Nase Novine, September 11, 1986

              SSS!]!! p---
j,"a -- 'O '"iV-jff- l, -- ?f 'Xf - i- - -- — ,f# v- - 'УТ" tWPT ~"~
ik ,l- -5 [;¥ ut I Wjlv
S№
'
,
PRESUDNE
POUKE
i JL
VARSAVA — Na plenarnoj sjed-nic- i
drugog dana rada kongresa Polj-sk- e
ujedinjene radnicke partije govo-ri- o
je sef sovjetske delegacije, gene-raln- i
sekretar KPSS Mihail Gorbacov.
On je na pocetku naglasio da zivimo
u napetoj situciji u borbi za mir i raz-vo- j
socijalizma. Kao najvazniji rezul-ta- t
poljskih komunista s kojima su izi-S- li
na ovaj kongres, Gorbacov je ocije-ni- o
uspjesnu obranu i osiguranje da-lje- g
razvoja socijalizma u Poljskoj.
Napomenuo je da povijest nece zabo-ravi- ti
borbu poljskih patriota na celu
s generalom Jaruzelskim, koji su se
znali nositi s neprijateljima svih
vrsta.
Sovjetski komunisti s velikim zani-manje- m
prate rad kongresa i zele da-lj- i
razvoj socijalizma u Poljskoj i dru-gi- m
socijalistickim zemljama. Medu
ostalim, Gorbacov je izjavioda jetije-sn- a
suradnja Poljske i SSSR jedan od
preduvjeta stabilnosti i mira u Evropi
i u svijetu.
Zanimanje za kongres je veliko
zbogp'oznatih razloga, osobito poslije
zbivanja sedamdesetih godina. Iz
svih tin dogadaja treba izvuci pouke,
a jedan od njih je da se socijalizam
kao proces ne moze zaustaviti. Polj-sk- a kriza nije bila bunt radnika protiv
socijalizma, vec protiv pogresaka po-litik- e. Neprijatelj je to pokusao isko-risti- ti
uz pomoc imperijalizma, koji
nije brinuo za sudbinu poljskog naro-da- ,
rekao je dalje Gorbacov.
Pouka toga je da snaga partije ovisi
samo o vezi s radnickom klasom, o
tome koliko ona ispunjava njena oce-kivanj- a.
KPSS je to jasno kazala i na
svom 27. kongresu, osudivsi pogreSke
proSlosti. U prvom planu svih socija-listicki- h zemalja mora biti razvoj pri-vred- e
i standard ljudi. U torn smislu
bio je orijentiran i posljednji plenum
CK KPSS.
Govoreci o medunarodnoj situaciji,
Gorbacov je podsjetio na nedavni sa-stan- ak
politicko-konzultativno- g ko-mite- ta VarSavskog ugovora u Budim-peS- ti odakle su ponudene nove inici-jativ- e
za razoruzanje i medunarodnu т suradnju. Zalozio se za evropsku su-radn- ju od La Manchea do Urala. Op-tuz- io je, medutim Washington za ko-cen- je tih inicijativa. Po njegovim rije-cim- a, SAD bi htjele dijalog u kojem
bi govorile samo one, ali to nije par- tner za ozbiljan dijalog.
Gorbacov je spomenuo i cernobil-sk- u
katastrofu, rekavSi da je to bezna-баја- п incident u odnosu na katastrofu
Sto bi nastala da se aktiviraju posto-je6- i
nuklearni arsenali. Zato se zem-lj- e
VarSavskog ugovora zalazu za sma-njenj- e
tog atomskog arsenala.
U nastavku rada kongresa delegati
su saslusali referat Zbignjewa Me-sner- a,
poljskog premijera, o cilje-vim- a
petogodisnjeg razvoja i razvoja
do 2000 godine.
[tfiroslav GACIC
ш
¥4- -
%?t
'Ii
STO DANA
U SVEMIRU
Dva sovjetska kozmonauta Leonid
Kizim i Vladimir Solovjev vec 100
dana borave i rade u svemirskim pro-stranstvim- a.
Kao sto je poznato, ta
dva iskusna kozmonauta obavili su
planirane zadatke u svemirskom ho-telu-orbital-noj
stanici "mir", dosad
najkomfornijem satelitu. a trenutno '
na znanstveno-istrazivacko- m kom-pleks- u
"Saljut-7- " — "Sojuz T-1- 5" —
"Kozmos 1686" obavljaju seriju geofi-zicki- h,
astrofizickih, medicinskih i
drugih pokusa.
Sve su to vazna istrazivanja za dalj-nj- a
osvajanja svemirskih prostran-stva- .
Sovjetski strucnjaci posebno is-ti- cu
ona istrazivanja koja su obav-ljen- a
u otvorenom svemirskom pro-stor- u
kada su nedavno astronauti za-variv- ali metal. To je vrlo vazno zato
sto razliciti metali u svemiru imaju i
razlicite reakcije. Buduci da postoje
zelje da se stvaraju svemirska nase-lja- ,
ta istrazivanja trebaju pokazati
sto je sve moguce postici.
Zanimljivo je da osim rutinskih in-formac- ija
sovjetski radio i televizija
kao i listovi ne daju podrobniji plan
kada bi ta dvojica kozmonauta trebali
da zavrse svoj let.
Zanimljivo je i to kako se oni hrane.
Hrana im se doprema teretnim sve-mirskim
brodom. Oni su prije odlaska : izabrali hranu koju zele jesti. Jelov-- ; nik za kozmonaute ima vise od i50 je- - .. la. Na tako dugacke i komplicirane i,
letove salju se ljudi koji se i na Zemlji :
dobro slazu.
B. V.
"Vjesnik" I
WILLY BRANDT O ZBIVANJIMA i
UPERUU:
GARCIA U "VELIKOJ
OPASNOSTI"
BONN (Reuter, UPI) — Bivsi zapad-- i
nonjemacki kancelar i predsjednik j;
Socijalisticke internacionale. Willy ; Brandt upozorio je da bi peruanski 1
ekstremisti raznih boja mogli poku- - f
sati da sruSe vladu predsjednika
Alana Garcije. Brandt je na sastanku j;
prvaka Socijaldemokratske partije u !;!
Munchenu istakao da je peruanski
predsjednik u "velikoj opasnosti" i £
da bi mogao biti zba6en.
U toku nedavnog zasjedanja Socija-- ji; listicke internacionale u Limi u .krvi §
je ugu£en pokusaj ljevi6arskih geri- -
laca da organiziraju pobune u zatvo- -
rima. Brandt je gerilske aktivnosti u
Peruu ocijeno kao nastojanje da se
onemoguci Garcijina politika socijal- -
nih reformi i demokratske obnove.
Slavni francuski pisac Onore de Bal--
zak (1799-185- 0) osecao je strah, ili kako Ii;
je sam govorio "odvratnost" prema no- -
vom izumu — fbtografiji. Mrzeo je pozi- -
ranje pred fotografima i njihovim "za- -
tamnjenim trono§cima". Stoga je do da- -
nas sa6uvana jedna jedina fbtografija
pisca, koju je bez njegovog znanja, kri- -
§om, snimio jedan ulitfni fotograf.
IIKI]
М1тЈТ1ЈИ1ИММИИшГч1гашПЈТЧ1ТЧИУУТМјЧ'ЈИД11
KAD PARLAMENTI
RAZMJENJUJU UVREDE
Meksicki i americki Senat razmijenili
su ovih dana ostre note. Meksiko s pra-vo- m optuzuje SAD za dosad najgrublje
mijesanje u njegove unutrasnje stvari,
dok Capitol Hill jos ostrije tvrdi da to
nije tocno da bi zatim porucio da "ne
misli nista lose".
Ma koliko da je bez presedana jedna
ovakva razmjena poruka i uvreda iz-me- du vrhovnih zakonodavnih tijela
dvaju susjeda, ona krije u sebi vise nego
latentnu opasnost za Mexico, pa — ako
se moze suditi i po reakcijama podrske
iz Latinske Amerike — i za cijeli konti-nen- t
juzno od Rio Grandea.
Mexico, naime, nije vise mogao biti
poslovicno strpljiv u interesu dobrosu-sjedtv- a,
suocen s kampanjom kleveta,
uvreda i neistina koje se uporno lansi-raj- u
iz SAD.
Najprije se oglasio krajnje konzerva-tivn- i
senator Jesse Helms koristeci se
nedopustenim i nezapamcenim meto-dam- a, da bi mu poslije americki fun-kcione- ri
oduzli samoinicijtivno preu-zet- u
"ulogu suca" Mexica i predstav-nik- a
"zdravog" i "zabrinutog" dijela
americke javnosti. Cim se nesto malo
smirila bura koju je izazvao Helms, ja-vi- o
se drugi senator Dennis de Concini,
koji je americkom Senatu podnio za-htj- ev da se na izbore u Mexico upute
americki kontrolori koji bi "potvrdili"
ispravnost glasanja na svim nivoima.
Predsjednik meksifikog Senata Anto-nio
Riva Palacio uputio je, u povodu za-htje- va De Concinija, ali i zbogucestalog
grubog napadanja na sistem, politiku i
vlast u Mexicu, protest Senata SAD u
kojemu se "kontrola" izbora u Mexicu
tumaci kao mijesanje u unutrasnje stva-ri,
kao opasna i otvorena prijetnja
medusobnim i kontinentalnim odnosi-ma- .
Americki je Senat munjevito odgo-vori- o tvrdeci da ocjene i optuzbe Rive
Palacija nisu tocne, da bi pod kraj odgo-vor- a iznio da "ne misli nista lose".
Bez obzira na epitete i rijecmik, rijec
je nesumnjivo o eskalaciji americkog
pritiska na Mexico koji se nalazi u vrlo
teskoj ekonomskoj situaciji. To se sad
koristi na razne i "lukave" nacine. Ide
se na diskreditaciju vlade i drustvenog
sistema, jer je politika i uloga Meksika
na medunarodnom i kontinentalnom
planu jedna od najvecih smetnji za
ostvarenje americkih interesa u Latin-sko- j,
a posebno u Centralnoj Americi.
Igra je to na liniji "toplo-hladno- ". Najprije se Helmsu dopuSta da grubo
nasrce lazima i klevetama, zatim ga
sama Bijeia kuda dezavuira. Cim se to
primirilo, javlja se drugi senator, ni-ma- lo
izvikan, s novom kampanjom.
Helms je tvrdio da ima dokaze da se u
Meksiku "laziraju" izbori, a sada nakon
demantija Bijele kuce, De Concini tra-zenje- m "kontrole" poku§ava potvrditi
opovrgnute Helmsove tvrdnje.
Sve se to dovodi u tijesnu vezu s deli-katni- m
i nimalo ugodnim pregovorima
Mexica za rjeSavanje problema duga od
oko 100 milijardi dolara. Cijeli svijet u
razvoju, a posebno Latinska Amerika,
pazljivo prate tok pregovora. Otuda sad
i parlamentama paljba kao politidka
poluga protiv Meksika kojemu SAD zele
i ostalim duznicima, nesvrstanim i zem
Li ..У
Т."-Ч-Л'
ljama u razvoju ocito staviti do znanja
da su pravila igre u duznickim pregovo-rima
mnogo teza, prljavija i neprincipi-jelnija- ,
nego sto na prvi pogled izgleda.
Slobodan CASULE
(Tanjug)
KONFERENCIJA ZA
NOVINARE NA SVJETSKOJ
IZLOZBI EXPO'86
JUGOSLAVENSKE
Za samo prva dva mjeseca tra-jan- ja izlozbe EXPO '86 u Ka-na- di nasi privrednici zaklju-cil- i poslove u vrijednosti 20
milijuna dolara.
Uspjeh izlozbe EXPO '86 koja se od-rza- va
u Vancouveru od 3. maja do 13.
oktobra ove godine na temu "Tran-sport
i komunikacije", jedna je od
najvecih manifestacijana svijetu. Ra-cun- a
se da ce je do kraja posjetiti oko
25 milijuna ljudi, a o uspjehu jugosla-vensk- e
postave govori podatak da
smo na osmome mjestu po broju po-sjetila- ca od ukupno stotinjak pavi-ljon- a
— "Jugoslaviju u malom" sva-ko- g dana razgleda dvadesetak tisuca
zainteresiranih. Jedan dio nasih us-pje- ha vidjet ce se u beogradskoj Gale-rij- i
Sebastian, istaknuto je na konfe-renci- ji
za domace i strane novinare
u Medunarodnom press-centr- u. Kon-ferenc- iji
su, medu ostalima, prisu-stvova- li
John Fraser, ambasador Ka-na- de
u Jugoslaviji, Slobodan Zaric,
zamjenik generalnog sekretara Jugo-slavensk- og paviljona u Vancouveru,
Radojko Filipovic, sekretar Koordi-naciono- g odbora za ekonomske od-no- se
sa inozemstvom itd., a odrzana
je u organizaciji PKJ i "Jugoslavija-publica"- .
Jugoslovensko sudjelovanje na toj
olimpijadi znanosti i tehnike, ljud-sko- g
prosperiteta i progresa, zauzima
zapazeno mjesto i stalno dobiva la-ska- ve
ocjene. Za samo prva dva mje-seca
traj anj a izlozbe nasi privrednici
zakljucili su poslove u vrijednosti 20
milijuna dolara. Osnovna funkcija
naSe izlozbe, istaknuto je na konfe-renci- ji
za novinare, je prikaz nasih
mogucnosti, potencijala i dostignuca
u oblasti prijevoza i komunikacija u
cestovnom, zeljeznickom, zracnom i
vodenom prometu. Posebno je pred-stavljen- o
i kulturno i povijesno blago
naSe zemlje kroz turisticku ponudu,
filmove i druge vrste prezentacije.
Drugi, ne manje vazan cilj ove izlozbe
je unapredivanje privredno-ekonom-ski- h
odnosa Jugoslavije i prijateljske
Kanade, a korak u torn pravcu ucinjen
je i organiziranjem poslovnih dana u
Torontu, Montrealu i drugim gradovi-m- a, rekao je, medu ostalim, ambasa-dor
John Fraser.
m