Nase Novine, November 14, 1985

              fo.K. " ч ' ' " -
а
рт;цј[МЖ1Шич№ттг. ШМЈДШШНМШдшмтммЈ— —
%,жш
лиШр
iffti.-asi- t'
Nekoliko dana pred sastanak
na vrhu u Parizu izmedu sovjet-sko- g
vode Hruscova i americkog
predsednika Eisenhowera, ame-ric-ki
spijunski avion U-- 2 oboren
je nad sovjetskom teritorijom.
Zbog toga je propao pre 25 godina
sastanak na vrhu.
Danasnja Reaganova admini-stracij- a,
u pripremama za sasta-nak
sa sovjetskim vodom Gorba-covo- m,
pokusala je sve sto je mo-gl- a
da "redefinise" dnevni red
stavljajuci sastanak u Zenevi, 19.
oktobra, u pitanje i opasnost.
U ovom kratkom vremenu do sa-stan- ka
izmedu Gorbacova i Rea-gan- a
na kome ce se govoriti o pro-blemi- ma
koja su od velike i naj-vec- e
vaznosti za celo covecanstvo,
jos uvek postoji mogucnost da se
razgovori ne obave.
U svom opsirnom intervjuu sa
"Time" magazinom, 28. avgusta,
Gorbacov je bio precizan i jasan
u pogledu sovjetskih stavova. On
je rekao da se sovjeti ozbiljno pri-prema- ju
za razgovore u Zenevi i
da mu pridaju ogroman znacaj i
vaznost. "Nepromenljiv je fakat,
voleli mi jedni druge ili ne, da mo-ram- o
zajedno ziviti ili nestati" po-zna- ta je u celom svetu recenica
Gorbacova.
Osnovno i glavno pitanje na
koje se mora odgovoriti u Zenevi
jeste da li su dve velike sile
spremne da se sloze da ne postoji
drugi izlaz osim mirne koegzi-stenci- je
i da li su spremne da me-njaj- u mentalitet i nacin ponasa-nj- a
sa ratnog na miroljubivi tok.
Ako se ne postigne sporazum o za-bra- ni militarizacije svemira, ako
se oruzja u vasioni ne zabrane po-sl- e
pregovora Zenevi, onda sa- -
Slm-pt'-n- r л чв. -- сшад yf- -' ттт -- з.
— Д
u
ft sdflHHHPW. '' :
'-"-
'h V ' 4 #J
ДиДиИии ДжИиТиИ.Ди
stanak nije ni potrebno odrzati.
Reaganova administracija svim
silama hoce dokazati da sastanak
na vrhu znajci samo razgovore i
eventualnu nagodbu o naoruza-nj- u
na zemlji ali nikako razgovore
koji bi vodili zabrani naoruzava-nj- a
u svemiru.
Reaganovo insistiranje na nje-govo- m planu o naoruzanju u sve-miru,
na tome da SDI (rat zvezda)
nije za pregovore dovodi u sum-nj- u
znacaj i potrebu sastanka na
vrhu.
Moze se slobodno reci da su obe
strane vec pokazale svoje namere
u pogledu iskrenosti na sastanku.
Sovejtski Savez je jos u aprilu
1985. stavio moratorijum na dalje
postavljanje SS-2- 0 raketa upere-ni- h
na Zapadnu Evropu. Sjedi-njen- e
Drzave odgovorile su nega-tivn- o.
NATO program postavlja-nj- a
Pershing-- 2 i Cruise raketa u
Evropi se nastavio.
Na dan 6. avgusta (40-godisnji- cu atomskog bombardovanja Hirosi-me- )
Sovjetski Savez je stavio mo-ratorijum
na nuklearna isproba-vanj- a
do januara 1986. godine naj-valjujuci- da
ce zabranu produziti
ako Sjed. Drzave pristupe istoj i
pozvao je Washington da ponovo
stupe u pregovore i postignu spo-razum
o potpunoj zabrani nu-klearn- ih
proba.
Odgovor Washingtona bio je brz
i negativan. Iako su imali tadan
uvid o nuklearnim probama (Sov.
Savez je imao 556 a SAD 756 pro-ba)
SAD su odbile sovjetsku po-nud- u kao "propagandu". Da bi
svoj stav sto jasnije potvrdili SAD
su izvrSile vec 17. avgusta nu-klear- nu probu u Nevadi a ne-dav- no jos jednu.
Da bi jo£ vise istakli svoju mili- -
i'
i1
'
(„н г jf
ч_
VOL. 53, NO. 37 (668) THURSDAY, OCT. 3, 1985
_—— --m- JUGOSLAVIJA — SAD v y
taristicku cud SAD su 13. septem-br- a izvrsile probu
oruzja (ASAT) oborivsi jedan svoj
satelit. To je bio ujedno-- i jedan
od prvih pucnjeva u Reaganovom
atu zvezda.
ASAT proba 13. septembra izvr-sen- a
je nekoliko dana pre sovjet-sk-e
rezolucije o koriscenju va-sio- ne
u mirne svrhe podnete na
40-to- m skup-§tin- e
Ujedinjenih nacija.
Kada se osvrnemo unazad vide-cem- o
da postoji citav niz sabotaza
sastanka na vrhu u Zenevi od
strane SAD. Ako se formalno pri-sta- li
na sastanak Gorbacov-Rea-ga- n
koliko ce jos neiskrenosti po-kaza- ti
Washington do 19. septem-bra
ili kakav ce izgovor izmisliti
za neuspeh sastanka na koji su
uperene velike nade covecan-stva- ?
YUGOSLAV WEEKLY
COMMUNITY NEWSPAPER
antisatelitskog
zasedanjugeneralne
ESTABILISHED 1931
- — — — — — - — — — — - —— — — — — - — -- —.--- --.
Nakon ostavke biv-§e- g
premijera Quebeca Leveguea i
nakon prvog izbora za vodu stranke
u kojem je sudjelovalo cijelo dlan-stv- o,
sa 60% glasova je izabran Pierre-Mar- c
Johnson. Ovo je prvi sludaj da
vodu jedne politifcke stranke bira ci-jelo
fclanstvo.
Johnson, mlad (ima 39 godina) i re-lativ- no
umjerena politidka snaga ce
postati 24-- ti premijer Quebeca pot-kr- aj
ovog tjedna.
Njegovo ime odnosno njegova poro-dic- a
je poznata na politi6koj sceni
ove provincije. Njegov otac, Daniel
Johnson je bio voda Union National
stranke i premijer od 1966-196-8 god.
Johnson je izabran na pomalo neo-bifca- n
naSin — u glasanju je imalo pri-lik- e
sudjelovati 160,000 dlanova Parti
Quebecois umjesto dosadaSnje
prakse biranja kandidata za kongres
glasaca. Medutim, samo 55% Clanova
vs, ,. пт. , „ „ - ,%,v --,, - г гп 1; ,rv п: 11
F
'
.' ZAGREB — Robni izvoz u SAD u
sklopu mreze Zajedni6kog privred-no- g
iznosio je u julu
ne§to vi§e od 34 milijuna dolara ili
2,3 posto vi§e u odnosu na prosjeSni
mjesecni izvoz u proSioj godini.
Medutim, u augustu je izvezeno robe
za samo 28 milijuna dolara §to je 16
manje od prosjeka u prosloj godini.
Najveci izvoznici su proizvodadi na-mjeSta- ja, metalska industrija, proi-zvoda- ci hrane, tekstilci, kozari i ke-mijs- ka industrija.
O problemima u razmjeni sa SAD u
PKH je raspravljala sekcija KPJ za
unapredenje privredne suradnje sa
SAD. Od januara do kraja augusta
ukupan juglosavneski izvoz manji je
za 4,6 posto od proSlogodignjeg i plan
za osam mjeseci nije ispunjen za 14
posto. Medu razlozima takva pod-baca- ja
пајбебсе se navodi visoka
stopa inflacije u zemlji i nepovoljna
struktura roba koje izvozimo ili nu-dim- o
ameri6kom kupcu. Do kraja go-di- ne ocekuje se izvjesno poboljsanje
u robnoj razmjeni sa SAD jer je po-6e- la isporuka "juga" koji se dobro
prodaje.
PIERRE-MAR- C JOHNSON
NA CELU PARTI QUEBECOIS
dugoofiekivane
predstavnistva,
je izaSlo na glasanje, tako da je Joh-nson
izabran ustvari od samo 30% 61a-nov- a.
Najuspjesniji suparnik je bila
Pauline Marois, provincijski ministar
za zaposljavanje sa 21% glasova.
Johnson je poznat kao "umjeren"
politifcar time sto ne forsira politiku
odvajanja od kanadske konfederaci-je- ,
aline odustajeod "suvereneasoci- -
jacije".
Mnogi okorjeli separatisti su oSi-gled- no razodarani izborom Johnsona.
U isto vrijeme predstavnici konzerva-tivn- e
stranke njegov izbor smatraju
krajem Parti Queboucis. "Kada neza-visno- st
od Kanade vise nije glavni cilj
te stranke, ona viSe nema zadataka u
politi6koj sceni Quebeca", izjavio je
Andre Asselin, voda konzervativaca
u toj provinciji.
Johnsonov najvedi zadatak je da
ujedini ovu partiju koja prolazi kroz
duboku krizu, te da je predvodi na
sljedecim provincijskim izborima
protiv Roberta Bourassa i njegovih li-berate
koji su u posljednje vrijeme
uzeli politickog zamaha.
" ' 1
POLINEZIJA
FRANCUSKE VLASTI
POTJERALE
NOVOZELANDANKU
PAPEETE — Novozelandanka
Tuaiva Hotay Ricard protjerana je iz
Francuske Polinezije zato sto je
javno kritizirala francuske atomske
pokuse na juznom Pacifiku. Prema
saopcenju francuskih vlasti ona je su-djelov- ala
u demonstracijama u ko-jim- a
je navodno sirila antifrancuske
izjave. Novi Zeland je inafee jedan od
najzeS&h protivnika francuskih pod-zemn- ih
nuklearnih proba u podrucju
posebno u atolu Mururoa.