Nase Novine, November 10, 1982

              8— NASE NOVINE, October 6, 1982.
Predkonferencijska diskusija
ШИШЕЗаПИЗШЕ assssss: И1'. "11.41 IIP ,.1Ш.11Ц1~- - iHH.in.l "IHIWI-HHMIJIWH- M -- !I.U,I.HI!— L~!iH4'l,".'."IWHlUi ZZ2S5 ,.,w.№UUiu™iii4JI'U№.'J'JI-lll- J'
Predlozi iz Evrope
Dragi moji daleki prijatelji!
PiSem vam ove redove jer osecam
potrebu da iznesem li6no svoje
miSljenje po nekim pitanjima koja se
postavljaju u "NaSim novinama".
Mnogi daju svoje sugestije kako
bi trebalo da izgledaju "NaSe novi-n- e.
Mogu samo da kaiem da mi se
jako dopadaju, to su novine na
jednom knjizevnom nivou, vidi se da
se urednici trude da bi dali Sto
kvalitetniji list. Samo mislim da nije
to ono Sto naS covek trazi. NaSi ljudi
traze , da kad uzmu novine u ruke,
da im one zamene knjigu, da im
budu interesantne a ujedno da im
dopune i znanje i daju obaveStenja
koja su im potrebna. Svi mi koji
piSemo u pedalbarskim novinama
moramo se truditi da naSi filanci
nikad ne zastarevaju, da su uvek
aktuelni i interesantni, da zaintere-suj- u
Citaoca. Mali 6ovek trazi da se
piSe o njemu i u dogatfajima oko
njega. Zeli da 6ita o dalekoj proSlos-t- i
i ljudima koji su daleko a opet
njemu tako bliski i dragi. Mali fiovek
Dragi drugovi i drugarice:
2elim da se osvrnem na clanak
koji je izaSao u "NN" 18. augusta.
Nije mi bilo milo kada sam pro6itao
da su novine ostale bez urednika. Ali
vidim da list nastavlja izlazenjem,
zahvaljuju6i vaSim naporima.
U clanku se trazi da citaoci kazu
kako po njihovom miSljenju pobolj-Sa- ti
"NN". Ja cu re6i nekoliko rijefii.
Moje je miSljenje da bismo trebali
poslovati kao Jugoslaveni umjesto
da smo pocijepani vjerski i nacio-naln- o.
Ne znam zaSto bi trebalo da
se straSimo slavnog slavenskog
imena. Treba da se drzimo stanoviS-t- a
da su Hrvati i Srbi, Slovenci,
Makedonci, Cmogorci i Muslimani,
Juzni Slaveni, odnosno Jugoslave-ni,
da je Jugoslavia njihova zajed-ni6k- a
drzava. Na tim principima su
se i partizani borili da oslobode
zemlju od izdajnika i okupatora.
Meni i ostalim drugovima koji su
In discussing the problems of
"NaSe novine" many commentators
refer to "Narodni glasnik" and
"Radnik". Todays political climate
and the relationship of Yugoslav
immigrants and Americans of Yugo-slav
descent to the society as a
whole is radically different than the
days of "Radnik". In "Radnik" days
there were no radios in peoples
homes or TV's with two hour news
programs. The readers of "Radnik"
depended on it for the news and
language was a faktor. One reraly
heard English spoken at public or
lodge functions as we do now.
Native born (American) Yugoslavs
were far and few between. Politics
of the day were different and the
struggles were against the "Diktatu-ra- "
in Yugoslavia and the right to
organize unions in this country.
Today, the core of immigrants is
getting smaller and smaller and
their English speaking offsprings by
far outnumber their forebears and
one hears the immigrants speaking
English in social gatherings. Langu-age
has ceased to be a factor and
every body get their news from the
zeli da preko novina upoznaje doga-daj- e,
ljude i nepoznate krajeve.
Poslala sam vam novine koje
izlaze zbog nas pecalbara Sirom
Evrope, novine koje piSu o nama i za
nas. Saradnici i dopisnici su 6esto
polupismeni ljudi, cije su ruke
radnidke, pune zuljeva, ali oni piSu u
redakciji Salju dragocena obaveSte-nja- .
Drugovi u redakciji sav materijal
koji pristigne obraduju i clanke
doteraju tako da izgleda da ih je
pisao najpismeniji dopisnik. Svi ovi
dobrovoljni dopisnici za svoj trud ne
primaju ni dinara honorara, ali zato
dobijaju besplatno po jedan prime-ra- k
lista. Drugo, svi imaju legitima-cij- u
novinara-dopisnik- a sa slikom i
potpisom, svi koji poseduju dopis-nick- e
legitimacije svesni su Sta one
znafie i kakvu odgovornost snose za
svoje dopise.
Ovo vam Saljem samo zato da
biste videli kako drugi to rade, ne
mislim da vam sa tim namedem
svoje miSljenje kako treba jedan list
Predlaze jugoslavenski list
joS u zivotu je poznato da smo od
prvog svjetskog rata pa sve do
partizanske pobjede istupali kao
Jugoslaveni. Onda je naS progresiv-n- i
pokret u Sjed. Drzavama i Kanadi
bio u boljem polozaju nego je
danas. Imali smo svugdje svoje
klubove, tamburaSke zborove, uzdr-zava-li
radnicke novine i pomogli sve
Sto je potreba iziskivala.
Ime novina bi trebalo promjeniti.
Trebalo bi da se zovu "Novosti
jugoslavengkih Amerikanaca i Kana-dana- ".
Ne bi se trebalo obazirati na
protivnike, njih je uvijek bilo i bit ce.
Dobro se sjecam da je vecina
progresivaca u Sjed. Drzavama, a
mislim da je tako bilo i u Kanadi,
hladno prihvatila promjenu. Ja se
nisam slagao onda i ne slazem se
danas. Svima je poznato da su u
partizanskoj borbi protiv neprijatelja
ginuli najbolji sinovi naroda i narod-nos- ti
Jugoslavije. Poslije su u
media. Its true that the news is
slanted with a pro-busine- ss inter-pretation
and often "downright reac-tionary
buts is news never the less
and listened to "NN" arrives five
weeks after date of publication in
Southern California and with events
developing at such breath taking
speed, the news content of "NN"
appears as history at times. The
struggle is no longer against the
"Diktatura". The struggle for peace
and for human survival is an
international one. Some like myself
(first generation American of Yugo-slav
decent) can read Serbo-Cro- at after a fashion but tend to skip if an
article is too long and find it difficult
to write in Serbo-Croa- t. By far the
majority cannot read Serbo-Cro- at
and we face a situation where the
overwelming percentage of those we
want to reach as readers of "NN"
cannot read Serbo-Cro- at or the news
is so old that there is no incentive to
read it.
These factors creat a situation
where the large majority of Ameri-can
of Yugoslav descent and herita-ge
have absolutely no contact with
da izgleda i zato se nadam da cete
me pravilno shvatiti i razumeti, da
mi necete zameriti na ovim redovi-m- a.
Nemojte misliti da su YU-NO- —
VOSTI savrSene, naprotiv imaju
dosta nedostataka i ljudi ih kritikuju
i nalaze zamerke. Pretrpane su sa
dopisima, onda naSe dopise skracu-j- u
6esto puta zbog skracenja i
unakaze, a drugo i oni su робеП da
se bave politifikim temama a dok
stignu do nas Citalaca te teme su
ve6 zastarele i ne interesantne, jer
mi ih 6itamo u ostaloj Stampi. Dok
teme iz klubova, teme iz davne
proSlosti, istorije i kulture naSih
naroda nikad ne zastarevaju, teme o
malom 6oveku narofcito o mladima
uvek su aktuelne i dobro doSle.
Sve redakcije sveta greSe kad
zaborave zene i zensku stranu u
svom listu. Moda, kuvarski recepti,
kozmetidki saveti, uredenje stana,
itd. Ne sme se zaboraviti da cesto
puta druga i treca generacija svoj
jezik i pismo u6i preko novina.
Lepa Teofanovic
partiju uSIi ljudi koji su gledali svoje
Мбпе interese. Sada se nova drzava
sve viSe udaljuje od pravog socija-lizm- a.
Ja sam u Sjed. Drzave doSao
1910. godine kao mladic od 17
godina, zaposlio se u tvornici za 13
centi na sat, deset sati na dan. To je
bio tezak zivot. TeSko je bilo
podnositi. Godine 1912. stupio sam
u organizaciju IWW (Industrial Wor-kers
of the World), koja je bila
borbena i jaka. U tim borbama pale
su mnoge zrtve. Vodila se borba za
dobro radnifike klase. Trebalo bi da
naSa Stampa piSe o historiji, osobito
o slu6aju koji se desio u Centraliji,
drzawa Washington.
Tako ja mislim.
Primite pozdrave od druga Steve
Galovica i mene.
Joe Lendeka
Sacramento, Calif.
Turn "NN into a magazine
the news of Yugoslavia, the building
of socialism in Yugoslavia or get to
learn of the role of Yugoslavs of
United States and Canada in science
arts or Labor movement. IF "NASE
NOVINE" DOESN'T PROVIDE THIS,
WHO WILL?
May I suggest that in view of the
above facts, that "NN" recognize
that news coverage cannot be
covered adequately under the pre-sent
circumstances and transform
itself into a magazine. Such a
magazine could carry analytical
articles of events, thereby giving
leadership to our readers, helping
them in their day to day activities,
articles that broaden the readers
knowledge of the contributions of
Canada and the United States in
various fields of endever therebye
creating pride in our heritage and, in
goes without saying about events in
Yugoslavia. This magazine need not
be a weekly, a be-week- ly magazine
of high quality is better than a
weekly that hasn't the resources to
do the chores in wants to do. I feel
that the editor would be relieved of
not having to compile a news paper
Moj razgovor sa
samim sobom i sa
drugima
Citalac sam progresivne Stampe
vise od pedeset godina i danas isto
smatram da su "NaSe novine"
najpotrebnije naSem 6ovjeku. Preko
njih doznajemo objektivno o situa-ci- ji
u svijetu i Sto je najvaznije one
nas usmjeravaju da se zalazemo za
mir u svijetu. To je platforma naSeg
lista — opredjeljenje za mir i za
dobro covjefianstva. "NaSe novine"
svoje na dobro utabanim stazama
kao zagovarac mira i sloge medu
naSim jugoslavenskim narodima,
kao i medu narodima cijeloga svi-jet- a.
Na jednom skupu naSih citalaca,
rekao sam da mi imamo dobar broj
sposobnih ljudi koji u ovome burno-m- e
razdoblju ne bi smjeli stojati po
strani, a da ne kazu svoje miSljenje o
danaSnjem sudbonosnom vremenu
u kome uzasne opasnosti prijete
opstanku 6ovjecanstva.
Ljudi na koje mislim kad ovo
govorim veoma su odbareni i vicni
pisanju poezije i drugih lijepih
tekstova i "NaSe novine" nijesu
pogreSile Sto su im ustupile svoj
prostor, jer treba i tu vrstu nadahnu-6a- :
nostalgicna osjecanja za domo-vino- m,
intimni bol, patnju i radova-nj- a
zivotu, i to joS na maternjem
jeziku, pruziti 6itaocima. Ali njihov
dar ne bi smio da se zadrzi samo na
pjesniStvu. Njihovo pero moralo bi
biti i oStrije, jer ima Sta da se kaze i
da se napiSe o strahotama rata, o
ubijanjima i gladnima u svim dijelo-vim- a
svijeta.
U razgovoru sa jednim citaocem,
cuo sam od njega primjedbu da bi
"NaSe novine" trebale viSe pisati o
dogadajima u Jugoslaviji. Odgovo-ri- o
sam da na stranicama njihovim
uvijek ima neSto iz Jugoslavije i o
Jugoslaviji, a koliko, to zavisi od
raspolozivog prostora. JoS sam
rekao da su "NaSe novine" na
raspolaganju svakome tko ho6e
neSto da napiSe Sto je iskreno i Sto
koristi drugima.
Rekao sam joS i to da na mladima
ostaje da piSu o stvarima koje njih
interesuju. Takoder treba da piSu o
narodnooslobodilafikoj borbi jugo-slavensk- ih
naroda. To se ne smije
prepustiti zaboravu. Treba pisati
istinski o patnjama naSeg naroda
koji seborio pod najtezim uslovima,
ali sa kristalno jasnom idejom da se
bori za besklasno druStvo.
Dodite na konferenciju "NaSih
novina" i spremite se za konkretnu
diskusiju koja ce koristiti naSem
listu, a i vaSem radu i pisanju u
njemu, ukljuCujuci i pjesnike.
_ Peko Dmitrovic
Toronto
ццшнииидда
aCoveku nije potrebno tako mnogo, ali
koliko je toga Sto mu nije potrebno!
BKako Cesto umne reci zaglu§uju glas
razuma.
ММ1МИМи1Ј1Ј11НМ-ЦЦ,М1.11'11ШВМда11ИДН.1ЈШи.А.И..Ци1ДВИ- аИ1
thats our of date before it leaves the
post office.
More articles in English would
broaden its appeal to a wider range
of readers therebye improving its
financial base. May I poinly out that
the "Zajednicar" has long ago
recognized this truth. Raise the
subscription rate if you have to, but
without some changes it would
solve no problem and the base of
readers would get narrower year by
year.
MarkHaller
Bellflower, Calif.
Л
A
ЦсаапЕва