Novosti, August 18, 1945

              CIJENA PRETPLATA:
ADRESA NOVOSTI
Za godinu 5400
206 Adelaide St W Za pola godine S250
Toronto 1 Ont Za 3 mjeseca SlSC
Za SDA $500
---- --- -- 4fe-tMte
God 5 Br 697 Priče 5c TORONTO ONT SATURDAY AUGUST 18TH 1945 Cl)ena 5c VoL 5 No 697
Prestajem biti članom
HSS u Kanadi
PISMO MARKA MAHOVLIĆA IZ FLIN FLONA
Flin Flon Man — 13 Aug — Prestajem biti članom HsS u
Kanadi i to iz vize razloga:
1) Za to što je Glavni Odbor HSS u Kanadi kod osnutka
Ujedinjenog Odbora Kanadskih Južnih Slavena odbio jedin-stvenu
pomoć borbenom narodu Jugoslavije Time su štetili
ugledu HSS u Kanadi medju ostalim Slavenima i stranim na-rodima
unesli nezadovoljstvo medju vlastito članstvo što )e
usporilo i umanjilo svotu koja je sabrana a koja bi bila daleko
veća da se je zajednički sabiralo
2) Glavni Odbor HSS na svojoj 'polugodišnjoj sjednici 1
jula ove godine nije našao za shodno da pošalje pozdrav jugo-slavenskoj
vladi maršalu Titu i dr Ivanu Šubašiću te našoj
ojlobodilačkoj vojsci Jer ako smo odani nauci braće Radića
cni to od nas najbolje zaslužuju i mi treba da se s njima pono-simo
i da ih pomažemo moralno i materijalno
3) Znajući za pismo nekog Dr Mladineo Giunio (?) (tali-janski
zvuči) iz Londona koji je dostavljen glavnom predsjed-niku
HSS u Kanadi Zvonimiru Resteku i Petru Radiću u USA
i koja su pisma preštampana i razaslana na sve mjesne orga-nizacije
U istim dopisima optuživalo se današnju jugoslaven-sku
vladu radi progona HSS i njihovih prvaka u starom kraju
i radi uvadjanja komunističkog poredka u Jugoslaviji Nada
Ije u istom se dopisu (okružnici) navadja da se pojec i od
HSS koji su stupili u vladu jugoslavenskog oslobodilačkog po
kreta i maršala Tita smatraju u hrvatskom narodu kao suha
grana koja je odpala od svog jakog stabla Tu se cilja na
dra Šubašića dra Šuteja Franju Gažija i sve druge narodne
zastupnike koji su se pridružili narodno oslobodilačkom pok
retu u Jugoslaviji Prema donesenom zaključku Glavnog Od-bora
HSS od 1 jula o g koji je odštampan u Hrvatskom Glasu
od 24 jula uvidjam da je glavni odbor HSS na čelu sa Z Re-steko- m
nasjeo nekom klevetniku u osobi dr M Giunio pozi-vajući
članstvo HSS i hrvatske narodne ustanove za protestne
rezolucije protiv Tito-Šubašićev- og sporazuma čime bi se oko-ristila
sva reakcija prošlih jugoslavenskih vlada sve od njenog
postanka i koji su u prošle tri i pol godine najveće borbe ju-goslavenskih
naioda bilo sudjelujuć sa neprijateljima doma-ćim
i stranim sve radili i danas rade kako bi se ponovno po-peli
na upravu i vladali po starom sistemu kao i oni koji su
radi svoje pasivnosti ili straha ostali neutralni i time narod
držali u neizvjesnosti Narod je to sve odbacio i neće više o
njima da čuje
Radi gore navedenih uzroka odan za života nauci braće
Radića koji su nas toliko naučavali za potrebito jedinstvo i
bratsku slogu južnih Slavena da nam nikad nisu predočivali
straha od komunizma smatram da je tim političkim stavom
povredjen program HSS koji je usvojen radi jedinstvene bor
be cijelokupnog jugoslavenskog naroda pod zapovjedništvom
Tite-Šubašićev-og
sporazuma
Nadalje izjavljujem da ostajem vjeran član i pristaša Hr-vatske
Seljačke Stranke pod predsjedništvom Franjo Gazi i
svim njegovim suradnicima koji su se zajednički borili u jugo-slavenskoj
oslobodilačkoj borbi pod zapovjedništvom maršala
lita i time osvjetlali obraz hrvatskom narodu — to je zapravo
stablo HSS i
Stoga pozivljem sve organizacije HSS i njezino članstvo
da se priključe ovom mom apelu sa protestnim rezolucijama
protiv odluke Glavnog Odbora HSS usvojene na 1 jula 1945
a na polugodišnjem zasjedanju Tražite saziv konvencije i
birajte članove u Glavni Odbor one koji ne plaču za pojedin-cima
koji su se pred narodom sami izolirali Idimo braćo sa
programom HSS — Tito i Šubašić ga čuvaju kao svetinju
Nemojte sa Restekom sjesti u njegova kola on će vas odvesti
u fašistički tabor za spas Mačeka koji se je ovih dana javio
i2 Pariza Zašto je pobjegao sada a mi smo svijesni da je
pristaša i članova HSS u Titovoj vojsci od hrvatskog naroda
najviše bilo Pobjegao je ispred svojih članova — ispred hr-vatskog
naroda Zašto je pobjegao ako se ne osjeća kri-vim?
A pred ustašama i Nijemcima nije htjeo bježat ?
Zašto? Kazao je Krnjeviću "ajdo ti Jurica u svijet pa radi za
našu stvar a ja ću ostat sa mojim narodom i dijeliti s njime
Eudbinu" Sad se je sam izdao i baca prašinu u oči sa komu-nizmom
A kakvi komunizam može postaviti Tito u Jugoslaviji
oko to narod neće To su samo isprike onih koji su sa vrhova
odletili
Toliko članovima HSS na razmišljanje o ozbiljnim i poli-tičkim
potezima od uprave na čelu sa Restekom Sa pozdra-vom:
Vjera u boga i narodna sloga
Marko Mahovlić (Žumberčan)
P O Box 544 Flin Flon Man
Napomena uredništva: — Preštampali smo i donijeli u
cijelosti pismo i poziv brata Mahovlića Učinili smo to jer sma-tramo
da smo kao hrvatska demokratska novina pozvani da
pred hrvatskog iseljenika u Kanadi i Americi donesemo i dru-gu
stranu protesnu riječ onog dijela članstva HSS koje se ne
slaze sa sadanjom anti-narodno- m i pro-domobransk- om poli-tikom
vodstva stranke u ovim zemljama uvjereni da ovo
nije osamljen slučaj nezadovoljstva
Pismo brata Mahovlića je teška optužba protiv sadanjeg
vodstva To je revolt Članstva protiv sadanje politike njegove
Tpooivje noatpčolranssktvroetaHnSjuS uvoKdsatnvaadisdaalisnaimjeoboradćluečiRdadaićlia ćeTopoćjei sa narodom u kraju ili sa njegovim neprijateljom da li će u
zajednici sa ostalim dijelovima hrvatskog naroda poći putem
naprijed ili će ih snaći teška ruka historije i odbacit na stranu
kao neprijatelje naroda — Trećeg puta nema
NOVOSTI
"POLOŽITE ORUŽJE I PREDAJTE SE" --
PORUČUJE VASILJEVSKI JAPANCIMA
General MacArthur glavni komandant savezničkih okupacio-nih
sila na Dalekom Istoku
Na 10 augusta maršal Tito je
primio predstavnike sovjetske
britanske američke kanadske
francuske i čehoslovačke štam-p- e
koji su na poziv jugoslaven-ske
vlade došli iz Moskve Kod
primanja ovih novinara prisus-tvovao
je i ministar informaci-ja
Sava Kosanović
Novinari bu postavili nekoli-k- o
pitanja o unutarnjoj i vanj-tsk- oj
politici Jugoslavije i o his-torijskoj
oslobodilačko] borbi
njezinog naroda
Poznata američka novinarka
i spisateljica Anna Louise
Strong pitala je Sto mar Sa I
Tito smatra za najveći doprinos
naroda Jugoslavije općenitoj sa-vezničkoj
stvari
Tito: — "Jugoslavija je jedi-n- a
zemlja koja je poslije pre-daje
Francuske pružila otpor
zajedničkom neprijatelju Pos-lije
pada stare Jugoslavije ni-je
bilo moguće neposredno po-dići
generalni ustanak jer je
Jugoslavija bila sva poplavlje-na
njemačkim trupama Ali
dočim je Hitler napao Sovjet-ski
Savez i premjestio veliki dio
svojih trupa na istočni front
Jugoslavija se podigla na oruž-je
Uništavajući komunikacije I
njemačke transporte naša voj-ska
je spriječavala Nijemcima
odašiljenje pojačanja u Afriku
i na istočni front zadržavajući
ovako veliki dio njemačkih tru-pa
koje bi inače bile bačene u
borbu protiv naših saveznika"
Duncan Hooper pitao je Sto
je miiljenje maršala Tito o iz
javi kralja Petra
Tito: — "Izjava kralja Petra
nema nikakve važnosti za nas
U stvari on se svojom izjavom
stavio u vrlo neugodan položaj
On nema legalne podloge za
oduzimanje dužnost regenstva
Kralj Petar je potpisao dekret
o imenovanju regenata prema
sporazumu koji je zaključen iz-medju
SubaŠića i mene i on je
to potpisao u sporazumu sa sa-veznicima
Svoje kraljevsko
pravo predao je regenstvu i
prema tome ostao je tek pri-vatna
osoba koja nema pravo
tako postupati"
George Sorta francuski novi-nar
pitao je kako će se rješitl
problem da će Jugoslavija biti
monarhija ili republika
Tito: — "Taj problem rješitl
će se zakonom Kojeg će stvoriti
zakonodavno tijelo"
Američki novinar Shapiro ka
že da se mnogo govori o bal-kanskoj
federaciji pa bi nešto
želio znati o tome
Tito: — "To pitanje nije da-nas
na dnevnom redu Ovoga
časa je najvažnije da postoje
dobri susjedski odnosi izmedju
balkanskih naroda"
Kanadski novinar II Daviš je
pitao na koji način bi saveznici
mogli najbolje pomoći Jugosla-viji
Tito: — "Na prvom mjestu
saveznici mogu Jugoslaviji po-moći
davanjem reparacija za
štete koje je njoj neprijatelj
prouzročio Drugo saveznici
mogu pružiti materijalnu po-moć
kao što ju je pružila UNU-KA
Sada je pomoć od UNRRE
mnogo veća nego je bila ranije
Taj će materijal znatno pomoći
u opustošenim krajevima koji
su pogodjeni gladom A što se
pak tiče sigurnosti Jugoslavije
to je medjunarodna stvar koja
na prvom mjestu ovisi o velikim
savezničkim silama Konferen-cija
Ujedinjenih Nacija u San
Francisco je u vezi toga stvorila
dobre odluke i Jugoslavija ima
u te odluke puno povjerenje"
Anna Louise Strong pitala je
maršala Tita da li ima nadu o
povratku Trsta Jugoslaviji
Tito: — "Da mi se svakako
nadamo povratku Trsta jer
imamo etnološko i ekonomsko
pravo na ovaj teritorij"
Na pitanje Anne Louise
Strong da li Jugoslavija misli
ujediniti sve Macedonce maršal
Tito Je odgovorio: — "Ovo pi-tanje
nije danas na dnevnom
redu No posve je razumljivo da
ne možemo sa simpatijama gle-dati
na progon i maltretiranje
slavenskog naroda u egejskoj
Macedoniji niti takvog stano-višta
kako ga je zauzela grčka
vlada prema tom naroda"
Novinar Gibbons je rekao da
neki krugovi preko granice
(nekoliko riječi nerazumljivo)
Tito: — "Da to je vlada Na-rodn- og
Fronta koja u sebi uje-dinjava
sve demokratske sile
naše zemlje To je potvrdjeno
na kongresu Narodnog Fronta i
povećanjem AVNOJ- - Komu-nistička
Partija želi ujediniti
sve demokratske sile u široki
Narodni Front koji će obuhvati-ti
sve progresivne demokratske
snage a čiji cilj će biti ostva-renje
takve Jugoslavije kao
" (opet nekoliko riječi ne-razumljivo)
Novinar Gibbons je zatim pi-tao
da li se može reći da su po-duzete
mjere prema socijaliza-ciji
Jugoslavije
Tito: — "Mi do sada još ni-smo
poduzeli takvih mjera čiji
karakter bi dao povoda za ova
RAZBIJENI PROTUNAPADI
JAPANACA U MANDŽURIJI
Maršal Tito odgovara
na upite novinara
I PRINC ĆE FORMIRATI NOVU
JAPANSKU VLADU
San Francisco 17 Aug — Ja-panski
car Hirohito naredio je
princu Naruhiko Highashi Kuni
da sastavi novi japanski kabinet
koji bi se zvao "kabinet mira" Od-mah
po naredjenju princ Kuni je
formirao novi kabinet iz kojeg su
— kaže vijest — ispali svi mili-taristički
nastrojeni generali i po-litičari
RAZGRANIČENJE IZMEDJU
SOVJ SAVEZA I POLJSKE
London 17 Aug — Potpisan je
ugovor o razgraničenju izmedju
Sovjetskog Saveza i Poljske u Mo-skvi
Poznata "Curzonova linija"
biti će sa malim izmjenama priz-nata
kao buduća granica izmedju
ove dvije države
kvo mišljenje Zemlje nismo ko-lektivizirali
a privatno vlasni-štv- o
se poštuje Poduzeli smo
niz takvih socijalnih mjera ko-je
u drugim zemljama nitko ne-b- i
mogao nazvati socijalizira-nje
Zaplijenili smo vlasništva
naših najslavnijih neprijatelja
u zemlji a takve mjere su i u
drugim zemljama poduzete"
"Koliko je bio najveći broj
neprijateljskih trupa u Jugosla-viji
za vrijeme rata?" — pita
Anna Louise Strong
Tito: — "Za vrijeme najvećih
neprijateljskih ofenziva protiv
naše vojske tj za vrijeme še-ste
i sedme ofenzive oko 500-00- 0
neprijateljskih trupa je uze-lo
učešća Ali tokom cijeloga ra-ta
u našoj zemlji nalazilo se da-leko
više neprijateljskih trupa"
George Soria je tada rekao da
je za vrijeme njihovog (novina-ra)
boravka u Jugoslaviji opa-zio
ogromnu popularnost mar-šala
Tita medju narodom
Tito: — "Ne volim govoriti o
popularnosti jedne ličnosti kad
se to mene tiče Ali obzirom na
izjave nekih savezničkih krugo-va
kao što je za primjer izja-va
maršala Alezandera da ga
naše mjere podsjećaju na apso-lutističku
Njemačku moram re-ći
kakav je naš bio osjećaj Naš
narod je svjestan da si sam mo-ra
pomoći Naši narodi ljube
one ljude koji su im ostali lo-jalni
koji su u najtežim časovi-ma
ostali na njihovoj strani i
koji su svojim junačkim djelima
toliko doprinijeli za pobjedu
Takvih ljudi mi imamo mnogo
u našoj zemlji"
Novinar Shapiro je tada pitao
da li će rezultati Izbora u Brita-niji
stvoriti kakav učinak na
britansko-jugoslavensk- e odno-se
Tito: — "Odnosi nisu u ni-kom
pogledu do sada tako sla-bi
da bi se morali popraviti Kao
što sam rekao već nekoliko pu-ta
imali smo sa Britanijom do-bre
odnose u ratu pa želimo da
bi bili čak još bolji u miru"
Poslije ove konferencije mar-šal
Tito je novinare pozvao u
goste koji su se održavali u
najboljoj atmosferi Predstav-nici
strane štampe ispili su naz-dravim
u počast maršalu Titu
narodima Jugoslavije narodima
Ujedinjenih Nacija njihovim
armijama bratstvu slavenskih
naroda i jugoslavenskoj omladi-ni
U odgovor na ove nazdravi-e- e
maršal Tito je izrazio nadu
da će strani dopisnici pisati sa-m- o
istinu o Jugoslaviji i prili-kama
koje se u njoj razvijaju
GENERAL MacARTHUR PORUČUJE JAPANCIMA DA P02URE
SA SVOJOM MISIJOM
Manila 17 Aug — Komandir
sovjetske vojske u ratu protiv Ja-pana
maršal Vasiljevski naredio
je danas japanskim vojnim sna-gama
u Mandžuriji i Koreji da
prestanu vatrom polože oružje i
predaju se najkasnije do ponedje-ljka
o podne
U posebnom naredjenju sovjet-skim
vojnim snagama sovjetska
daleko-istočn- a komanda upućuje
jedinice Crvene Armije da nasta-ve
ofenzivnim operacijama i pro-gonom
neprijatelja sve dok ne po-loži
oružje i preda se "Mi vaj po-zivamo
da osvetite smrt vaših dru-gova
Ubijajte bez milosrdja Po-stara-jte
se da vam životinje ne
uteku Progonite ih bez prestanka
Presjecite neprijateljske linije i
pazite da vam ne uteknu nekaž-njeni"
Sa fronta pak dolaze vijesti da
su na svim sektorima u toku oštre
borbe U nekojim predjelima kao
na predjelu nedaleko Mukdena ja-panska
vojska prešla je u protu-napa- d
koji se kasnije pretvorio u
pravu protu-ofenziv- u koja je raz-bijena
— kaže se u izvještaju
Do sada je sovjetska vojska ušla
u Mandžuriju za 250 milja i pri-jeti
potpunom opkoljenju cijele
japanske armije u Mandžuriji
Sovjetski prodorni odredi napre-duju
velikom brzinom u pravcu
Mukdena Na nekojim predjelima
Potpisan ugovor prija-teljstva
izmedju
USSR i Kine
JAPANCI IOš NISU POLOŽILI
ORUŽJA
Moskva 16 Aug — Jučer su
sovjetski narodi proslavili dvije
pobjede progresa i bratstva Uje-dinjenih
Nacija Vijest o bezuvjet-noj
predaju Japanaca slijedila je
vijest o potpisu ugovora prijatelj-stva
i saveza izmedju Sovjetskog
Saveza i Kine Ugovor izmedju
ove dvije zemlje potpisan je nakon
su se završili pregovori izmedju
sovjetskih vodja i kineskog premi-jera
Soonga
Govoreći o pobjedi savezničkog
oružja nad Japancima Izvestija
piše da Je "posljednji agresor pri
siljen na kapitulaciju pred Ujedi
njenim Nacijama Ova tvrdjava
militarizma očišćena je na Dale
kom Istoku" Japanci još nisu po
ložili oružja Oni se još uvjek odu-piru
jedinicama Crvene Armije
pa čak prelaze i u protu-napad- e
ali njihove nade za dulji otpor su
potpuno razbijene Izvestija nado-daj-e
da je Crvena Armija došla u
Mandžuriju kao osloboditelj naro-da
i oosvuda oduševljeno dočekiva
na po tamošnjem narodu Dugo
očekujući dan mirnog života po-javljuje
se po cijelom svijetu —
naglasuje Izvestija
Traže se stanovi sa nis-kom
najamninom
REZOLUCIJA POSLANA PRE-MIJERU
KINGU
New Toronto 18 Aug — Na za-sjedanju
Lakeshore District La-hor
Council jednoglasno je usvo-jena
rezolucija od sedam točaka i
poslana na federalnu vladu
U rezoluciji se traži da fede-ralna
vlada pokraj svog programa
za posljeratno socijalno i ekonom-sko
osiguranje neposredno poduz-me
korake za izgradnju novih sta-nova
sa niskom najamninom novi
i za radnike povoljniji zakon o
a---— — ass=S5S5aE lil—m I
izolirani odredi japanske vojske
većinom sastavljene od naroda iz
Mandžurije predaju se ali bez
odobrenja japanske glavne koman-de
Komandir savezničkih sila na
Pacifiku general MacArthur je
takodjer uputio oštru notu japan-skim
vlastodrkima da požure sa
službenom misijom koja bi potpi-sala
predaju Japanska privreme-na
vlada odgovorila je da je mi-sija
na putu U odgovoru japan-ske
vlade se kaže i to da su čla-novi
kraljevske porodice specijal-ni
izaslanici liirohita na putu u
pojedine okupirane zone sa nare-djenje- m
da japanska vojska pre-stane
vatrom i položi oružje
"Ne treba se bojati biti
će posla dosta"
— UVJERAVA KANADSKE
RADNIKE MINISTAR RADA
Ottawa 18 Aug — Ministar za
rekonstrukciju Mr Howe uvjerava
radnike koji se odpuštaju iz ratne
industrije da se ne trebaju bojati
za novi posao jer industrija po-stepeno
prelazi na proizvodnju za
domaće potrebe
Govoreći o tome kako u Kanadi
nesmije vladati besposlica Mr
Howe je naglasio da "mi danas
imamo više posla nego ga je mo-guće
ispuniti sa radnom snagom
koja je na raspolaganju" Zabri-nutost
radnika za nove poslove i
sigurniju posljeratnu budućnost
ipak je opravdana sa tog gledišta
što i njihovi predstavnici ne učes-tvuju
u vladinim tijelima i pripre-mi
planova za rekonstrukciju i
proširenje ekonomije
Obzirom na posljeratno uposle-nj- e
organizirani radnici takodjer
traže da se u svakoj industriji us-postavi
zajednički odbor od rad-nika
i poslodavaca koji bi stvarao
planove za lakši i brži prelaz sa
ratne na domaću proizvodnju
Takva zajednička suradnja dala
bi radnicima više nade za poslje-ratno
uposlenje i neprekidnu pro-izvodnju
Mnogi će radnici ostat
bez posla u Americi
— ALI SAMO PRIVREMENO
Vashington 18 Aug — Pora-zom
posljednjih oružanih sila Uje-dinjenih
Nacija — Japana vlada
Sjedinjenih Država počela je uki-dati
ratna ograničenja na narodne
potrebe i uvadjati program za po-sljeratnu
domaću proizvodnju
Ukinute su ograničenosti na
prodaju kaniranog mesa cipela
odjeće gasolina I druge važnije
proizvode za gradjanske potrebe
Za nekoliko tjedana u industriji
koja je proizvodila za rat ukinuti
će se narudžbe u vrijednosti od 35
bilijuna dolara Time će ostati
najmanje pet milijuna radnika
bez posla Vlasti obećavaju što ve-ći
broj ovih radnika uposliti na
svom posljeratnom programu
U skoroi budućnosti raspisati će
se novi pobjednički zajam u svoti
od 10 do 14 bilijuna dolara za fi-nanciranje
demobilizacionog pro-grama
obavezatnom kolektivnom prego-varanju
nacionalni zakon o mini-malnoj
nadnici koji će svakom
radniku i njegovoj obitelji zajam-čiti
veći stupanj života bolju po-reznu
ljestvicu po kojoj će poslo-davci
više doprinašati u federalnu
blaganju za financiranje poslje-ratni- h
vladinih planova I druge
pogodnosti za narod
:appfil§