAESTI SVJETl
FESTIVAL OMLABI
Od 27.07 do 03.081985 godine od-rzav- a
se dvanaesti po rcdu Svjetski
festival omladwe u Moskvi.
V torn osinodnevnom susretu omla-dm- e
ucestvovat ce 20,000 delegata tz
140 zemalja i mnogi posjetioci, pro-matra- ei
i pnjatelji
Ova vehka manifestacija solidarno-st- i
svjetske o mla dine ce razmatrati
mnoga pitanja od vaznosti ne samo za
omladuui sirom svijeta, vec i za sve
пач
Jcdna od gluvnih tenia za rasprave
ce bit i zaostrenost rnedunarodnih od-nos- a. prijetnja nuklcarne konfronta-cij- e
Omladma. koja podrzava nuro-Ijuhiv- u
koegzistenciju. ce pokazati
шшшштмттштшшт m
Ж
svoju odanost razoruzanju, zaustav-Ijanj- u postavljanja nuklearnog oruz-j- a
u Zapadnoj Evropi i sirom svijeta,
te zaustavljanju proizvodnje i testira-nj- u oruzja masovnog unistavanja.
Festival ce upoznati omladinu si-rom
svijeta s borbom omladine i na-rod- a Centralne Amerike, Srednjegis-toka- ,
Juzne Afrike i drugim dijelo-vim- a svijeta gdje su ugrozena naj-osnovni- ja
prava covjeka
Omladinci ce voditi razgovore o
spccificnim problemima svojih
vrsnjaka — nezaposlenosti koje do-stiz- c kriticne nivoe kod mladih ljudi,
problemi pristupacnosti Skolovanja,
problem! kojima su suodene omladin-ke- ,
tj. privrzenost nazadnim i arhaif-ki- m nacelima nejednakosti muska-rac- a
i zena u mnogim druStvima, i o
mnogim drugim temama.
Ali osim debata na politidkc teme,
а- -
,rnriNE
"'
t1i931tt( 1!985 . VOL., 54, NO. 17 (649)
MAY 2, 1985
omladinci ce se druziti, sprijateljiti i
upoznati. Organizirati ce se mnoge
sportske, kulturne i umjetnicke mani-festacij- e
tokom kojih ce svjetska
omladma saznati vise o svojim vrsnja-cim- a
iz drugih zemalja l postaviti te-mel- je
buducih i razu-mijevan- ja
U Torontu je Svjet-sko- g
komiteta za pripreme Festivala
koje suraduje sa mnogim omladm-ski- m
iz cijele Kana-de- .
Oni se trude da privuku paznju
kanadske javnosti na ovu znacajnu
i ujcdno izbiru kandi-dat- e
koji ce Kanadu u
Moskvi Svaki omladinac se moze pri-javi- ti
a biranje ce se odvijati po pri-hvacen- un pravihma 1 kritenjima
—
Yugoslav Weekly „uloSUWENA
THURSDAY,
NE
pnjateljstava
predstavnistvo
organizacijama
manifestaciju
predstavljati
Svjetskog komiteta za festival. Oni se
trude da izaberu najreprezentativni-je-g
delegata tj. omladince koji sudje-luj- u
u raznim organizacijama, stu-dentsko- g,
politickog, vjerskog i dru-stveno- g karaktera. TroSkove delegata
ce djelomicno podnijeti Komitet i
djelomicno izabrani delegati.
Vazno je i potrcbno da je Kanada
bogato i raznovrsno bude predstav-ljen- a
na ovoj velikoj manifestaciji.
Ovakvi festivali i druzcnja su neop-hodn- a
ako gajimo nade za bolju i us-pesni- ju buducnost dovjedanstva.
Omladina, mladi ljudi na kojima
ostaje svijct i u dijim je rukama nasa
cjelokupna buducnost imaju pravo i
duznost da se bolje upoznaju i time
odstranc mnoge predrasude i Stetne
smjerove .
4 ..лЈЛЛ t'1"
&"ад5здкужгед!жЕГјш
SKUP €J
PRAVIMA
COVJEKA
U KANADI
U Ottawi se sastaju predstavnici 35
zemalja potpisnica helsinskog zavr-sno- g dokumenta iz 1975. godine, da bi
razgovarali o pravima covjeka. Bit ce
i SAD o pravima Covjeka u odno-sim- a
Istok-Zapa- d poslije madriskog
sastanka 1983. godine.
Kako je saopceno u Ottawi, pred-stavnici
35 zemalja ce u toku dvotjed- -
I nog rada pripremiti dnevni red za
I konferenciju o pravima covjeka, koja
treba da pocne 7. maja u glavnom
gradu Kanade i koja ce trajati sest
tjedana. To ce biti prvi skup posvecen
lskljucivo pravima covjeka. u toku po-vijes- ti
desetogodisnje konferencije o
evropskoj sigurnosti i suradnii
(KESS) l prvi koji se odrzava na tlu
Sjeverne Amerike. Za konferneciju u
Ottawi vlada uvjerenja da ce se odr-zat- i
u "pozitivnoj atmosferi" cemu je
najvise pridonijelo obnavljanje pre-govor- a
Sovjetskog Saveza i SAD u
kontroh naoruzanja u Zenevi
pred reaganov posjet sr
njemaCkoj
WASHINGTON — Dosad su 53 ame-rick- a
senatora, republikanca l demo-krat- a, osudila namjeru predsjednika
Ronalda Reagana da maja mjeseca,
tokom boravka u SR Njemadkoj, po-sje- ti
jedno groblje Hiterovih vojnika.
U pismu objavljenom u Washingtonu,
senatori obje stranke naglasavaju da
ameri6ki predsjednik "ne bi trebao
nikako odati po£ast vojnicima Treceg
Reicha koji su pali u obrani naci-sti£k- e
Njemacke". Na groblju u Bit-burg- u,
koje bi trebalo da posjeti pred-sjednik
Reagan, sahranjeni su i nje-ma£- ki
vojnici koji su sudjelovali u
bici za Ardene, poznatom njemackom
protunapadu u kojem je ubijeno
19.000 americkih vojnika, a 60.000
drugih ranjeno.