Novosti, May 16, 1944

              i
--jv ? " &-&BfZ-T&a&w-
WfW4? iafmW8IWrr
STRANA 2 Novosn Utorak 16 maja 1944 NOVOSTI Farmeri se suocuju sa
pomanjkanjem radne
Published every Tuesday Thursday and Sarurdav by the
Novosti Publisbing Company snage In the Croatian Language
Izlazi svala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adekride Street Vest Toronto 1 Ontario
Tclepbone: ADelaide 1642
JUgistered in the Registry Olfice lor the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa ie ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Tražimo priznanje vlade Narodnog
Oslobodjenja
Preko tri godine narodi Jugoslavije vode tešku i neravnu
borbu protiv Hitlerove Njemačke i njezinih vazala Kroz te tri
teške godine pune iskušenja i stradanja oni su podigli i orga-nizova- li
redovitu narodnu oslobodilačku vojsku koja danas
broji preko 300000 dobro izvježbanih i prokušanih boraca za-drfav- ali
su preko dvadeset njemačkih divizija u danima kad
i Hitleru trebao sve i jedan vojnik na istočnom i sredozem-nom
dijelu fronta odbili su sedam glavnih neprijateljskih ofer
siva paralizirali su njemački transportni sistem na Balkanu i
onemogućili mu izvažanje nužnih sirovina za ratnu proizvod-nju
oslobodili su više od 60 po sto jugoslavenskih teritorija
ubivii pri tome više od 50 000 neprijateljskih vojnika usposta-vili
tu svoje zakonodavno tijelo — Anti-fašistič- ko Vijeće Narod-nog
Oslobodjenja — iz kojeg je proizašla provizorna vlada na
čelu sa Titom i Ribarom itd itd
U kratko da kvotiramo Mr Churchilla "Naravno Parti-zani
maršala Tita su jedini koji danas vode efektivnu borbu
piotiv Nijemaca u Jugoslaviji"
Ta divna armija ovjenčana slavom i herojstvom skupa sa
svojom provizornom vladom i svim narodnim slojevima u os-lobodjen- im
i ne oslobodjenim teritorijama sa nadčovječmm
naporima vodi borbu ne samo protiv stranog osvajača nego i
protiv domaćeg neprijatelja koji je po nesreći narodnoj našao
sklonište u demokratskim zemljama i ako demokracije nije ni-kad
poštivao Ti jugoslavenski reakcionarni krugovi sakuplje-ni
oko izbjegle "vlade" već tri godine vode nepomirljivu i od-lučnu
borbu prema Narodnom Oslobodilačkom Pokretu Zau-zeli
su pravac intriga i protunarodnih provokacija rasipajući
narodni novac za svoje paklene ciljeve — da spriječe razvoj
oslobodilačke borbe i pripreme teren za povratak u zemlju i na
vlast nakon narod bez njihove pomoći istjera okupatora iz
zemlje
Kroz Mihajlovića svog ministra rata izbjegla "vlada" do-lazi
u otvorenu vezu sa Hitlerovim namjesnicima u zemlji Ona
e potpuno slaže sa planom i borbom Mihajlovića koji već tre
ću godinu otvoreno vodi borbu protiv narodne vojske Om
je odobrila sporazum Mihajlovića sa Talijanima i Paveliće
vim ustašama u 1942 godini za zajedničke borbe protiv oslo-bodilač- ke
vojske Ona i danas usprkos jasnih činjenica orga-nizira
putovanja navodnih Dražinih emisara iz zemlje i izmi-šlja
posebne Dražine izvještaje o borbi u zemlji samo za to
da medju demokratskim svijetom u savezničkim zemljama ko--J
tu toj pro-Hitlerov- oj kliki pružile gostoprimstvo stvore za-bunu
kako oni i njihov ministar rata u zemlji vode borbu a ne
"razbojnik Tito sa svojom razbojničkom družbom" — kako to
njihova štampa kaže
lamo je da ovi reakcionare! koji u izgubili svaku vezu
sa narodom nemaju prava da govore u ime naroda koji se
hrabro bori za svoje oelobodjenje doprinašajući tako tvoj og-romni
dio općoj savezničkoj stvari u borbi protiv neprijatelja
čovječanstva
Pa dok saveznici priznaju
Vojska pod vodstvom maršala Tita
efektivnu borbu protiv okupatora
rednog Oslobodjenja u Jugoslaviji
nicima Umjesto toga još se uvjek
nosi sa onom bankrotiranom i
lili političara u Kairu i London
stavljaju
U vidu ovih činjenica pitali če se svaki iskreni rodoljub
nije li skrajne vrijeme da se prizna vladu Narodnog Oslobo-djenja
u zemlji — vladu koju je osnovao onaj narod kojeg se
toliko slavi kao heroja i našeg vojničkog saveznika vladu ko-ja
sudeči po nepobitnim podacima uživa povjerenje ogromne
da ie Narodno Oslobodilačka
jedina sila koja danas vodi
u Jugoslaviji — vlada Na
nije Još priznata po savez
podržavaju diplomatski od--
proi-f-ašističkom
grupom izbjeg- -
koj i nikog osim sebe ne pred- -
trebalo bi da organizacije
većine naroda hrvatskog srpskog slovenskog t ostalih naroa-ni- h
manjina u Jugoslaviji
Pitamo se nije li skrajno vrijeme da se oduzmo toj protu
narodnoj i bankrotiranoj kliki u Londonu i Kairu pravo da so
naziva vladom jednog naroda kojeg ne zastupa i koji Ju no
priznaje
Pitamo se dalje nije li skrajno vrijeme da se tom heroj-skom
i napaćenom narodu već Jednom pomogne — ako se
ničim barem sa onim na žto ima pravo — sa njegovim nov-ce- m
kojeg se opljačkalo i pohranilo u savezničke banke
Jest zadnje je vrijeme i u tom pravcu treba učiniti sve Sto
so učiniti može To treba da Je naše najglavnije pitanje danas
Eno na skupštinama koje se u zadnje vrijeme održavaju
u veti pomaganja našem narodu u starom kraju usvajaju se
resohidje putem kojih se traži priznanje vlade Narodnog Os-obodjen- ja
Takve rezolucije usvojene su kako nam javljaju
na skupštinama u Kirkland Lake Schumacheru Windsoru i
praBe nedjelje u Vancouveru i poslane vladi u Ottawu
ftcimjer kojeg su zauzeli naši zemljaci u spomenutim mje-stima
treba da slijede i druga mjesta naših naselja Ako se
već ne mole održati masovne skupštine na kojima bi se naro-du
objasnilo pravo stanje stvari u Jugoslaviji i pitanje poma
ganja njegove herojske borbe
Saveza Kanadskih Hrvata Hrvatske Bratske Zajednice Selja-čke
Stranke i ostala hrvatska srpska i slovenska društva us--
Wr mr ""
- fm '&-''~"—'ti- L
Umjetno i nasilno dobro raspoloženje u Njemačkoj i okupiranoj Europi u očima sovjetskih kartunista Slika na lijevo — zami-sao
izgradnje novog reda u Europi Slika desno prikazuje umjetno raspoloženje pred naci-vlasti- ma i stvarna zabrinutost
Atlantska Povelja se mo-ra
pojačati - nadopuniti
New York — Trem su osnovni
principi Atlantske Povelje još uv-jek
važni i pravedni ipak oni ne
mogu tješiti sve probleme Ujedi-njenih
Nacija prije i poslije pora-za
Hitlera — kaže se u jednom
članku najnovijeg izdanja sovjet-skog
časopisa Rat i Radnička Kla-sa
Članak je napisao profesor Bo-r- is
Stein vrlo dobar poznavaoc
medjunarodnih problema
U svom članku profesor B Stein
veli da je Atlantska Povelja pro-glašena
na 14 augusta 1941 godi-ne
kad Sjedinjene Države još ni-su
bile u ratu i kad je Hitlerova
Njemačka bila na vrhuncu svoje
snage Velika Britanija je bila ug-rožena
invazijom a u Sovjetskom
Savezu njemačke horde su provo-dile
ofenzivu protiv Moskve i Le-njingra- da
Opisujući promjene koje su na-stale
tokom posljednje tri godine
pisac postavlja pitanje da li je
Atlantska Povelja "dovoljno jaka
za riješiti najzamršenlje probleme
koji suocuju svu protu-Hitlerov- u
koaliciju u 1944 godini?"
"Oni koji su jednoć podupirali
Chamberlainovu politiku sporazu-mjevanj- a
sa agresorima" — kaže
profesor B Stein "sada stupaju u
obranu 'čistoće' Atlantske Pov-elje"
NARODNOG I
Rodlo se 1S06 godine u selu Nu-đol- u
općina Grahovo sree Nikšić
Crna Gora od roditelja Đlagoja i
Kovačević Po zanimanju
seljaci
Za vrijeme prošlog ra-ta
kao dijete morao Je napustiti
sa svoj dom zbog
u tim krajevima Neko
vrijeme protivio Je sa majkom
sestrama i mladjom braćom u
Spili zatim u Peći
i onda opet u Grahovu a
kad je Crnu Goru am-tro-ugars- ka
vojska familija se po
vratila u svoje selo
Osnovnu školu je polazio u Zas- -
lapu općina Grahovo zatim neko
vrijeme u Peći i opet u Zaslapj
Četvrti osnovne škole svr-šio
je u Zaslapu tek nakon rata
To je sva škola koju je prošao
Bio je jedan od najboljih djaka
Po svršetku škole ostao je u se-lu
Orao je i kopao Sam je nau-čio
bačvarski zanat je a
selu burad za vino od
pa do najveće veličine
Imao je neobično velike naklo-nosti
za čitanje Sve ito mu je do-lazilo
do ruka čitao je za vrijeme
odmora a naročito preko zime
kad nema radova oko zemlje U
početku je mnogo čitao poljopriv-redne
knjige Bio je dobar vino
Ti ljudi davaju svu moguću po-moć
agresivnoj politici tako zva-ne
poljske izbjegle vlade koja tra-ži
pripojenje Poljskoj teritorije
ukrajinskih i bjeloruskih naroda
"Novi zagovaratelji Atlantske
Povelje pomažu poljske reakcio-narne
koji se još ni do
danas nisu odrekli imperijalisti-čkih
zahtjeva na račun sovjetskog
teritorija Pa ni sa onim fašistima
nisu prekinuli veze koje su iz svo-jih
zemalja protjerali baltički na-rodi"
Atlantska Povelja traži nadopu-ne
kaže pisac "jer ona ne spomi-nje
problem organizacije medju-narodn- e
poslije poraza
Hitlerovog niti ne "spomi-nje
fašizam i borbu protiv
ga za vrijeme i poslije rata"
konferencije u Mos-kvi
na ovakvoj svjetskoj organiza-ciji
i sigurnosti "ide mnogo dalje"
— kaže profesor Stein "Ali ni
ona ne rješava nekojih problema
koji postaju sve ozbiljniji u koliko
se rat približuje svom kraju"
"Jedan od najvećih nedostataka
Like Nacija bila je njezina vlast'-t- a
slabost" — podsjeća Stein
Na konferenciji u Moskvi četiri
velike Mle obećale su da će Se bo-riti
sve dok osovina potpuno m
položi oružje na osnovi bezuvjo Kt°atka mograsfij
HEROJA PETE DIVIZIJE
OSLOBODILAČKE VOJSKE
lave
Jovan
svjetskog
familijom ratnih
operacija
Metohija
okupirala
razred
Pravio
najmanje
emigrante
sigurnosti
bloka"
njega
Kovačevima
gradar i voćar na svom meloni
seoskom Imanju
Bio je neobično bistar VisoK
preko šest nogu Fizički rad još od
djetinjstva tjelesno ga Je razvio
da je bio gorostas Ruke veće i ši
re a dva puta nego kod običnog
čovjeka Ispolinska snaga Po na
ravi tih i sabran ali Jako uporan
Isvanredna iedj sa znanjem n
nečim novim i uvjek
je bila kod njega
Još nije Imao 20 godina kad Je
počeo čitati radničku literaturu
Sam u selu lomio Je glavu sa
Marksoim teorijama Sve što je
mogao dokopati od Marksovih Le-njino- vih
i ' Staljinovih Ijela čitao
Je i najviše sam u glavi prevari-va- o
Pratio je mnogo i srpsku
književnost i historiju u koliko je
mogao do toga doći Već u dvade-setoj
godini pripadao je podzem-nom
radničkom pokretu Sa mladi-ćima
iz svoga sela osnovao je u
selu tajnu podzemnu radničku or-ganizaciju
Tada je već bio toliko
pismen da su se njegovi članci
mogli uvrštavati u novine bez ne-kih
većih izmjena
Godine 1929 služio je vojni rok
kod artilerijekog puka u Mostaru
Bio je pisar u uredu svoje ko-mande
Nakon odsluženja vojnog roka
vejaju slične rezolucije na svojim sjednicama i traže od naše
kanadske vlade američke i da se prizna vladu Na-rodnog
Oslobodjenja u 2emlji i prekine sve veze sa kairskom
grupom
Da li ima smisla kad Churchill kaže da je Titova vojska
jedina efektivna sila koja se bori protiv okupatora pa da ta
siia ne moie imati svoju vladu koju saveznici priznaju nego
da saveznici priznaju vlade onih "ne-efektivni- h" sua koje se
bore i protiv maršala Tita i protiv saveznika
VICTOR1A B C ZA SLAVNI
SEVASTOPOLJ
KOMANDANTA
NARODNE
GrahovskoJ
prvoklasnu
Deklaracija
savršenijim
sovjetske
Victoria 12 Maja — Glavni
grad provincije British Columbije
Victoria preuzela je skrbništvo
nad slavnim Sevastopoljom ima
već tome nekoliko mjeseci ProS-le- g
četvrtka Victoria je slavila
oslobodjenje Sevastopo'ja na oso-bito
svečan način školska djeca
su Imala praznik crvene zastave
su se vijale po gradu i na grad-skoj
kući održavale su se masov-ne
skupštine i slali brzojavni poz-dravi
upravi Sevastopolja i vod ja-ma
Sovjetskog Saveza
ne predaje
"Može li se ovaj uslov smatrati
kao općenito pravilo bez obzira
na konkretne prilike?" — pisac
postavlja pitanje i onda podvlači
činjenicu da Sovjetski Savez nije
zahtjevao bezuvjetnu predaju Fin-ske
Moraju se poduzeti koraci za
"ujedinjenje anti-fašističk- ih i de-mokratskih
sila u satelitskim zem-ljama
odvojiti njih od Njemačko
i privući na stranu aktivne borbe
protiv hitlerovaca" — zaključuje
profesor Stein
Konačno moraju se poduzeti
najoštrije mjere protiv pokušaja
da se vodi rasprava o Atlantskoj
Povelji za pomoć Hitlerovoj Nje-mačkoj
ili poljskim reakcionarnim
emigrantima Ah spriječavati ili
protiviti se ne smije nikakvoj ras-pravi
koja ima za cilj ispravak At-lantske
Povelje
povratio se u svoje selo i nastavio
rad sa motikom i red u svojoj rad
ničkoj organizaciji Za vrijeme
Stojadlnovićeve vladavine latvo--
ren Je i odležao u zatvoru jednu i
po godinu dana u Crnoj Gori Du
brovniku i Sarajevu Policija ga
je za vrijeme preslušavanja užas
no tukla
Nakon izlaska iz zatvora opet je
nastavio seljačke poslove ali se
tada još više istakao svojim radom
na političkom polju Za vrijeme
onog pokolja Crnogoraca na Bel-vede- ru
uzimao je aktivnog učešća
ne samo u svojoj općini nego je
njegov rad zapažen medju pripad-nicima
radničke borbe po cijeloj
Crnoj Gori Od tada je više puta
zatvaran i puštan na slobodu
No nekoliko mjeseca prije po-četka
rata policija ga je internira-la
u koncentracionu kempu i na-pad
na Jugoslaviju zatekao ga je u
logoru za internirane u Bečkereku
Od tada se nije o njemu ništa
čulo sve dok "Slobodna Jugoslavi-ja"
nije javila o borbama četvrte
crnogorske brigade u Hercegovini
naročito oko Stoca U Izvještajima
I gade bio Sava Kovačević Kasniji
Izvještaji su javljali da se on sa
svojom brigadom nalazio u borba- -
ma OKO DiW Wl IUUJU11VV u"
napokon nije javljeno da je bio
komandant pete hercegovačke divi-zije
i da je za vrijeme velike Hit-lerove
ofenzive protiv Narodne Os-lobodilačke
Vojske 194S godine bio
opkoljen zajedno sa divizijom pro-bio
neprijateljski obruč divizija t
oslobodila opkoljavanja ali Joj je
komandant za vrijeme proboja po-ginuo
Nakon smrti Sava Kovačević je
proglašen Narodnim herojem za
ratne zasluge On je bio treći Na-rodni
heroj o kome Je Javila "Slo-bodna
Jugoslavija"
Zadnji trzaji izbjegle ju-goslavenske
vlade
Od svih vlada u eksilu ni jedna
nije toliko omražena ocrnjena i di-skreditirana
pred svojim narodom
i ostalim svijetom kao žto je vla-da
kralja Petra
Ljudi koji sačinjavaju tu vladu
kao i kliku u pozadini iste još
imaju lica i kuraže da se bore za
prevlast iako bi morali da znadu
da je njihova sudbina već davno
zapečaćena Suvišno je spominjati
da ta žalosna banda ne predstav-lja
nikoga ako ne možda Kralja
i pupeta Mihajlovića a oni dvoji-ca
njih — i to je sve Ali uspr-kos
svega toga još se čuju o
larmaju još kušaju da se održe sa
lažima Lažne vijesti koje oni lan-siraju
iz Kaira i Vashingtona to-liko
su smijeSne 1 neozbiljne da
im nitko ne obraća nikakve paž-nje
Tkogod se bori protiv svoga na-roda
taj je već unapred osudjen
na propast i to je slučaj sa njima
Njih je narod odbacio i osudio za
njihov predjašnji i sadašnji rad
koji je uvijek išao samo na štetu
onog jadnog naroda čije pare oni
sada onako bezdušno na brzinu ra-siplju
Vide da im konac nije da-leko
pa se Cincari objesili o na-rodnu
kasu te samo grabe i grabe
a šta će narod o tome da kaže to
se njih ne tiče Neka ne zaborave
da se dan obračuna već približuje
kad će svak da bude nagradjen
prema onome što je radio i kako
je radio
Preporodjeni jugoslavenski na-rod
neće nikako dozvoliti darauie
opet nametnu razni Jevtićl An-gjelinov- ići
Trifunovićl Grizogono-vl- ći
živkovići i lični te da skupa
sa kraljem zajašu na narodnu gr-baču
piju narodnu krv i sa bajo-neto- m
I kundakom upravljaju zem-ljom
i diktiraju
To ćaršijaši vrlo dobro anadu i
vide pa su sada počeli da se mar-kiraju
demokratskim perjem Iz-noseći
priče o nekim tobožnjim de-mokratskim
zborovima pod vod-stvom
Mihajlovića i Topalovića
(jadna im majka) i obećavajući
narodu federativno uredjenu Ju-goslaviju
To su njihove vijesti "Iz
šumice i brežuljaka" fabrikovanc
u Kairu i Washingtonu i progura-ne
u javnost kroz fašistički Srbo-bra- n
Vide bijednici da u propali pa
se laćaju drva i kamena lažu des-no
i lijevo a na koncu rezultat
opet negativan Raskrinkani su
njihov razoran rad poznat je na
daleko i široko oeudjeni su na
propast ćak su ih Englezi upoz-nali
u pravom svijetlu i odbacili
ih
Vidjevši da ne mogu u Europi
nikog da uvjere o protivnom Igra-ju
i zadnju kartu šaljući svog emi-sara
(nekog Todorovića) u Wa-shingt- on
nebi li tamo uz pomoć
famoznog Fotića i Srbobranove
klike podigli malo prašine i doka-zali
"kako se Draža počeo da bi-je
a Tito sjedi i pomaže Nijemce"
Cincari su specijalni ljudi kadri
svega i svačega — oni se ne sts-m- e
ničega ali na takove laži mo-rali
bi da se sami sebi smiju
Govore pišu deru se vrište ali
sve im je uzalud jer cio svijet da-nas
zna za Tita i Jugoslavenski
Narodni Oslobodilački Pokret I
London i Vashington vrlo dobro
znadu koliko je Tito pomogao Sa-veznicima
držeći uposlene onolike
njemačke divizije u Jugoslaviji
bez Ičije pomoći Sve to oni vrlo
dobro znadu samo jednu Ftvar
moida ne znaju i ne razumiju a
to Je: zašto se onaj narod onako
lavovski bori i gine žrtvuju sve
Toronto 13 Maja — Farmeri u
provinciji Ontario se i ovog pro-ljeća
suocuju sa ozbiljnim pomanj-kanjem
radne snage Pa ako se n
uspije farmerima u što kraće vri-jeme
poslati više radne snage iz
ana postoji opasnost da će po ne-tom
djelovi zemlje ostati neobra-dii'- m
ili će pak dosta zakasniti u
sp7oni
Ontarijski upravitelj ureda sa
farmersku poslugu Alex Maclaren
ie rekao da do sada joi nisu ia--p
meni svi zahtjevi farmera pa
w poslan posebni apel na Školarce
u gimnazijama da se dobrovoljno uv odmah ili ito je brze mo-guće
za rad na farmama Više od
l "( radnika ovakve vrste traže
i farmeri
Postoji opasnost da će se i a
pospremanju usjeva farmeri suo-čiti
sa kritičnom situacijom "Us-jevi
će biti nepospremljeni i hiljade
tona hrane će štetiti ako farmeri
ne dobiju potrebnu pomoć" — re-kao
je Mr Maclaren Studenti koji
se dobrovoljno jave imati će dobre
pogodnosti na farmama pa i pla-će
kao i uslovi života biti će dobri
i ginu da očiste zemlju od Švaba
u prvom redu a zatim od svih onih
koji su za dvadeset godina vlada-li
žandarskom bajonetom i doveli
Jugoslaviju do propasti Od onih
koji su krivi da je jugoslavenska
vojska dočekala ovaj rat 100 po sto
nepripravna iako su svake godine
ogromne sume bile odredjene za
naoružanje Pa gdje su te pare
stigle to ta gospoda znadu ali
znade i narod — neka ne zabora-ve
oni
To su razlozi da se naš narod
predvodjen Titom bori za novu de-mokratsku
Jugoslaiju u kojoj će
narod da vlada a ne kralj i Čar-šij- a
U ovo zadnje vrijeme silom pri-lika
hiljade našeg naroda veći-nom
žena I djece evakuisalo je i
smješteno u logore u Egiptu Cr-e- ni Križ uzeo je brigu da ih snab-dij- e
sa najpotrebnijim ali pošto
sve je stiglo skoro golo i boso i bet
ičega potrebe toga naroda su da-leko
veće nego li je pomoć Crvenog
Križa
Velika većina tih izbjeglica do-lazi
iz Dalmacije To su sve maj-ke
ženo i djeca onih koji se boro
u Titovoj vojsci protiv Nijemaca
to su sve rodbina onih koji plovo
na Jugoslavenskim brodovima ci-jelog
rata
Još do sada ni jesmo čuli da Je
Petrova nazovi-vlad- a pomogla te
izbjeglice ili da je odobrila kredit
od najmanje pola milijuna dolara
za taj narod koji je izgubio kuću
i kućište i sad u inostranstvu za-visi
o pomoći Crvenog Krila
Ne to oni nisu učinili niti na-mjeravaju
učiniti iako su mllljo-- nl
koje oni troše i rasiplju svojina
toga istog naroda Taj narod Je
najviše poreza morao da plaća
Čaršiji tome narodu su za poree
oduzimali svinje i krave a sada za
njih Petrova vlada ni da čuje Na-rodne
pare troše se radje za laimi
propagandu protiv Narodnog Os
lobodilačkog Pokreta ili za uzdr-žavanje
koncentracionih logora u
koje se trpaju svi oni koji se Iz-jave
za Tito
Samo tako dalje Purićeva ban
do nećete za dugo i vaša gosta
će skoro da završi Iz naroda Je Iz-niknuo
čovjek koji vas posna u du-šu
koji zna vašu prljavu politika
i koji zna zašto prva Jugoslavija
nije uspjela čovjek koji je okušao
vašu policijsko-diktatorsk- u vlada-vinu
i koji će se pobrinuti da ni
jedan od vas ne stavi svoju nogu
na jugoslavensko tlo On Tito
će da vodi brigu o tome
Londonu i Vashingtonu vi mo
zete da pričate o vašem Draži i o
vašoj demokraciji ali to vas ni-gdje
dovesti neće jer Jugoslaven
skl narod vas je osudio za va5a
nedjela a kad narod sudi najblaža
osuda je kolac za takove kao Sto
ste vi
New York april 1944
A Rado
pomorski kapetan
USTAŠE UBILI 21 TAOCA
Prema jednoj vijesti u zagreba-čkoj
novini "Nova Hrvatska" 21
taoc 18 muških i 3 ženske ubij
je blizu Siska zbog smrti nekoltel-n- e
ustaša
Da "opravdaju" ova umorstra
ravelićevd su optužili njihove žrt-ve
da su Partizanima pomagali sa-kupljati
novac za Narodni Oskea-dilač- ki
fond
Jugoslavenski rodoljubi odgova-raju
sa pomnoženim napadajima
na Pavelteevee Nedavno bio Je
ubijen Nika Bukić Jedan o! val-nih
Pavelićevih upravnika
S