Nase Novine, November 14, 1985

              ,№3P'T,'i'iWS''ti" .™.„
-- atasto ij'v-i- - V l "" ЛлЈ1 i I' v" v~ ''T '"
V
J:
ANTINACISTICKE
DEMONSTRACIJE
U SR NJEMACKOJ
Prije nekoliko dana, SR Njemacku
je zahvatio val nasilja i demonstra-cij- a
koji joS traje.
U Frankfurtu se odrzavao sastanak
Nacionalne demokratske stranke,
najvece fasisticke grupacije u SR
Njemackoj. Tokom demonstracije
protiv tog sastanka u kojoj su sudjelo-val- i
pretezno studenti i omladina po-gin- uo je jedan od demonstranata kri-vico- m policije. Prignje6io ga je mili-cijs- ki kamion.
Taj dogadaj u Frankfurtu je bio fi-ti- lj
koji je "dopalio" 10 gradova SR
Njemacke. U Frankfurtu, Miinchenu,
Stuttgartu, Hamburgu i drugdje su
odrzane anti-fa§isti6- ke demonstraci-je.
Ukupno je pritvoreno oko 300 oso-b- a, ranjeno oko 150 od kojih je 22 mi-liciona- ra.
Demonstranti su zahtijevali ukida-- .
nje dozvola (politidkih) za djelovanje
nacistickih i neonacistidkih stranaka.
EINSTENOVA NAGADA ZA
MIR — WILLY BEANDT--u
WASHINGTON, septembra (AFP)
— Bivsi zapadnonemacki kancelar
Willy Brandt dobitnikje ovogodisnje
medunarodne nagrade za mir "Al-bert
Einstein".
Nagrada 6e kakoje saopsteno u fon-daci- ji, Brandtu biti urucena 13. no-vemb- ra
u Washingtonu. Tom pirlikom
on ce odrzati govor o odnosima Istok-Zapa- d
i kontroli naoruzanja.
Willy Brandtu, dobitniku Nobelove
nagrade za mir 1971. godine, Einste-nov- a
nagrada je dodeljenaza "dosa-datsn- je
uspehe i stalne napore za po-mire- nje
i mir u svetu".
дододододофДОДОДОдОДДОДОДОДОФДОДОДОДОј NASE NOVINE
Gasio ju&oslovenskih iseljenika i njihovih
potomaka na Sevemoamerickom kontinentu.
.Published every Thursday by YUGOSLAV
Canadian Publishers inc. ш spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
— Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: Prof. Adela PoYanfcee
SEKRETARI:BoiidarPavkoviciSofjaHering
BLAGAJNIK: Anka Noiinic
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: '
"Vladislav Gacic
REDAKCUSKI KOLEGIJUM: Slfcpan.
T&io&ic, prof. Ivan Doenc, Daniei Pixiades,
JeYena Gavriovic,pero Kovafcevic,Bata Batic, $
mise.virDic; nucnra ropovic.
DOPISNICI: Prof. Vladimir Tomovic, (Uni-versity
of St Chatharines), Anton Kosteiac
(Welland), Dusan Putnik (Chicago), Boia
Spafcfek (New York), Frank Fuduric (Vancou-ver),
Josip Stanifc-Stanio- s (Rim, Italija), Lepa
Teofanovic (Remacheid, Zap. Nemacka), Шга
fetTbac (Pariz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVUE: Br. Mirko
TAarkovic, Luka Markovic, Petar Kurtic, Mftos
Kondic, AYeksandar Ciric, Sttanna Maietic,
Novica Шс, prof. Dusatka lAcina i Hikoia
Drenovac.
IZDAVACKI SAVET: Vojin Grbic, 3osip
Kovacic , Stanko TAudieka, Katarina KosUc , Mi-enaBoiic,AnaDurovic,LepaBajnovic-
,Bori-sav
Hefckovic, В.огаца Divjakovic, Вцго
AaYikovic, Ivan Pribanic, Mie Baljak, ttija
Bubalo, Pavao Badmanic, Ostoja Kovafcevifc,
"Viktor Aiar, "Dusan Stanar, "Milijan Petrovic,
John Severinski, Mate Siaus, Martin Rarava-nic- ,
Srdan Bodic, Peko Dmitrovic, "Milica
Miuchin, A, Geriach, Leo Bacich. Bosko Mb-denovi- c,
lAiios Vukfcevifc, Josip Suijic, Budi
Gregoras, Stanko BoYf, Josip Gabre, Aca.Pe-trovi- c.
Subscription'. $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request Second Class Mail Re-gistration
NO. 0378.
Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 119 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"NaSe novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "NaSe novine"
sti' nasljednik "Jedinstva", kome su prctho-dil- i
listovi "Novosti", "Srpski glasnik"; "Edi-tiost- ",
"Slobodna Misao", "Pravda" i'"Borba",
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni li-stovi
koji su mu prethodili u Sjedinjcnim
Driavama.
Bedakcija od&ovara га nepotpisane tnate-riiai- c.
Potpisani tlanci uraiavaju misVienie
autora. Bopisi se ne vracaju.
!!
::
►
iiiw#iwwimimh#t
TUZBA NIKARAGVE PROTIV SAD
MEDUNARODNOM SUDU
AMERICKI
HAAG — Americki profesor prava
Michaele Glennon sa sveucilista Cin-cinnati
izjavio je pred Medunarod-ni- m
sudom u Haagu dasu Sjedinjene
Americke Drzave odgovorne zbog "u-grozava- nja ljudskih prava" u Nikara-gvi- .
Glennon je to rekao svjedoSeci u
prilog Nikaragvi na Medunarodnom
sudu pravde u Haagu, gdje je slu-zben- a
Managva pokrenula postupak
zaleci se na amricku vojnu agresiju.
Glennon, koji je bio savjetnik u ko-mitetuamerickogsenatoraza-vanjske
poslove, rekao je takoder da je takve
spoznaje stekao poslije jedne misije
u Nikaragvi u februaru ove godine.
On je dodao da su clanovi grupe koja
je bila u misiji, razgovarali sa seljaci-ma- ,
domacicama, bera6ima kave itd.
i doslo do dokaza o teroristickim ak-tivnosti- ma antisandinistickih pobu-njenik- a
protiv civilnog stanovniStva.
Iznoseci niz pojedinosti o tome, Glen-non
je zakljucio da je za takve terori-stick- e
akte odgovorna ameridka vla-d- a, jer ono Sto ona cini — prema nje-govi- m
rijecima — isto je sto i dati re-volver
osobi znajuci da ce ona poci-ni- ti
ubojstvo.
UJEDINJENE NACIJE — Savet
bezbednosti je jednoglasno prihvatio
rezoluciju §est nesvrstanih zemalja
clanica Saveta kojom se osuduje juz-noafrif- cki oruzani upad u Angolu.
U rezoluciji, koju su zajednicki
predlozile Burkin Faso, Egipat, Indi-j- a,
Madagaskar, Peru i Trinidad i To-bago,
snazno se osuduje juznoafricki
rezim zbog smisljenih, istrajnih i po-novlje- nih
vojnik upada na angolsko
tie. U rezoluciji se takvo ропабапје
ocenjuje kao flagrantna povreda su-verenit- eta
i teritorijalnog integriteta
Angole i kao ozbiljna pretnja za
medunarodni mir i bezbednost.
Juzna Afrika se u istom tekstu
osuduje i za koriScenje "meduna-rodne
teritorije" Namibije lcao od-skod- ne daske za preduzimanje oru-zan- e
intervencije i destabilizacije
Angole.
U rezoluciji nesvrstanih zemalja u
Savetu bezbednosti trazi se da Juzna
Afrika bez ikakvih uslova povuSe
svoje vojne snage iz Angole, obustave
sve neprijateljske akte protiv te
drzave i striktno postuje njen suvere-nite- t
i teritorijalni integritet. U rezo-luciji
se takode od svih drzava trazi
embargo na izvoz u Juznu Afriku.
Od drzava Clanica se isto tkao trazi
da hitno pruze svu neophodnu pomoc.
Angoli i drugim drzavama "prve bor-ben- e
linije" kako bi — suocene sa
agresijom Juzne Afrike — ojaCale
svoje odbrambene kapacitete.
GROBACOV: VELIKI
POSAO TEK POCEO
Razvojnu politiku i Sirinu promena
u privrednom mehanizmu Sovjetskog
Saveza odredice 27. kongres KPSS —
objasniojeurazgovorusveterancima
rada, generalni sekretar CK Mihail
Gorbafcov.
Taj "istorijski i odgovorni izbor"
kako ga je nazvao GorbaCov, partija
je vec uMnila i on ce se realizovati
"kroz su§tinsko ubrzavanje socijalno-ekonomsko- g
progresa i kvaliteteno
novih sadrzaja u sovjetskom dru§-tvu- ".
Ceka se, dakle kongres, pa da se
novi eksperimentalni oblici privredi-vanj- a
ozakone, a ovo Sto je do sada
u6injeno u torn pravcu "samo su prvi
rezultati, jer veliki posao je tek po-ceo- ".
O ZAGA.DJENOSTI
(Pismo NIN-u- )
Citajuci vasu temu covjek se zbilja
mora zamisliti ne samo kako ce on
prezivjeti, vec kako ce prezivjeti nje-gov- a
djeca, unuci i daljnje potomstvo.
Ovo tim vise Sto nam — ne samo u
ovom segmentu privredivanja, vec i
znatno §ire — nikako ne polazi za ru-ko- m
(ili glavom) da pridajemo vecu
paznju kako preventivi, tako i repre-siv- i.
Na zakone i propise, da ne govo-rim- o
o raznim zakljuccima raznih fo-rum- a,
prosto se ne obaziremo, a
mnogi koji su za to ne bag lose placeni
vise vode brigu o tome kako da se do-cepa- ju dobro placene funkcije nego
o zdravlju stanovniStva. I sami kazete
da je usvajanje 'izvjestaja o "Zagade-nos- ti
hrane hemijskim supstanca-ma...- "
proslo "vrlo neprimetno", da-kle
skoro rutinski, bez posebnog uz-budiva- nja,
poziva na uzbunu, kon-frontaci- je,
pa i bez narofcitog publici-tet- a
u javnim glasilima.
Mozda je i djelomicno tacno da nam
u svijest ulazi saznanje da se savre-men- a
proizvodnja hrane ne moze za-misliti
bez upotrebe vjestackih du-briv- a,
hemijskih sredstava za za§titu
bilja i koncentrovane hrane u stocar-stv- u.
Medutim, da onaj koji prodaje
hemijska sredstva, dakle otrove, ne
zna kako se oni upotrebljavaju i da
sljedstveno tome daje poljoprivred-nik- u
— kupcu upute, to vec spada u
problem organizovanosti zivljenja u
nasem drustvu, dakle u domen ljudi
"na funkcijama" — koji — znaci — ne
rade ili ne znaju da rade posao za koji
su placeni. Da budem precizan: nije
li to posao saveznog i republickih
predsjednika komiteta za poljopri-vredu- ?
Uostalom, i dr Kljajic kao uz-ro- k
nezadovoljavajuceg stanja —
osim nedostatka kadrova — navodi i
neorganizovanost.
Da problem zatrovanosti hrane nije
za potcjenjivanje, svjedoce i nedavne
afere sa zatrovanim vinima u Austriji
i SR Njemackoj, kojima je dodavan
dietilen-gliko- l (da ljepse izgledaju),
zatim zagadene ogromne kolicine raj-6ic- e
(paradajz) u Italiji, povlacenje iz
prodaje desetine hiljda tuba svajcar-sko-g
koncentrata rajdice u Austriji,
zagadeni rezanci i tjestinina u SR
Njemackoj itd. Nedavno je "Pri-vred- ni
vjesnik" (br. 2404-40-5) prenio
iz strane stampe (Development Fo-rum)
podatak da se u svijetu godisnje
dogodi oko 750 hiljada slucajeva tro-van- ja
pesticidima, od cega ima oko 14
hiljada smrtnih slucajeva. Navodi se
i primjer jednog Brazilca koji je pao
u komu sest dana poSto je pio mlijeko
od krave svog oca — poljoprivrednika
koji je upotrebljavao pesticide na po-lji- ma
kukuruza, a zatim je tim kuku-ruzo- m hranio krave.
Svjetska organizacija za zabranu
upotrebe opasnih pesticidea (PAN)
narocito upozorava na dvanaest
veoma opasnih pesticida i to: DDT,
Klordan-heptaklo- r, klordimeform,
DBCP, drinovi (aldrin, dieldrin i en-drin- ),
EDN, lindan, parakat, toksafen,
etilparation, PCP, 6iju bi upotrebu
trebalo ili zabraniti ili je dozvoliti
samo ovla§tenim i prokuSanim struc-njacim- a,
odnosno, da se ti pesticidi
zamijene drugim, manje otrovnim
(sintetickim, pa i bioloskim). Sta je s tim preparatima u nas? Tko ih proda-je?
Kakvu kvalifikaciju imaju pro-davc- i? Tko ih kupuje? Kako ih upo-treblja- va seljak i da li je svjestan opa-snost- i? Sta je s ambalazom tih otrova,
da li se nakon praznjenja upotreb-ljav- a
i za sta ili se baca i gdje? Ne
manje, a mozda jos i vise, alarmantna
je situacija sa vodama u koje takvi
otrovi mozda dolazi jos i lakse nego
u hranu. Nasi su vodotoci stravicno
zagadeni od Triglava do Devdelije, a
nije posteden ni Jadran (eklatantan
je primjer zagadenosti Kastelanski
zaljev uslijed ispustanja zive iz po-go- na Jugovinila).
Ne znam da li tko u ovoj zemlji vodi
brigu o upotrebi herbicida kojima se
unistava korov na kukuruznim polji-m- a,
a u posljednje vrijeme i u vino-gradim- a.
Koliki procenat tih herbi-cida
odlazi u kukuruzno zrno, odno-sno
putem silaze u mlijeko i meso, te
u njihove preradevine, a koliki pro-cenat
u vodotokove, vodovodnu
mrezu i seoske bunare? Koliko proce-nat- a
tih herbicida popije stoka i div-ljac- ?
Na prvom je mjestu proteklih
decenija bila trka za sto visim prino-sim- a, velicali su se rekorderi u prino-sim- a
u stampi i televiziji, a na koji se
nacin dolazilo do takvih visokih pri-nos- a
— to nitko nije pitao, a jos manje
kakve ce U posljedice imati za zdrav-lj- e
sada§njih i buducih generacija. A
bez vode se ne moze!
Dr Juraj Mad eric
Zagreb
SPOMEN-PODRUCJ- E JASENO VAC
OTKRIVENA
MASOVNA
GROBNICA
NOVSKA — Na prostorima spo-men-podru- cja Jasenovac kod Donje
Gradine, na desnoj obali Save, jedan
ribic otkrio je novu masovnu grob-nic- u
zatocenika bivseg ustaskog lo-go- ra
u Jasenovcu.
Zbog dugog susnog razdoblja Sava
se povukla u svoje korito. Tom prili-ko- m
je, bas kao i prije dvije godine
na desnoj obali rijeke, nizvodno od
Donje Gradine, otkrivena nova ma-sov- na
grobnica. Na lice mjesta izasli
su radnici Spomen-podrucj- a Jaseno-vac
s kustosom Stankom Cosicem i za-роб- еИ
s prvim ispitivanjima i utvrdi-vanjim- a
velifcine grobnice.
Prema rije6ima kustosa Cosica,
grobnica je §iroka 25 metara, a du-ljin- u
je jos nemoguce odreci jer se
dobar dio grobnice nalazi pokriven
vodama rijeke.
U idudih nekoliko dana udiniti te
se sve da se nova grobnica za§titi, a s
daljim ispitivanjima i iskapanjima na
ovom lokalitetu nastaviti ce se iduce
godine, kad to vremenske prilike do-pust- e.
Teatar Juznih Slavena 'Gusl&" odrzati ce premi- -
jeru iprvu reprizu djela P. Kocica "Jazavac pred sudom"
13. i 20. oktobra u 6.15 sati navecer u St. Pauls centru na
427BloorSt W. u Torontu.
Teatar ce takoder nastupiti na OMTA festivalu sa pred- -
stavom M. Begovica "Bez trecega". Ova ce se predstava
odrzati 23. i 24. oktobra u 8.30 navecer u prostorijama
Adelaide Court Theatre na 57Adelaide St. E. u Torontu.
Ulaznice za obje predstave su besplatne, ali se zbog ma-lo- g
broja sjedista trebaju rezervirati na broj telefona
460-796- 0 svakodnevno iza 4 sata poslije podne.