Jedinstvo, January 20, 1961

              W№a --- % ' ~-- . , ч.
Iz proslosti nasih naroda
NACiONALNO PITANJE U
STAROJ JUGOSLAViJi
(Nastavak)
Namece se pitanje vjerodostojnosti ovog zapisa grofa
Ciana. S obzirom na to treba ukazati na vrijeme, kada je
taj zapis nastao i okolnosti, pod kojim je doslo do nje-ga.
Taj Cianov "Dnevnik" pronadjen je kasnije, a po ne-ki- m
podacima on je navodno pisan i u tamnici, nesto pri-j- e
nego li ce ga njegov vlastiti fasisticki rezim usmrtiti.
Kad se sve to uzme u obzir, ne moze se predpostaviti, da
bi grof Ciano u takvim prilikama u svoj "Dnevnik" s ob-zirom
na Jugoslaviju, a napose u pogledu VI. Maceka
(Boembellesa i drugih) zapisao ovdje nesto sto ne bi od-govar- alo istini. Kakvi bi razlozi rukovodili grofa Ciana,
da (gotovo pred svoju smrt ili mozda mnogo ranije) za-pisu- je
u svoje memoare navodnu neistinu o Vladimiru Ma-бек- и,
ako i kada to ne bi bila istina?! Moze li so pretpo-stavit- i,
da je grof Ciano formulirao opreznije i pokazivao
izvjesnu taktidku obazrivost kod formulacija, koje su se
odnosile na zapadnc velesile, jer je od njihovih drzavnika
(poslije saveznicke pobjcde nad Osovinom) on mozda oce-kiva- o
kakav benevolentniji stav. AH, §to bi njega rukovo-dil- o,
da pise toboznju neistinu o Hnatskoj? Mi razloga
ne vidimo i ne mozemo usvojiti pretpostavku, da bi ti Cia-no- vi
zapisi bili neistiniti. Naprotiv, mnoge cinjenice poka-zuj- u,
da ove Cianove biljeske odgovaraju istini. Na to uka-zuj- u
i poslije rata pronadjeni tajni arhici fasisti6kog Rima.
Preostaje jedino odgovor na pitanje, da li su Cernelutti i
Bombelles zaista bili Macckovi emisari; nisu li se on mo-zda
krivo predstavljali? Na to pitanje daju odgovoru sa
mo tadanje opce prilike u Hrvatskoj, kao i otprije vec po-zn- at
Macckov stav prema centralizmu i hegemonistima
oko dvor&ke kamarile, nego i okolnost da bi se Carnelutti
i Bombelles usudili da na taj nacin varaju fasisti6ku vladu
u llimu. Konacno, gdjo jo do danas Vladimir Macek de-mantir-ao
ove Cianove tvrdnje?
Preostaje daklc zakljucak, da Cianovi navodi zaista
odgovaraju istini. To znaci da su velikohrvatski scparatt-slick- i
elementi ( i u vodstvu IISS) trazili "oslobodjcnje"
Hrvatske na taj na6in, sto su joj pripremali talijanski —
protcktorat! A to je po prilici bas ono, sto je failistidki
nim zelio i ostvario (iako privremeno!) za t. zv. Nczavi-sn- e
drznve Hrvatske posredstvom svog drugog agenta —
Ante Pavclica. Naprijed navedena Okruznica "hrvatskog
narodnog pokreta" odaje daklc i po tome svoj pravi izvor.
(Nastavit 6c se)
Kina zeli razviti trgovinu
sa Kanadom
Ncdavno jo u Kanadu do-ptitov- nla
kineska trgovacka
lnisija da ispita mogucnosti
Za proSirenje trgovine izme-dj- u
dviju zemalja.
Prcdstavnik lista "Finan-cial
Post" intervjuisao je ki-ll
cskc ])redstavnike ; pitao ih
jo Sto bi rado kupili. Oni su
odgovorili da su zainteresi-ran- i
za svestrani razvoj tr-govine,
a najvise bi kupili
poljopriwcdnu i konstrukci-on- u
masincriju.
Kincski predstavnici Co u
Kanadi provesti oko sest tjc-dan- a.
Posjctit ce Montreal,
Toronto, Vancouver i Win-nipeg.
Demonstracije neposlusnosti n Velikoj Britaniji
Javljaju iz Londona:
ltertraml Russell, lord, filozof,
pacifist, 88 godina star u svojoj
iivanredno sveetranoj i humanist!
ckoj aktivnouti prihvatio je novu
funkcija: predsjednika Komiteta
stotinc. Komitet planira demostra-clj- u
masovne nepoeluJnosti, odno-sno
kampanju nenasilnih antinu-klearni- h
demonstracije.
Prva akcija jo odrrdjena za 18.
februara. Ovaj datum -- e poklapa
s dovlai-enjr-m ladje.dopoa 8 ame-ricki- m
'I'olans"-raketam- a 8 nu- -
Miroijubiva
Pise: V .
S)
Vmc Velike Oktobarske Kevolu-cij- e Amerika se udruiila sa zapad-ho-eropki- m kolepama u npri-navanj- u
mlade ovjeUkc republi-k- e.
I ne samo to, nfgo su je ame-rif- ki imperijalisti napalf a orui-je- m aaj'clno sa lrugima. Ka-nij- e,
u periodu 1920-2- 4 Sovjetski Savez
Wo je priznat od snh vlada koje
w imale nekop znacaja, dok je
Amerika i dftlje ostajala u iluziji
da ce sovjeteka vlast propasti. Kroz
diiav nit golina ruska ambasada
u Wahin(tonu bila je zapoeednu-t- a
od strane rarskog pretstavnika
Ilabmetova. On nije pretstavljao
Hi driavu ni narod, nego jedino
ilutijc svojih koleira. I kada je
llahmetot napdetio zgradu ruske
amiMMade verovalo se da ce bar
tada Amrika uvHeti strarnost i
Britnati sovjetakofc pretstamika.
Medjutim, skoro deiwt Rodina цта-d- a je bila prasna i tek 1933 Ame-rika
je uvMela pditWcu stvarnost
i pntnala Sov. Saves. (Sljan,
Prijc rata kanadski izvoz
u Kinu jo iznosio preko 150
milijuna dolara. Danas iz-no- si
samo nckoliko milijuna
(najvise je izvezeno 1957.
— blizu 8 milijuna dolara).
liazvoj trgovine izmedju Ka-nad- o
i Kinc zavisi ne samo
od uspostavo normalnih di-plomats-kih
odnosa, nego i
od spremnosti Kanadc da
Kini prodaje one proizvodc
kojo ona treba, a ne samo
p§cnicu, kao sto je bilo do-sa- d.
U uvodnom clanku "Fi-nancial
Post" zagovara silja-nj- e
kanadske trgovaCke mi-sij- c
u Kinu.
klearnim glavama u Holi Loh u
Skotskoj. Demonstranti (e u toku
popodneva tog dana doci i sjesti
pred Minigtarstvo obrane, na cija
vrata de objeeiti peticiju kojom
traie da se ugovor izmedju Brita-nij- e
i SAD o ustupanju baze za
nmericke podmornice odmah po-tt
iti.
Komitet stotine je postavio cilj
da sakupi barem 2000 demonstra-nat- a
za tu akriju. Ako ne uspije
otkazat ie demonstracije. l'redvi-djen- o
je da 2000 neposluSnih sje-d- i
cetiri sata.
koegzistencija
J . PES A
skoro istl slucaj imamo danas sa
X.U. Kinom sa N'.H. Mongolijom i
drugfan driavama).
Politicke iluzije mogu biti Wave
ali iilavost ne znafi iivot, ona mo-i- e da znaci samo jaci otpor prema neitbeinoj smrti. Politiki reali-za- m, na drugoj strani, je beemr-tan- ,
on iivi i pobeljuje jer fakta
ostaju i preovladjuju.
Spoljna politika Sov. Saveia je
politika mira i prijateljstva medju
narodima, politika stalne i nepre-stan- e
borbe sa mir bazirana na
princhm da svi narodi imaju Dravo
rna nesavisni nacionalni razvoj u
Kiatu sa njihoMm lienim ieljama
i interesima. Sovjetski Saves sma-tr- a da je auresija u bilo kojoj for-m- i
suprotna savesti i cast! nacija
i da vodi ofrromnom unistenju ma-terijeln- ih kAra i najdrairareiiije strari na sret — jest, najdra-ceaij- e stvari na svetu — lje4koff
iiTsial. . . . Sovjetska miroljobiva politika
nailasi na sve veeu pediiku ne sa
KAKO
I
Zagrebacki "'Vjesnik"
proveo je anketu medju rad-nicim- a
i sluibenicima tvorni-c- a "Prvomajska" i "Grafo-karton- ",
u kojoj je sudjelo-val- o oko tisudu lica. Evo ne-ki- h podataka:
Mjesccni prihodi prosjec-no- g Zagrebcanina krecu
sc u rasponu od 15 do 25 ti-su-ca
dinara, jer takav je od-govor
dalo 53 posto, dakle
vise od polovina onih koje
smo anketirali. ProsjeSni
mjesccni prihod od 15.000
dinara zabiljczen je na 30
posto anketnih listica, dok
je onih s pnhodima lznad
25 tisuca dinara zabiljezeno
na 17 posto odgovora. . . Anketom su zabiljezeni i
podaci o raspodjeli kucnog
budzeta, ali da bi ih ilustri-tali- ,
morat cemo pozvati u
pomoc vi§e osoba koje zive
u razlicitim uvjetima, pa su
prema tome l njihovi lzdaci
tazliciti. Ako se na primjer
uzme u obzir muskarac sa-ma- c, vrlo je vjerojatno da ce
on za stan placati do 3000
dinara, kao i 57 posto njego-vi- h drugova iz iste kategori- -
je.
Naravno, za stan se placa
i vise, tako da je 26 posto
onketiranih muskaraca sa-ma- ca navelo vecu svotu oJ
ri tisuce dinara kao mjese6-n- i izdatak za stan. 2ene sa-m- ci izglcda da su u nesto no-ngodni- joj situaciji, jer sa 15
posto sudjeluju u rubrici do
3000 dinara za stan, a iznad
te svoto placa 32 posto an-ketiran- ih zena samica, pa po
tome premasuju muskarcc.
Kod sugradjana s norodicom
slika-- izdacima za stan so
niijenja i prevladavaju oni
fiji su liiicni budzeti optcrc-cen- i
s vecim iznosom od
3000 dinara za stan. Do te
svoto placa podjednaki pos-tota- k nnketiranih muskara-ca
i zona s obitelji. naimo 30
odnosno 3 1 posto. Vise od tri
tisuco placa ju stan 55 posto
porodicnih muSkaraca i 51
posto nnketiranih zena s o-bite- lji.
lzdaci za hranu slicno ra-zliku- ju se isto tako i kod sve
cotiri kategorije naSih "re-prezentativni-h"
gradjana.
Dok samci muskarci mjese-fn- o odvajaju u 70 posto si il
eajeva 5 do 8 tisuca dinara
ra hranu, 15 posto ih so hra-n- i jeftinije, a isto toliko tro-S- i
vi§o od 8000 dinara za hranu. 2enc samci dale su
nam gotovo jednake podat-ke- ,
s nesto manjim postot-ko- m
u "jeftinijoj" kategori-j- i
i vecim u onoj iznad 8000
dinara. Kod zona i muskara-ca
koji imaju svoje porodice
pribli2no su jednaki omicri
izmedju onih koji mjeseJno
rdvajaju za prohranu u po-rodi- ci do 15 tisuca dinara,
pa zatim izmedju 15 i 20 ti-suca
dinara, i od 20 do 30
tisuca dinara.
TroSkovi odijevanja ap-?orbira- ju dobar dio prihoda.
Samci, i to muSkarci za to
izdajtt u vi5e od 70 posto
slucfajeva izmedju dvije i
cetiri tisuce dinara, a zona
u toj kategoriii nesto manje,
oko GO posto. U obiteljima se idaci za odijevanje krecu
podjednako u grupi do 5000
dinara (32 posto) i u grupi
od 5 do 10 tisuca dinara (29
posto). Da vise od deset ti-suca
dinara trose za odijeva
njo svojih 61anova porodice
izjavilo je oko 15 posto an-- 1 etiranih.
mo od strane najsirih narodnih slo-jev- a
nego i od strane mnogih bur-ioaski- h vlada. Medjunarodna reak-cij- a razvija propagandu kako to-bo- ie Sov. Savez ieli da svoje ideje
i svoj socijalistic'ki porwlak naturi
na silu. U vezi sa tim X. S. HruS-co- v
je isjavio u indijskom park-mentu- :
"Xae cesto optuiuju da ekspor-tujem- o ideje komunizma.u druge
zemlje i mnoge druge besmislice
recene su o name. Svaki pokusaj
jednog naroda da zbaci jaram nw-sk- ih osvajafa pripisuje se potsti-caj- u iz Moskve. Sledeci izabranl
put socijalizma sovjetski narod je
postigao veliki napredak u njego-vo- m razvoju. Ali mi nikada nismo
IKtkusali da nametnemo nase ideje
bilo kome. . . .
Mi smatramo da su ideje stvar
svesti, pogiedi ne samo svake na-ci- je neo i svakog pojedmea. Xaj-za- d, ima ljudi u nasoj zemlji koji
ne pripadaju Komiwistiekoj Parti-ji- .
. . U Sov. Savesu komunlsU i
nekomunisti, ateisti i pohafcd rede
saiednielci i sloino _sa dobre naro- da". . , .
U I4injaba Hratfov je rekao.
Mi imamo rasimte petitfeke na
sore. Vi imate vale pegfede i file-- 1
Vijesti
Dvadeset t cetiri sata jed-nog- a dana dobrim se dije-lo- m provode vec po unapri-je- d ustaljenom rasporedu.
Odlazak i povratak s rad-no- g mjesta, posao u poduzc-cu- ,
dnevni obroci i ostalo. O-n- o sto ostane u razmacima
izmedju tih fiksiranih vre-mensk- ih tacaka moglo bi se
nazvati slobodnim vreme-nom- ,
ali ni to bas nije uvijek
sasvim slobodno. 2enama,
koje imaju porodicu, ono jo
vise ili manje posveceno ra-zni- m poslovima u domacins-tvu- .
Rijetke su one kojima
kucanski uslovi oduzimaju
dnevno sat, dva ili tri. Po
ankctnim listidima izlazi da
je postotak takvih zena ma-le- n,
svega 3, 5 odnosno 6 po-sto.
Ali njihov se broj osje-tn- o
povecava, na oko 30 po-sto,
kad je rijec o zenama
koje 4 do 5 sati posveduju
kucnim poslovima, dok ih
rajvise, 40 posto, na takvim
poslovima provodi 6 ili vise
sati dnevno.
Servisi za pranje rublja i
cstali uglavnom bi trebali da
svoju pomoc pruzaju porodi-cam- a
i rasterete zaposlene
gradjanc. Medjutim, usluga- -
ma .servisa za pranje rublja
koristi se svega 10 posto an-ketiran- ih porodica, a samci,
muSkarci i zene, potvrdno su
edgovorili u 18 posto sluca-jev- a.
. . Izglcda da niti restorani
nisu uspjeli potpuno zadovo-ljit- i
drustvene
prelirane. 89 posto porodica
lirani se iskljucivo kod ku-c- e, tek 1 posto u restorani-ma- ,
a 7 posto kombinira do-mac- u
prehranu s uslugama
lestorana. Kod samaca ti su
podaci razliciti, ali tu je po- stotak u prilog restorana re-lativ- no nizak i iznosi 37 po-sto,
dok se 22 posto samaca
pretezno hrani kod kuce. Os-tal- i,
a njih ima naivise. jodu
prema prilikama, kod kuce i
u restoranu.
PazliCiti aparati i uredja-}- i
koji so koriste u kucanst-vim- a
vec su postali sastavni
dio normalno opreme
U su
najbrojnija elektri6na glaca-la- ,
eloktricna
kuhala. U nesto manjem
l)ro.iu spommju sc usisaci.
plinski ili elektri6ni stcdnja-ci- ,
gramofoni, tolovizori, clc- -
1-tri-cni
lonci, friziden. apa-rati
za brijanje, strojevi za
pranje rublja.
i ostali tehnicki urcdjaji. . . Najveci dio ankctiranih
redovito prati stampu. Novi-лЧп- е
5ita 90.5 posto an!eti-lanih- .
a svega 9,5 posto ih
ne Sita redovito. . . Zacudjuje mali broj pot-vrdn- ih
odgovora na pitanje
r polazenju seminara, ve-crnj- ih skola ili drugih ob-razova-nih
tc6ajeva. Istovre-men- o
mnogi su izrazili zclju
za strudnim
Za godisnjeg
odmora uglavnom se odabire
more (38 posto). Gotovo jed-nak- o toliko njih (37 posto)
cstaje kod kuce. Ostali pro-vode
godisnji odmor na selu.
planinama ili u drugim gra-rlovim- a.
U skupini koja pro-vodi
godisnji odmor kod ku-ce
u neznatnoj su vecini oso-b- e
s porodicom.
Koliko sati imate dnevno
slobodnog vremena?
Odgovori na ovo pitanje
svakako su zanimljivi, jer su
trajanie slobodnog vremena
odredjivali sami radnici i
sluzbenici prema vlastitoj o- -
zofiju, a mi na.te. Postoji 11 ikoja
tacka u pokusaju da se razjasni
ovde u femu se ml razlikujemo?
Vainije je primetiti da se ml sla-iem- o
u glavnoj sttri: u pitanju
rata i mira. Ovo je pitanje koie
uzbudjuje miiljenje svih. Svaki
poStenomisleci pojedinac ne mole
biti a da ne ieli mir i da se ne bori
za njega. U nastojanju za mir mi
traiimo prijatelje bez obzira da li
su njihove zemlje velike ili male,
bes obzira na njihove politiike po-gled- e,
na njiho-- u rasu ili veroispo-vest- i.
Glavno je da postoji zajed-nik- a ielja u promicanju mira. Sto
se tice politikih sistema, to je
unutrasnja stvar svake zemlje. A
politifki nazori su stvar svakog
pojedinca. Zato mi traiimo od dru-gih
da se ne mesaju u nae unu-traJnj- e
poslove. i ne dotvoljavamo
sebi mesanje u unutrasnje st-a- ri
drugih. Pet nafela mirne koegsis-tencij- e
formulisani od strane pret-sedni- ka Xehrua i nasefr prijatelja
Cou Kn-La- ja nas potpuno zadovo-Ijav- a.
A mi smo to potvrdili pot-pisivanj- em
xajednie%e dekiaraeije
sa Xehruom kwk je on bio u Mo-skv- T.
I dalje м Uena-aler- e HroHov je
iijavie:
". . . Mi ti'nllaiemd svim жеш- -
ljama: iivimo u prijateljstw u- -
KHWtiinrwi
is Jugosla vi j e
ZIVE ZAGREPCANI
NA STO TROSE
zahtjevima
doma-cinstav- a. porodicama
radio-aparat- i.
maRnetofon'
usavrsavanjem.
provodjenje
HITnlTTriinfllfffW
cjeni. Zanimljivo je da naj-viSe
zena smatra da ima oko
dva sata dnevno slobo'dnog
vremena. S vecim brojem sa-ti
slobodnog vremena mnogo
je manje zena. Kod muska-lac- a je obratno. Njihov broj
se gotovo geometrijskom pro
gresijom povecava s brojem
rati slobodnog vremena. Ve-cin- a je ocijenila da dnevno
ima 4, 5 i vise sati slobodnog
vremena. Na §to se koristi
slobodno vrijeme? Prema
tfobivenim odgovorima naj-vis- e
se koristi za citanje. Za-tim
za kino-predstav- e, a
kod mladjih ljudi za plesne
priredbe. No mnogi ga jed-nostav- no koriste "za odma-lanje- "
ili jednostavno "za
spavanje". Sportom ili ne-ki- m drugim nacinom aktiv-ro- g odmora bavi ih so vrlo
malo.
Po broju posjeta kino-pre-dsta-va
lako se moze zaklju-Jit- i da je gledanje filmova
pcstala kulturna potreba ra- -
o'nog covjeka. Svi idu u kino.
Ali dok ozenjeni muskarci
idu uglavnom dva puta mje- -
seSno it kino, udato zene o-- ko getiri puta dotle vecim di-jclo- m samci idu pet do Scst
puta mjesccno u kino. Za
kazaliste ne postoji ni prib-lizn- o takvo zanimanje. Ka-zalis- ta posjecujo oko Gl po-sto
samaca i 48 posto oze-njeni- h. 20 posto posjecuje
kazaliJne predstave najvise
dva puta godisnje. I na kra-j- u,
s kakvim zeljama обеки-u- i
Novu godinu ovi ljudi, o
ostvarenju 6cga razmiSlja-ju- ?
Stan, stan i stan ! Da ih bu-d- e
Ho brze i §to vi3e. Gotovo
svaki anketni listic ispunjen
jc tom zeljom i nadom. A
'.atim dolaze: upis u vecer-nj- u gimnaziju, uspjesno po-lagan- je ispita, nabava moto-cikl- a
ili automobila, uspjes-no
poslovanje poduzeca, na-stavak
rada po ekonomskim
jedinicama itd. A medju
svim tim zeljama istico se
joS jedna — mir u sviietu.
Mnogobrojni radnici ispu-njavaju- ci rubriku Jelja po-misl- ili
su na konaeno rjese- -
nie alzirskog problema i sro-- l
djenje situacijo u Kongu. i
U decembru Medjuna-rodn- i
demokratski savez
zena proslavio je 15-godi-snj-icu
svoga osnutka. Ova
velika federacija zena ro-di- la
se nakon Drugog svje-tsko- g
rata, poslije jednog
takvog necovjecnog rata,
kojemu nema premca u
hisloriji naroda. Prilikom
osnivanja, u savezu su se
udruzili savezi zena iz 40
zemalja — preko 80 mil-ijuna
zena. Ov! su savezi
vecinom bili stvoreni u to-ku
teske borbe protiv fasi-zm- a
i predstavljali su ze-ne,
koje su se borile i ra-di- le
na frontovlma, u tvor-nicam- a,
u partizanskim
odredima za spasavanjc
svoje domovine, za buduc-nos- t
svojih porodica, svo-je
djece.
Na prvom, osnivackom
kongresu, odrzanom 1945.
godine u Parizu stvoren jc
bio medjunarodni savez
novoga karaktera u kojem
su prvi put u hisloriji bile
zastupljene vazne mase
zena. radnice, inttlektual- -
mesto da se svadjamo i da napa-dam- o
jedni druge preko Stampe i
regime. Ali mi iskreno kaiemo da
mi ne volimo knipitalisttfki metod
upravljania kao sto ni nas ne vole
svi. Isprobajmo — mi kaiemo vo-dja- ma kapitalistikih driava — u
praksi koji je sistem bolji Takmi-6im- o
se bVz rata. . ."
Ameriki imperijalisti organizu- -
ju agresivne i ojne blokove po
Aziji, Africi i na niiskom Istoiu
i ude se kako to da asijskl i afri-t- ki narodi i driave neee da stupa-j- u
u te blokove. Situacija je medju-tim
sasvim iasna. Kako mogu asij-sk- e
i afrielce semlie ulasiti u te
blokove i a simpattjom gledati na
niih kad su onranisatori tih istih
Hokora i savesa snre koje su ih
de јмее driale u kolottijalnim i sa-risn- im peloiajima?. . .
(Xatavice se)
PRIJE 20 GODINA U TIVTU
Hcroji sa razaraca "Zagreb"
Ovih dana profiitao sam uoficira. Jedan je bio Sergcj
novinama vijesti o teskim ' Masera, izjednog mjesta u I-nesre-cama
koje su zadesile stri, drugi njegov drug Milan
pomorce. I u jednoj vijesti
procitao sam kako je kape-ta- n
broda, koji je gorio l
tonuo, ostao na njemu pos-ljedn- ji
da nadje strasnu
smrt. Citajuci ovo u novina-ma,
sjetio sam se jednog
slucaja, koji se je dogodio u
Boki Kotorskoj prijc 20 go-din- a.
Bio je april mjesec. Vojs
ka je kapitulirala. Prodana i
izdana, ona se je povlacila
pred neprijateljem. Jednog
jutra za£ula sc grmljavina
talijanskih bombardera "Sa-voja- ",
koji su znali gdje idu
i gdje da izbace smrtonosni
tovar. Nadlijetale su "Savo-je- "
i bacale svoj tovar. Cini-l- c
su to nckoliko dana, alt
posadc koje su ostale na bro- -
dovima davale su ocajnicki
otpor mrskom ncprijatelju.
Topovi sa razaraca "Zag-reb"
i "Beograd" sipali su
vatru iz svih svojih topova
na neprijatelja. "Savoje" su
se kukavicki povukle no po-stigav- si
svoj cilj. Ali jednog
jutra dok je magla jos leb
djela iznad morsk0 povrsine
koja je bila mini a pojavio se
jedan hidroavion, sa bijelom
zastavom. Sunce jos nije ni
obasjalo zaljcv svojim zraci-ma- ,
kada su oficiri pozvali
mornare, da im saopco da je
rat zavr3en, i da so brodovi.
medju njima i krstarica
"Dalmacija", moraju u isp-lavno- m
stanju prcdati nop-rijatelj- u.
Za nckoliko sati svi bro-dovi
u bokokotorskom zalje-v- u
bili su napuStcni, a nepri-jate- lj
jo svakog casa mogao
da dodje. Ali na razaracu
"Zagreb", na komandnom
mostu, gdic nije bilo njihovo
mjesto, stajala su dva mlada
kc, domacicc itd. bez ob-zira
na rasnu, vjersku,
politicku pripadnost. De-legate
na osnivackom kon-gresu
ujedinila je duboka
zelja: jednom zauvijek u-cin- iti
kraj fasizmu i uce-stvova- ti
u izgradnji jed-nog
pravednijeg, mirnog
svijeta.
2ene su primile na se-b- e
veliku odgovornost i
vise nisu htjele da se je
odreknu. Vise ih nikakva
snaga nije mogla potisnuti
u sjenu proslosti. One su
stupile u historiju svojih
naroda.
Smisao postojanja Me-djunarodn-og
demokrat-ko- g
saveza zena izrazena
je u zakletvi, polozenoj
na osnivackom kongresu,
prema kojoj su zene sve-can- o
obecale, da ce bra
niti privredna, politicka i
drustvena prava zena, da
ce se boriti za ostvarenje
uvjeta potrebnih za har-monic-an
razvoj djece, da
ce se neumorno boriti za
konacno uniitenje svih o-bli- ka
fasizma, za istinsku
demokraciju, za csigura-nj- e
trajnog mira u svijetu.
Medjunarodni demok-ratski
savez zena je uvi-jek
ostao vjeran ovim pri-ncipim- a. Vremena po-slije
rata, medjutim, nisu
odgovorila iscekivanjima
naroda. Ima ljudi, koji na-mjerav- aju
ponovo upotre-bit- i
atomsku bombu. Po-novo
je pocela trka u nao-ruzavan- ju.
Vojni izdaci
tesko pogadjaju narode.
U mnogim zcmljama po-gorsav- aju
se zivotne pri
шД
STRANA 3
Spasic, Iz Beograda. Stajal
su sami, napusteni i osamlje-n- i.
Vec prije dva sata oni su
kablom povezali slagalistc
municije sa komandnim mo-sto- m.
Kako su pokrenuli
brod, to je i danas tajna. Pr-vi-h
dana rata brodovi su bili
usidreni pred Dobrotom, a
pred kapitulaciju, kad su
brodovi bili vec napusteni,
"Zagreb", se je nalazio ve-za- n
u Tivatskom arsenalu,
na njegovoj zapadnoj strani.
Odjednom jo brod krenuo
prema Krtoloma, kad se za-cu- la
eksplozija i visoki val
vode suknuo uvis. Strasna e-ksplo- zija
jo uzdrmala sve
PETNAEST GODISNJICA MEDJUNARO-DNO- G
DEMOKRATSKOG SAVEZA
kuce u Boki Kotorskoj. Lju-di
su izasli da vide Sta se to
dogadja. Samo su vidjeli za-pjenus- eno
more, koje jc vri-l- o
kao da je proradio mali
vulkan. To je bilo za kratko
vrijeme, a poslije je sve bilo
mirno i tiho kao prije. Piazi-sa- o
se i dim a svijet koji jo
jos gledao mjesto gdje jo
potonuo "Zagreb", iznena-dil- i
su Talijani, koji su vec
pristizali u Ilerceg Novi, Zo-leni- ku
i Meljine.
Bio je to jedan od najbo-lji- h
ratnih brodova. Bio jo
solidno grailjen i dobro na-oruza- n.
Imao jo cetiri topa
po 120 milimctara i cetiri sa
40 milimctara, kao i dobro
protivavionsko naoruzanjo.
Posjcdovao jo i Scst torped-n- i
cijevi. To je bio nov brod.
Pkazvijao jo brzinu do 40
nautickih milja na sal.
U divnom Tivatskom par-k- u
podignut je spomenik
Mascri i Spasicu. Poslije ra-ta
proglascni su za nacional-n- e
heroje Jugoslavije.
Pavlc Dadic
like trudbenickih porodi-ca.
Medjunarodni demok-ratski
savez zena jc mo-bilizir- ao
svoje snage u
borbi za mir, ukazivao na
to, da divna otkrica nau-k- e
i tehnike smiju se upot
rebiti samo u mirnodopske
svrhe! Jedan od najvazni-- j
ih dogadjaja suvremene
historije jeste besumnjc
mocni oslobodilacki pok-re- t
kolonijalnih naroda.
Medjunarodni demokrat-ski
savez zena je uvijek
bio solidaran sa zenama
zemalja, koje se bore za
nacionalnu nezavisnost.
Danas vise nego ikada u
sredistu paznje nalazi se
pitanje mira. To je pita-nje
koje se tice svake ze-ne,
od kojega zavisi zivot
svake porodice, svakog
pojedinca covjeka, od ko-jega
zavisi drustveni na-predak.
Narodi su jaci od
onih ljudi, koji zele rat a-l- i
ovi zadnji ne ce da polo
ze svoje oruzje. Usprkoj
poteskocama mi vjeruje-m- o
i znamo, da ce ujedi-njen- a
volja svih zena i
muskaraca izvojevati op-ce
i potpuno razoruzanje,
mirnu koegzistenciju, u-kida- nje
opasnosti od nuk-learno- g
naoruzanja u ve-zi
s kojim vec i sami po-ku- si
tesko ugrozavaju zi-vo- te
sadasnjih i buduciii
pokoljenja.
Medjunarodni demok-ratski
savez zena, njegove
zemaljskc organizacije.
zene citavog svijeta moci
ce odgovoriti ovom svom
hitnom zadatku.
("Nase Novine")