Nase Novine, March 03, 1982

              2-- NASE NOVINE, December 22, 1982.
1 e So Ј£л
© © ги © Ц
Da li 1970. godina potresa va$e
pamdenje? U toku onih 12 mjeseci
dva istaknuta knjilevnika su napisali
knjige koje su potresle svijet.
Knjige George Taylor-- a "Dooms-day"
Paul-- a Ehrlich-- a "Population
Bomb" ostavile su jak utisak. Oovje-danstv- o
6e propasti, rekli su oni,
zato §to se rada puno djece, a ne
umire dovoljno odraslih.
Ove knjige su mnogo hvaljene,
najviSe zato Sto su nagovjeStavale
propast svijeta.
Ako se livotni vijek poveda samo
na 75 godina, sama Indija 6e godine
2070. imati 25 milijardi stanovnika.
Kina bi imala 21 milijardu stanov-nika.
Brazil i BangladeS bi imale viSe
stanovnika nego je 1970. imao cijeli
svijet.
Sovjetski naudenjaci su odmah
napali ta predskazivanja. Oni su
izradunali da u svijetu nikad nede
biti vi§e od 12 milijardi stanovnika.
To je bio upadan primjer koliko je
moderna nauka razlidita u kapitaliz-m- u
i socijalizmu.
OvogodiSnji izvjeStaj Ujedinjenih
Nacija o stanovniStvu potvrduje
sovjetska predvidanja.
Radanje djece opada u svim
vainim predjelima zemlje.
Izmedu 1965. i 1980. broj djece
rodene na WOO stanovnika u Kini je
opao za skoro 50 posto.
Naudenjaci viSe ne prihvadaju
Taylor-ov-e i Ehrlich-ev- e tvrdnje o
"nekontrolisanom porastu stanov-m'Stva- "
ve6 su naklonjeni pogledima
sovjetskih паибепјака iz 1970. god.
$ta vi$e, nedavna palljiva istraii-vanj- a
sve jade potvrduju stanoviSte
koje su zauzeli sovjetski naudenjaci.
U 1960-ti- m godinama, porast
stanovniStva svijeta je stvarno opao
od 1.99 posto do 1,72 posto (to je
veliki pad samo u deset godina).
SadaSnji podaci pokazuju da 6e se
opadanje nastavit do 1999. godine i
onda postepeno pasti na niSta.
lako sovjetski naudenjaci nisu rekli
da "svi treba da kopiraju SSSR", oni
ipak predvidaju da 6e socijalizam
postati svjetski sistem. A toje valno
u ocjenjivanju stanovniStva.
Stanovni§tvo Sovjetskog Saveza je
rapidno raslo poslije dolaska socija-lizm- a
(osobito poslije Drugog svjet-sko- g
rata).
AH rast sada opada.
StanovniStvo SSSR--a se nede
povedavati poslije godine 2075., all
de ostati stabilan porod.
Socijalizam bi povedao stanovnis'-
tvo svijeta sa sadaSnje 4 i po
milijarde na 10 milijardi do 2110.
godine i onda bi stao.
A to je ono Sto predvidaju
istrazivadke grupe Ujedinjenih naci-ja
u svom posljednjem izvjeStaju.
Veliki napredak socijalizma u
Sovjetskom Savezu i drugim zemlja-m- a
navodi sovjetske naudenjake da
optimistidki gledaju na povedanje
zivotnog standarda naroda svijeta.
AH imaju ozbiljnih rezervacija.
Tako dugo dok postoji kapitali-zam- ,
"bogate" nacije de odnositi
sirovine "slobodnog" svijeta.
Uzmimo Sjed. Drlave. Ta zemlja
zauzima samo 2 posto povrSine
planete Zemlja, all proizvodi 50
posto zagadenosti svijeta.
Mi u Kanadi dobro znamo kako
"kiSna kiselina" (acid rain) truje
na§a jezera. AH bit de potrebna
opde-svjets- ka akcija da se dovjedan-stv- o
spasi od propasti.
U Sovjetskom Savezu i susjednim
socijalistidkim zemljama, zagadiva-nj- e
se uspjeSno spredava ali je vrlo
skupo...
Na povrSini svijeta, trebati de
hi Ijade milijuna dolara da se zausta-v- i
zagadivanje. Mogu li se stvoriti
tolike svote?
One se sada upotrebljavaju za
naorulavanje.
Posljednji podaci UN pokazuju da
de svjetski sistemi, socijalistidi i
kapitalistidki, ove godine utroSiti
550 milijardi dolara na vojne svrhe.
Oak i bez svjetskog socijalizma,
"samo" sa opde-svjetski- m ugovo-ro- m
o odbacivanju masilja u medu-narodni- m
odnosima, dovjedanstvo
bi moglo stvoriti fondove potrebne
da se sprijedi opasnost zagadivanja.
Ali svijetu danas prijeti i glad.
Okondanje divljadkog naoruiavanja
pomoglo bi da se ukloni glad.
UN pokazuje da se sva ljudska
bida mogu hraniti, da se bolesnici
mogu snabdjeti lijednidkom njegom
za period od deset godina novcem
koji de se na naorulanje potroSiti za
12 tjedana!
Da, u pitanju je joS jedan vaian
problem.
Da bi se hran Ho pudanstvo svijeta,
potrebni su milijuni novih poljopriv-redni- h
radnika.
A njih je mogude nadi u orijaSkim
armijama, ratnim mornaricama i
avijacijama koje danas uniStavaju
svjetska dobra.
Sovjetski ljudi vjeruju da de to biti
zaustavljeno. Na kraju... "Sve za
dovjeka, sve za dobro dovjeka!"
(Gornji 6lanak prenosimo
iz Casopisa "Northern
Neighbors", koji izlazi
u Gravenhurstu, Ontario).
т.ритоштЈ-ш.Ј-.и- ш i. ИШ.Л
AJLgJjwsLZa ШЗ
Na 27. novembra ove godine vjencali su se u New Salemu, PA
novoizabrani predsjednik United Mine Workers of America unije
Richard Trumka i Barbara Vidovich. Na prijemu u vatrogasnoj
dvorani u Carmichaels, PA prisustvovalo je vise od 2,000 filanova
obitelji i prijatelja. Vjendanje se trebalo obaviti u 1:30 poslije
podne u RimokatoliCkoj crkvi St. Procopius u New Salemu, ali
radi prijetnje na njihove zivote, vjenfianje je obavljeno tajno u 6
sati ujutro u prisustvu djevera i djeverusa. Cak niti roditelji
mladenacanisu bili navjenfianju. Za vrijeme prijema mladenci su
bili zasticeni po diiavnoj i mjesnoj policiji. Medutim, sve je
proslo bez ikakvog incidenta. Na svadbi je prisustvovalo mnogo
6lanova Hrvatske Bratske Zajednice. Njegova supruga Barbara je
kcerka dobro poznate 2umbera6ke obitelji Ivana i Milke Vidovich
koji 2ive u malom mjestu Gates nedaleko Masontowna, PA.
Na ovoj slici sa mladencima Barbarom i Richardom Trumka
novoizabranim predsjednikom (UMWA) unije su novi tajnik i
blagajnik UMWA unije John Banovid i supruga Marilyn.
NEMARAZLiKE
Zakonodavnaskupstina provincije
Ontario je usvojila zakon o одгатба-vanj- u
pove6avanja place provincijal-ni- h
uposlenika za godinu dana. Za
prijedlog je glasalo 96 6lanova
Zakonodavne skupstine — konzer-vtiv- ci
i liberali, protiv 21 — novi
demokrati.
Nesto ranije, Zakonodavna skup-stin- a
Quebeca je odglasala da se
smanje place provincijalnih uposle-nika
za tri mjeseca (u nekim
slu6ajevima 20 posto!). Osim toga,
provincijalna vlada 6e odredivati
plade provincijalnih uposlenika za tri
godine. To je
izazvalo
proteste.
Ш
o5tre
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto. Ont. M5V 2L1. Telelon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: MlloS Grublc, Vojln Grbli, Joslp KovaW, Stanko Muideka.
Milend Boiid, Ivlca Juriild, Ana Durovid, Lopa Ralnovii, Borislav No&kovld,
Rozalija Dlvjakovic, Duro Maljkovli, Ivan Ptlbanii, Mile Daljak, lllja Butialo, Pavao
Radmanld, Boia Pavkovii, Osioja Kovaievld, Vikior Arar, Duian Stanat, Milijan
Peitovlc, John Soverinski, Luis Gregurac, Mato SlauS, Martin Karavanlt, Paul
Kuilnld, Ivan Boban, Peko Dmlttovid, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, I 00 Baden.
REDAKCUSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacld
Stjopan М1оШ (dru§tveno-politi£k- a pltanja), Daniel Plxlades (druStveno pitanja l knjliovnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme). Jelena Gavrllovld (literature
I umotnost za decu), BoSko Mladonovid, Anka Noilnli.
STALNI DOPISNICI: Duian Putmk (Chicago), Margaret Starievii (Los Angeles),
Boio Spadek (New York), Frank Fudurld (Vancouver), Joslp Stanld — Stanlos
(Rim, ItolIJa), Oaro TapSanjI (Parlz, Francuska), Lepa Toolanovid (Remscheld,
Zap.Nemacka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovii (nauka I druitvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Когибка I kulturna publlcistlka u Americl), Anton Kostelac
(reportaze 1 price Iz Iseljenidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIA: Dr. Mirko Markovii, Luka Markovli, Petar Kurtlc,
Mlloi Kotdid, Aleksandar Cirld, Strahlnja Matetii, Novica Mllii.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vaslljevid. IZ JUGOSLAVI-JE- :
M. Vaslljevid — ULO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"NuSo novlne" izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 godlSnJe; pojedlnl
primjer ak 50 ceiitl. Cjene oglasa na zahtjev. "Na&e novlne" su nasljednik.
"Jedlnstva", kome su prothodlli listovl: "Novostl", "Srpskl Glaanlk", "Edinost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" ! Сог1Л luo I N.iodnl Glasnlk" i drugl napreunl
listovl koji su ntu prethodlll u Sjedlnjenlm Drzavama.
flodakclja odgovara za nopotpisane maloiljalo. Potpliani dlancl izrazavaju
mlsljenje autora. Oopisi se ne vracaju.
PROIZVODNJAZITA
U SVETU
RIM(AFP) — Svetska proizvodnja
2ita ove godine ce, prema predvida-njimaorganizaci- je
Ujedinjenih naci-ja
za ishranu i poljoprivredu (FAO),
dostici 1.537.miliona tona.
ProSle godine je proizvedeno
1.428 miliona tona. Tako su jos
prosle godine u mnogim drzavama
stvorene rezerve zita. StruCnjaci
FAO smatraju da 6e trgovina zitom
ove godine opasti i to pre svega
zbog opadanja kupovne moci zema-Ij-a
tredeg sveta i smanjenih kupovi-n- a
Sovjetskog Saveza.
"Govoreiii otvoreno, ja mislim da je njemu ибтјепа
nepravda".
Paul Conrad
The Loe Angeles Times
The Los Angeles Times Syndicate