Nase Novine, March 03, 1982

              I] D i l t B v S Bfl J
Istrazni Institut Columbia univerzi-tet-a
u gradu New Yorku objavio je
koncem novembra 1982. izvjeStaj o
sest-mjesedno- m istrazivanju priv-redno- g
i politidkog stanja u kapita-'istidko- m
svijetu, sa zakljudkom da
se ekonomska kriza Siri i da je za to
kriva uglavnom politika Reaganove
vlade.
IzvjeStaj govori o "globalnoj" Hi
svjetskoj ekonomskoj krizi. Pos-Ijedn- ih
mjeseci bilo je dosta nakla-panj- a
u novinskim i televizijskim
vijestima o navodnim privrednim
teskodama Sovjetskog Saveza i ne-volja- ma ostalih zemalja koje su
poSlesocijalistidkim putem. Nastoji
se stvoriti dojam da je ditav svijet u
ekonomskoj krizi. To je dinjeno
smiSljeno da se zavede milijunske
mase radniStva u kapitalistidkom
svijetu, a prvenstveno ovdje kod
kude, koje su postale zrtve krize
kapitalistidkog privrednog sistema.
U sovjetskom Savezu nema neza-poslenos- ti.
Tamo ima posla za sve
koji su voljni raditi. Slidno je i u
Cehoslovadkoj : Njemadkoj Demo-kratsk- oj
Republici (Istodna Njemad-ka- ).
Nezaposlenosti ima samo u
onim socijalisidkim zemljama koje
su uvele trziSni sistem privrede pod
dojmom da 6e se tako brie razvijati.
Kriza kapitalistidkog svijeta nemi-novn- o
je i njih zahvatila, a takoder i
zemlje u razvoju koje su na jedan Hi
drugi nadin povezane s industrijski
razvijenim zemljama kapitalistidkog
svijeta.
IzvjeStaj koji obuhvada razdoblje
april-oktob- ar 1982. upozorava da bi
postojana Hi nepopustljiva recesija i
visoki kamatni iznosi u industrij-ski- m
zemljama i pritiskujuda dugo-vin- a
zemalja u razvoju, mogli namet-nu- ti
dugotrajne promjene u nekim
zemljama.
Vijest veli da u pripremi "Global--no- g
Politidkog Pregleda" kojeg Is-trazni
Institut Columbia univerziteta
objavljuje dva puta godiSnje, sudje-luj- u
udenjaci iz najviSih svjetskih
foruma. Urednik izvjeStaja William
H. Overholt kazao je u povodu
njegova posljednjeg objavljivanja,
da je "i u ekonomiji i u politici opet
povedan rizik rastude krize koja bi
mogla nadvladati najbolja nastoja-nj- a
politidkih voda". On je na-pomen- uo:
"SrediSnji element Zapadne krize
(rijed je o zapadnim kapitalistidkim
zemljama) bio je rastudi neuspjeh
domadih i inostranih programa Rea-ganove
vlade. Reagan je opetovano
obedavao da de porezna snizenja,
rezanje socijalistidkih izdataka, pos-lovn- a
deregulacija, novdana stega i
povedan i izdaci za vojne svrhe,
obnoviti privredu... Umjesto toga,
ogromni budzetni deficit' proizveli
su visoke kamatne iznose i duboku
recesiju".
IzvjeStaj istide opadanje svjetske
trgovine, dugovinu Tredeg svijeta od
600 milijardi dolara, financijske
nevolje u gotovo svakoj latinsko-ameridk- oj
zemlji i dalekosezna kor-poracijs- ka
bankrotiranja, te kaze da
je sve to oStetilo povjerenje u
financijska trziSta i povedalo pe-simiza- m.
U izvje§taju je takoder kritizirana
vanska politika Sjedinjenih Drzava
prema Kini, Argentini, Juznoj Africi
i El Salvadoru, kao i sankcije protiv
Sovjetsko-evropsko- g plinovoda. Re-cen- o
je da je time naneSena Steta
NATO paktu, odnosno vojnom save-z- u
kapitalistidkog svijeta, ne Sovjet-skom
Savezu.
V i,
Spomenuti istrazni institut Colum-bia
univerziteta nije neka radikalna
Hi pak liberalna ustanova koja se
bavi kritiziranjem postojedeg dru$-tveno- g
uredaja, ved je poput slidnih
istrazivadkih agencija na drugi m
univerzitetima, podrzavana po in-dustrijs- kim
interesima i bogatim
pojedincima kojima je sistem omo-gudi- o
da steknu veliki imetak izrab-Ijivanje- m
radne snage i prirodnih
bogatstva zemlje.
Razumljivo je da takav institut ne
ide, $to bi se reklo, za Jrazenjem
dlake u jajetu, ved isticanjem sla-bos- ti
u privrednom sistemu nastoji
upozoriti vladajude krugove na
opasnosti koje bi mogle ugroziti
postojedi druStveni uredaj.
Ranije u proSloj 1982. godini na
godi&njem sastanku Sefova vodedih
kapitalistidkih zemalja, odrzanom u
Francuskoj, ispoljile su se njihove
ekonomske i politidke razmirice.
Ostale su nerijeSene. Uskoro su
izbili otvoreni sukobi kad je Reagan
proglasio protusovjetske sankcije i
od zapadno-evropski- h saveznika tra-zi- o
da odustanu od suradnje sa
Sovjetskim Savezom u izgradnji
plinovoda. Oni su tu naredbu solid-n- o
ignorirali. To je uzdrmalo i njihov
uzajamni vojni savez — NATO.
Reagan je najzad bio prisiljen opoz-va- ti
sankcije.
Ne "recesija" vec kriza
Kako smo vidjeli, vladajudi krugovi
sada ved govore o krizi ekonomskog
sistema. Koncem pros' log novembra
odrzan je u Svicarskoj sastanak
predstavnika 88 zemalja potpisnica
tako-zvan- og Generainog Sporazuma
o tarifama i trgovini poznatog pod
kraticom GATT, sa ciljem da dodu
do nekog uskladivanja svojih trgo-vinsk- ih
interesa. Malo §to je postig-nut- o
za vi§i razvoj trgovine jer su sve
zemlje potpisnice sporazuma pogo-den- e
ekonomskom krizom, pa svaka
od njih nastoji za§tititi svoje doma-d- e
trziSte od izvoza drugih.
Izvjestitelj jedne ameridke novin-sk- e
agencije pisao je podetkom
decembra da se Sjedinjene Drzave i
njihovi evropski trgovadki partner!
suodavaju s mogudnoSdu "pogub-no- g
trgovadkog rata" ako se na
vrhunskom sastanku zakazanom za
10. decembra u belgijskom gradu
Brusselsu, ne nade neki nadin za
smanjenje postojedih napetosti.
Jo§ se nije rodio nitko tko bi
mogao nadi neki valjani izlaz iz
corsokaka u koji vodi kapitalistidki
nadin proizvodnje. Zrtve svega toga
su, naravno, radnici koje sistem
baca u nezaposlenost i sve nevolje
koje iz toga proizlaze. Predstavnici
vladajucih krugova nemaju nikakvih
izgleda za neko trajnije rijeSenje
postojedih trgovadkih sukoba. U
najboljem sludaju moze se odekivati
neko urazumljivanje za njihovo sti-savan- je.
Temeljitije rijeSenje izisku-j- e
izmjenu samog privrednog siste-ma,
a to se od predstavnika krupnog
kapitala ne moze odekivati.
M. Mirkovic
New York
NEZAPOSLENOST U
ZAP. NJEMACKOJ
U Zap. Njemadkoj sada ima viSe
od 2 milijuna nezaposlenih.
Institut svjetske ekonomije iz
Kiela racuna da ce se nezaposlenost
iduce godine popeti na 3 milijuna
(12.5 posto ukuphog broja radnika).
U Kanadi je proSlog tjedna zasje-dal- a
Komisija za medunarodni razvi-ta- k
(englesko ime je The Indepen-dent
Commission on International
Development Issues), 6iji predsjed-ni- k
je Willy Brandt, bivSi kancelar
Zap. Njemacke.
Komisija je upozorila da se svijet
nalazi u teskoj situaciji, postoji
opasnost da zemlje Tredeg svijeta
bankrotiraju. Ekonomska kriza se
pogorsava. Ako bogati svjetski ban-ka- ri
ne uloze milijarde da se stanje
poboljSa, doci ce do katastrofe.
Komisija je preporudila Meduna-rodno- m
monetarnom fondu da po-dup- la
zajmove nerazvijenim zemlja-ma,
a vlade razvijenih zemalja treba
da otpisu dugove najsiromaSnijih
zemalja. Ako se ekonomska kriza ne
savlada, zavladat ce "politidka ne-stabiln- ost
i nemir".
Komisija naglasava da je sudbina
zemalja Sjevera i Juga (razvijenih i
nerazvijenih) povezana.
"U nekim dijelovima Juga, opas-nost
ekonomskog raspada je stvar--
ја ul Hak
December 22, 1982, NASE NOVINE --3
o
II WBjiB
na", kaze Komisija. Mnoge zemlje
nisu moguce da nabave gorivo,
maSineriju i hranu.
A u industrijskim zemljama, tvor-nic- e
su zatvorene, proizvodnja zaos-taj- e
i viSe od 30 milijuna ljudi je
nezaposleno.
"Ako Jug, koji samo iz Sjed.
Drzava uvozi 30 posto svojih potreb-stin- a,
ne bude mogao da nade nove
izvore, Sjever nece modi da obnovi
svoju industriju".
Nerazvijene zemlje sada duguju
vise od 600 milijardi dolara, vecinom
komercijalnim bankama. Sve se viSe
govori da ti dugovi trebaju biti
otpisani.
Komisija je preporudila da se
odrzi svjetska ekonomska konferen-cij- a.
Komisija de u februaru 1983.
objaviti svoje prijedloge za f inancije,
trgovinu, hranu i energiju.
Komisija je priznala da su njezina
dosadasnja upozorenja ignorisana,
ali Brandt kaze da on vjeruje da je
mogude sprijediti svjetsku katas-trof- u.
(EKONOMIST, LONDON)
STATRA2IZIJAULHAK?
Proslog tjedna u Kanadi je boravio pakistan-sk- i
diktator Zija ul Hak. Vlada ga je lijepo primila,
nisu ga pitali zaSto gazi prava pakistanskog
naroda. Kanada Pakistanu daje 50 milijuna
godi§nje. Hak je u Torontu kazao (po zavrSetku
razgovora u Ottawi) da de Pakistan ostvariti svoj
nuklearni plan... U Sjed. Drzavama je proSao Jos' i
bolje... Hak ima vojsku od 450.000 ijudi, a 300
hiljada su na granici Indije.
978 Pape Ave
Toronto, Ont. M4K 3V7
Tel. 424-290- 1
USLUGA PREMA KUPCIMA JE NAJVAZNIJA
W 1; il
I, ' и W& Ћ v'
Osoblje Lily's European Delicatessen, 978 Pape Avenue, Toronto, omogucuje
vam da dobijete najbolji kvahtet mesa i uvezenog sira.
Ova radnja koju vodi Zorka Ihc otvorena je neprekidno od 1978 godine i uspela je
da stekne stalne i pnvrzene kupce. Mogu se u njoj nabaviti sve vrste hrane.
Ovo mesto je takode pnvlacno da so u njemu poruci svez sendvic i popije
kanaaska i turska kafa.