Nase Novine, November 10, 1982

              2- - NASE NOVINE, October 6, 1982.
ZNANSTVENICI UPOZORAVAJU Minister Fleming
je zabrinut zbog
(Nastavak sa st. 1 )
nutim kongresnim pododborom da
bi oko 750 milijuna osoba bilo
izravno ubijeno a drugih 340 miliju-na
umrlo bi u roku od nekoliko dana
od eksplozivnih ozlijeda i opeklina u
slucaju nuklearnog sukoba izmedu
dvije spomenute zemlje One bi
stvarno unistile jedna drugu. Takav
sukob izbrisao bi svaki grad od
preko 100,000 stanovnika kao i sva
industrijska i vojna postrojenja,
ukljuciv izvore nafte (oil) i ostala
sredstva energije, upozorio je politi-car- e
Dr. Geiger.
Kroz slijedeca dva mjeseca, napo-menu- o
je spomenuti znanstvenik,
jos jedna milijarda osoba u Sjever-no- j
hemisferi, podlegla bi posljedi-cam- a
nuklearne radijacije, a stotine
milijuna drugih bilo bi bolesno od
radijacije.
Dr. Donald Pitts sa University of
Houston, kazao je na spomenutom
kongresnom saslusavanju da bi
takav nuklearni sukob unistio zastit-n- i
sloj ozona u atmosferi. Bez takve
zastite Zemlja bi bila izvrgnuta
destruktivnim dozama ultravijoletne
radijacije, koja bi zaslijepila sve zive
stvorove. Ozonski sloj bio bi iscrp-Ije- n
i ispraznjen za najmanje dvije
godine, upozorio je Dr. Pitts.
Prof. John Birks sa University of
Colorado podsjetio je politicare da
nedavne studije pokazuju da bi
nuklearni rat prouzrodio strasne
pozare sirom Sjeverne polutke i
stvorio zarke spirale koje bi usisale
u atmosferu 200 do 400 milijuna
tona smeca.Eksplozije bi prouzrodi-l- e
toliko prasine i dima da bi 99
posto sundanog svjetla bilo potam-njen- o
za nekoliko tjedana.
Atmosferska tama, upozorio je
prof Birks, sprijetila bi sazrijevanje
usjeva za godinu dana. To bi
povecalo opasnosti gladovanja za
one koji bi prezivjeli pocetni nukle-arni
udar. Zamracenje atmosfere
takoder bi unistilo mikroskopsko
bilje u oceanima i prouzrodilo
uginuce riba i produbljenu prehram-ben- u
krizu.
Dr. Herbert Abrams s Medicinskog
fakulteta Harvard sveudilista, kazao
je pred zakonodavcima da bi osobe
koje bi prezivjele nuklearni udar
mogle odekivati posast infekcija i
epidemija kakvih 6ovjecanstvo nije
vidjelo za blizu sto godina. On je
upozorio da bi posasti nesmetano
1ад:акид
ЦШЈ!и'И1
HM.H.tWIIiU.RI.. lAJJdCa
bjesnile jer ne bi bilo dovoljnih
zaliha medicine da se savladaju.
OTPOR NUKLEARNOJ LUDORIJI
Nekoliko dana prije protunuklear-no-g
referenduma u Wisconsinu,
dvije luteranske vjerske zajednice
izjasnile su se za odstranjenje
nuklearnih oruzja. Konvencija Ame-rick- e
luteranske crkve odrzana u San
Diego, Calif, velikom vecinom od
861 naprama 33 glasa usvojila je
rezoluciju koja trail "odstranjenje
nuklearnih oruzja iz citave Zemlje".
U rezoluciji nazvanoj "Mandate for
Peace", medu ostalim je receno:
"Mi vidimo da je nasa zemlja
zakvacena sa Sovjetskim Savezom u
oruznoj trci koju obadvije zemlje
nalaze gotovo nemogucim da zaus-tave.- ..
Americka luteranska crkva
vjeruje da cilj politike Sjedinjenih
Drzava mora biti odstranjenje nukle-arnih
oruzja sa Zemlje".
Rezolucija police vladu Sjedinjenih
Drzava da "pozove Sovjetski Savez i
druge zemlje, da nam se pridruze u
zamrzavanju i postepenom smanji-vanj- u
broja nuklearnih oruzja
postojecih sistema za njihovo pre-nasanj- e".
Slicna rezolucija usvojena je ranije
po konvenciji Luteranske crkve u
Americi odrzanoj u Louisville, Ken-tucky.
Dvije spomeiute crkve su se
suglasile za ujedinjenje u jednu
luteransku crkvu od 5,300,000 tlano-v- a
do 1988. godine.
Vrijedno je spomenuti da je i
Americka advokatska udruga (Ame-rican
Bar Association) na 10.
augusta usvojila rezoluciju koja trail
"ozbiljne pregovore za dokrajcenje
nuklearne oruzne trke" i da se
dokrajce "govorancije koje izazivlju
nuklearnu konfrontaciju".
to su dobri znaci da se borba
za odstranjenje opasnosti nuklear-nog
rata nastavlja i jaca.
M. Mirkovic
New York
STRADALO 70.000
PALESTINACA
KARTUM (AFP) - Predsjednik
PLO Jaser Arafat je izjavio da je 3000
Palestinaca pobijeno proslog tjedna
u logorima Sabra i Satila u Bejrutu.
Arafat je rekao da je od pocetka
izraelske intervencije u Libanonu
ubijeno ili ranjeno 70 tisuca Palesti-naca.
ШАШ Ш1....ци.-1.ш..,нц..11Ц....М.ЦИИ..Д- СТМ
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANAUiAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave.,Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 693-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Volln Grbli, Josip Kovailt, Stanko Muldeka,
Milcna Bolii, Ivica JuriSI6, Ana Durovit. Lepa Rajnovii, Borislav No&kovld,
Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovld, Ivan Prlbanii, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanld, Boia Pavkovid, Ostoja Kovadevld, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan
Petrovlc, John Soverlnski, Luis Gregurac, Matu SiauS, Martin Karavanli, Paul
Ku6lnl6, Ivan Boban, Peko DmlUovit, Mlllca Miuchln, A.GorlacU, I eo Baclch.
REOAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacid
Stlepan MloSid (dru§tveno-polltl&k- a pltanja). Danivl Plxiades (diuitvena pllanja i
knjliovnost), Katarina Kostic (poezija I akluelne teme). Jolena Gavrllovl6 (llteralura
I umetnost za decu), BoSko Mladonovlt, Anka Noilnii.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Siarievli (Los Angeles).
Boio Spaiok (New York), Frank Fudurli (Vancouver), Josip Slanl6 — Stanlos
(Rim, Itolija), Dario TapSanji (Pariz, Francuska), Lepa Tdofdnovld (Remscheld,
Zap.Nemadka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prol. Vladislav Tomovli (nauka I druMvo), Prol. Ivan
Dolonc (Slovenska KoruSka I kullurna publlclstika u Americi), Anton Kostelac
(reportaze I price iz Iseljenickog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld. Luka Markovli, Petar Kurtic,
Miloi Kordid, Aleksandar Clric, Strahlnja Maletii, Novica Mllic.
FOTOREP0RTERI: Srdan flodd, Aron Koen, Jordan Vasiljevii. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljevii — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Clasa Mall extra). Single coplos 50 cents.
Advertising rutes on requost. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Naio novlne" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 godi&nJe; pojedlni
prlmjerak 50 ceitti. CJene oglata na zahljev. "Na£e novlno" su nasljodnik.
"Jedlnstva", kome su prothodlll listovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" i r.orhV, lo I N.iodnl Glasnlk" I drug! napreunl
llstovi koji su niu prethodill u Sjedinjenlni Drzavaina.
fiedakclja odgovara za nepotpisane matodjalu. Potplsani dlancl Izrazavaju
mlsljenje autora. Dopisl se ne vracaju.
inrwwimti ДДЈДЈДЗ
jos
Sve
328 3SES2S3
Rudy Perpich (na slici) je dobio da
ponovo kandidira za guvernera drza-v- e
Minnesote na listi Demokratske
stranke. On je ranije bio zamjenik
guvernera te drzave, a poslije ostav-k- e
guvernera dobio je i taj polozaj,
ali na pro§limizborima pobijedio je
republikanski kandidat.
Konzervativni voda Joe Clark je
rekao u Vancouveru da je za sadaS-nj- e
ekonomske teSkode kriva Tru-deauo- va vlada.
Ljudi se sada pitaju tko je
odgovoran za nezaposlenost i infla-cij-u
u drugim zemljama.
I obi6ni Kanadani znaju bolje od
Clarka: u Gallupovoj anketi 62 posto
je kazalo da bi situacija bila ista da
su konzervativni na vlasti.
Privreda svih kapitalisti6kih zema-Ij- a
je u krizi.
Mozda bi neka druga vlada u6inila
ne§to vise da ublazi stanje stanov-ni§tv- a.
Ali situacija bi sigurno bila
gora kad bi vlast drzao Clark
umjesto Trudeaua.
Krize su neizbjezive u druStvu sa
kapitalisti6kim uredenjem.
Tko hoce druStvo bez kriza taj
hoce socijalizam.
RADNICKAPRAVAIU
AMERICKEBAZE
ATENA (Tanjug) — Vlada premijera
Andreasa Papandreua smijenila je grfikog
komandanta u amerifikoj vojnoj bazi Elini-ko- n
u Ateni, potpukovnika zrakoplovstva
Kocopulosa. Visoki grcki oficir smijenjen je
u znak protesta zbog "protu-дгбк- е i protu-radnic- ke
politike", koju provodi komanda te
amerifike baze u Grckoj.
Potpukovnik Kocopulos, kako je saopce-no- ,
nije poStovao naredbe grCkog Staba
zrakoplovstva vec je slijepo slijedio uputstva
uprave атепбке baze, uperena protiv 1600
grckih radnika zaposlenih u torn stranom
vojnom objektu".
Grcka vlada istodobno je posredstvom
ambasadora SAD u Ateni zatrazila da u
americkoj bazi Elinikon робпе primjena
novog grckog zakona o slobodnoj sindikal-no- j
aktivnosti.
Janez Stanovnik, poznati jugosla-vens- ki ekonomski strufinjak i sekre-ta- r
Evropske ekonomske komisije
Ujedinjenih nacija izjavio je "Politi-ci- ":
"Ekonomska situacija u svetu je
najkritifinija posle zlokobnih tridese-ti- h
godina koje su poznato je,
prethodile drugom svetskom ratu.
Mnogi, StaviSe, porede sadaSnje
stanje upravo sa tim vremenom. Ja,
medutim, nisam toliki pesimista. Do
ove krize nije doslo samo zbog
poremecenih ekonomskih kretanja
na trziStu, vec i zbog ekstremne
politike nekih zemalja. Tako je,
recimo, u nekim kapitalistickim
zemljama borba protiv inflacije izra-zen- a
kroz borbu za dohodak. Opet,
Stalno se povecavaju incidenti
rasne netrpeljivosti u Kanadi, rekao
je ministar za multikulturu, Jim
Fleming, u svom izveStaju priprem-Ijeno- m
za simpozijum o rasnim
odnosima i zakonu.
Ministar je rekao da su po svoj
prilici incidenti te vrste uzrodnici
najvedeg broja nasilja po6injenih u
delovima Velike Britanije i u Sjedi-njeni- m Ameri6kim Drzavama. Pod-vuk- ao
je takode da vedina manjih
incidenata nije prijavljena.
"Vecina predstavnika nasih nacio-nalni- h
manjina su savremeni, ra-zum- ni
ljudi koji poStuju zakon",
rekao je g. Fleming. "Ali ako neki
osecaju, s pravom, ili ne, da se
pravda njima uskra6uje, netrpelji-vos- t
moze da se pojaca do zabrinja-vajuce- g
stepena".
Fleming je joS rekao da je rasizam
suzbijan kada god Kanadani imaju
visi stepen obrazovanja. Naveo je
cifru od 30% Kanadana koji podrza-vaj- u
organizacije sastavljene isklju-civ- o
od belaca.
Rasisticka organizacija Ku Klux
Klan je izjavila da ima celije u svim
kanadskim provincijama izuzev u
Prince Edward Island. Vodstvo Ku
Klux Klana u Sjedinjenim Drzavama
vidi u Kanadi plodno tlo za rasnu
zatucanost.
Fleming je istakao da novi kanad-sk- i
ustav garantuje "prava na pod-jedna- ku zaStitu i podjednake zakon-sk- e
privilegije bez diskriminacije i
posebno, treba naglasiti, bez diskri-minacije
zasnovane na rasnom,
nacionalnom ili etnidkom korenu, na
boji ili religiji.
Ministar povezuje rasizam sa nis-ki- m stepenom obrazovanja, niskim
primanjima, seoskom izolovanoScu,
ideologijom i nesposobnoScu spo-razumevan- ja.
lako ve6ina ljudi nisu
otvoreno rasisti ili nacionalni Sovi-- "
nisti, oblici rasizma su uvrezeni u
zajednici i retka su suprostavljanja
tome. JoS uvek je ekonomska,
socijalna i politicka moc skoncentri-san- a
u rukama belih ljudi.
DJECJA MASTA
SestogodiSnji Michael Baron iz Floride
napisao je lijepo prijateljsko pismo "dragim
drugovima", stavio ga u bocu i bocu bacio u
vodu sa mosta nedaleko Skole. Vjerovao je
da 6e stidi do Rusije.
Pismo nije daleko stiglo. Badeno je u
zatvoreno jezero i naSIa ga je neka iena.
Michael e poslije kazao: "Ja znam da je
Rusia daleko, oko 200 milja. Ako bismo
postali prijatelji s niima, mogli bismo
obedati da nedemo pucati".
OSAM STOTINA MILIJUNA LJUDI
GLADUJEISVAKOG SATA OD
GLADIUMRE 28 LJUDI
posledica toga je i snazna recesija,
koja kroz sve izraieniju nezaposle-nost
vrSi straSan pritisak na radnid-k- u
klasu, pre svega, da ne trazi vece
nadnice. Samo na Zapadu je sada 30
milijuna nezaposlenih. Drugo, rece-sija
ima veliki uticaj i na pad cena
sirovina koje nikada nisu bile nize
posle drugog svetskog rata nego
danas. I, na kraju, zaduzenost
nerazvijenih zemalja je tolika da im
pomoc koja im se pruza ne moze
pokriti ni prispele obaveze. Osam
stotina miliona ljudi danas gladuje u
svetu. Od gladi svakog sata umre 28
ljudi. Jano, to se ne deSava u
razvijenrm zemljama. Izlaz iz svih
ovih teSkoca je u novom pravedni-je- m ekonomskom poretku u svetu".