Nase Novine, May 02, 1985

              швгиг- - -- та- -- ™- ЧГ ИТЛМ ' K1.WJ Ш ЧМШјјш 'Whiiih i чиии . —h.—
Intervju: 1)1 Л..l RllITM.-W-.WGl'STI- X AROD GOLUBIJEG SRCA
S p-dn-e
strain', ideahujemo
soju proslost. koja r uck. pinac
ka. dok smii, s drum' strain', stiobm i
koji bi so tr proslost 1 r.iduodt rkli
kada si' mii.inio ii 1 1 л m .1 )ii K.ni.i Im
i ami) kni )iio smci f n.i iia IKdti.i па osuhhii
ill us.unnat'sUim K.ilii iii-ImmI- ci a kail -- j
1
1 1 -- 1 1 1 ti olid Ml t's! (i n.ira . ii 1 1 ;i, i ii i- -l in
kail s,i lino i iilrllf -- ina na I .iilnniii in c
stu u toku i ad ii(u n-tiifii- a i iiiiiiiH h i
a to sto iiio pi mill i in in kill I n i in
To itati]c p(s(.ia n.i ptKclku s,,c
knjme '"Stniktuia tradn i)skot: inislp-ni- a
Dunja Kihtmaii umistui etnoloL; i dirrk
tonca agi'eb.u kou a oda a isl rai an p
folkloia Dliiia Itihtm.m iii:ulm pi--- , u
e hntjmh stuilipi i lulkloi iMikr i ct null.
glp aiorito mi aimnlia np'tia i-- liai
atl]a I podiiupi t tnoioip P мпичппм
st l gd Ц- - j)i"i)U( ,i.i j j ii 1 1 im' коц Ч1 oii i ,i pi
1iiK'du kuluturnih trendova i мччЈпи-drus- {
a. globalnog si.stema. masm mli mo dia l sistema moei - i kulture niaiiph
ljudskih grupa koja prua otporr pi it is
euna sto dolae i centra .Visa e s.nia
snjost optorecena idilicnim slikama pro
slosti a suviTiiii'iia publ lcist l ka i pohtika
sve eesce govore o grijesuna takoanog
naseg mental ltcta Mo.e li se. dakle. u torn
smislu govortti o .struktun tradicijskog
misljcnja-- '
— Za dobro etnolosko istraiane nc
treba kao sto je to ucinio Malnunski. ici
na Trobrijansko otocje. oak ni u Bukowcu
— (looljan je Zagreb. Beograd ill bilo kop
nas grad, prim red Muslim da moderna
etnologija polai sa stajahsta da tradiciju.
da takozvani narodni zivot i folklor nc
stvara netko drugi. vec mi sami Mislim
takode da istrazivae u etnolosko l.stra.iva-nj- e
mora ukljuciti i svoju svakidasnjicu
Da li je, dakle baeanje smeea zaista primi-tivn- o
ponasanje? Seljaco dvonste nema
smeca. tamo je proees reciklaze stalno u
toku, ono smece koje ostane na dvorustu
pojedu zivotinje, nista se ne baca 1 neka-kavre- d
postoji U gradu jedrugacijasitua-cija- . Fakton koji bi morali utjecati da se
red uspostavi. ne funkcioniraju Tesluzbe
ne rade. Mi bacamo smece zato jer smo
nekulturni l zato jer nismo nekulturni jos
nismo izgradili stilove urbanogzivota. a u
svakom nacinu zivota. pa i ovakvom amor-fno- m
i dezintegnranom ziveodredeni kul-tur- ni sistemi. Naime. povjest mje zavrse
na. proslost se ne odvija na ravnoj crti, pa
mi i danas .stvara mo kulturu. rabcite kul-- t
u re
I'njc nepunih 50 godina. HO posto sta-novmst- va nase zemlje bill su scljnci. sto
y.nnci da smo gotovo svi Ick u drutfom ko
ljcnu postiili xradnni Zhou cow ondn tor
mm "seljak" upotrehljnnmo uvrvdmjivo
i sn prcirom''
I etnoloi l socioloi kod nas apaili
su da je seljastvo nakon revolneije silno
degradirano l kao vanje i kao status i kao
sociialm sloj .la mislim da je djelomieni
poticaj a to dosao i ideologije. narooito
l. politicke prema sol u. na pnmjer. kolek
liviacije S drutfo strane. eentralna n
jednost pot it к'код sistema pa i pojedinca,
nakon rata do danasnjeg dana bila je mo
derniacija Modernizacija je nacila bi
јец sa sela All, to su procesi koji su se
odvijala l drugdje u Kvropi. a danas se
odvijaju u cijelom neravijenom svijetu
-- s torn razhkom da je Kvropas tim zavrsi-la- ,
a mi jos nismo
Ako bilogdje postoji nekakav pri-mi- ti vizam u nama, onda je to nespo-sobno- st da kriticki mislimo o nasoj
proslosti koja jenabijenanacional-no- m
i socijalnom romantikom.
S jednc stranv nlvalizininw svoju pro-slost
kojn jv uvijok juiuickn, dok smo, s
drugc strane, snobovi koji bi .se tc proslo-sti
rado odrckli. Kako objasnjavatc taj ras-korak- ?
— Mislim da su ti procesi stalno prisutni
l da se rijetko promatra kako djeluju u
lsto vrijeme. Recimo, politicke akcije idu
u smjeru uspostavljanja i.jvesnih ideal i-z-acija,
mitologizacija — as druRe strane.
te iste politicke akcije neki put previse
grubo negiraju ideje proi.a.sle iztradicije.
Ja sam u knjizi poku.sala traziti postojanje
1 1 ,ii lie 1 1 skill modi' I a a li una I o mi' da li oni
ti. i nas utp-c- u iiano ill pri'ko nokih io
sicdnika .lei ccspi se ii ja nosti kad nesto
in- - nn'(li kac da ]r k 1 1 nas pimu!ini
in 141 1 al ltd
Post Oil 1 1 t.lk II IrsfO k.K) s(() Ц' I 41 llUll 111
IIH4lt.il Itfl '
l.i m i -- si mi da f pi ici punn kompl ici
i.uiila I'okiis.iv al.i sain i.sti.iiti d.i li i-iu-s,
i
shka sehackoi; siiela laka kako
.inn in ill I imii 1st l ai4 an pi sain naisla
na modol uliuiH' obitelp "H e neko
! ip-ii- H' l)io piko moderan ( saeuskom
se 1 1 . 1 1 1 til ii misli kao o narodu цо1и1)1р'Ц
ii. i posiciioiii i n ledtnnii i od o](Mioni
nl ala ( i lli.n ic (Mil d.ikle ieslono
i j i mi ad i ицаша. u kop ma mils karri doini
nn api. cno mi podredene a imanje ap-- d
iiukn Mi'dutim ukoliko tu ldilicnu shku
nli ! pini'iaati ustano lcctf .. su se
stalno sxadali, d.i nikada ni)e postojalo
isklpiciso kolfktnno lasnisto, da e )o
stopil.i siihkultui.i one da patnptrhalna
liisl nif bila nepnkosnoena — ukratko.
di postop ralika imedu amisljene i
ostv.ireiie raine 0 tome su pisah Vuk Ka-iadi- c.
Ante Hadic. Cvijic. Starcevic. Sve-toa- r
Marko ic To jest na istoj slici ini
stirapi pose suprotne politicke onjenta
eie. radi nacionalne l socijalne romanti-k- e
. kopi je u to vrijeme imala svoju funkci-p- i
To naci da danas lzmedu nas i nase
proslosti postoje ovi romantieni nacio-naln- i
l socijalni modeh l da kad mi ras-pravlja- mo
o proslosti, ra.spravljamo o tim
model ima, a ne o zbilji. I ako bilo tfdje
postoji nekakav pnmitivizam u nama,
onda je to nasa nesposobnost da kriticki
o tome mislimo. Ja se zalazem da sve te
slike proslosti stavimo pod upitnik.
Da Ii bi se ta ista ideja kriticke revalori-acij- e
proslosti mogla prinwniti na blisku
proslost, na period revolucije i kasnije —
jer se cini da mladi vec uspostavljaju dm-izacij- i.
kriticniji odnos prema toj proslo-st- r
— Kao istrazivac bila bill jako sretna da
mladefieneracije preispituju proslost i da
BEOGRAI) U ZAGREBU
grade svoju sliku. Medutim, 6ini mi se su-dioni- ci te proslosti koji put previfie nervo-zn- o reagiraju... Propitivanje proslosti ne
znaCi negiranje proslosti, patriotskog ili
nacionalnog osjecanja. Osim toga, kod
mladih je, ja pretpostavljam, doSlo do iz-vjes- ne zasicenosti upravo ato ]er im se
servira stalno isti model, na dosta pojed
nostavljen, moda cak pnniitivan nacin
('mi so da mi, kao drustvo. nismo uopce
spremni n a kriticku revalonaciju na da
leke in bliske proslosti Mi se vrtimo u kru
gu ne daiemo sredstva a povjesna etno-losk- a ill p'u'-n- a i.stra.nanja, povjest smo ibanli i skola. nanosti su se zacahunle.
nema teori]skih jmimisljanja ostali smo
na iKisledenim stereotipima, a to nas se odi natrag Da se tim nanostima dalo
v ise sredstava.posvetilo vise paznje. imali
bismo ravijeni kriticki aspekt, sto bi nam
рошоцо r)csaati neke probleme. koji se
danas aljapi kao na pnnier nacionah
am
Kod nas postoji tradicionalno mi-sljon- jc da ono sto )v bio hrvatski.
srpski ill ni'ki drum otnos u 13 sto-I.P'cm- i, da jo to isto i danas
lltx etc 1 1 obi. i suM upi.no tin odnos na-lod.- i
i n.ieionahm.i '
Mcnc toliko ne annua nacioiialiam
kohko etnieki procesi Kod nas postoji teo
i i]ska pretpostavka da se etnos stvorio nc-kad- a dano i da mil moramo tra.iti korje-n- c
To jest, on takav kakav je, odreduje
nasu danasnjicu To. medutim. nije tocno
Ktnicke grupe se stvaraju stalno tokom po-es- ti
i kad se nacija jednom f'ormira. taj
proees se ne zavrsava, nego tece dalje A
to su sve subjektivni procesi U nasoj pro-slosti
bilo je toliko ljudi koji su rodeni
kao Hrvati, a djelovali su kao poznati javni
i kulturni radnici u Srbiji — ili obratno
Kod nas postoji tradicionalno misljenje
da ono sto je bio hrvatski, srpski ili neki
drugi etnos u 13. stoljecu, da je to isto i
danas. Niti je to posteno istrazeno, niti se
shvaca da je jedno osjecaj bene pripadno-sti- .
ljudskog etnickog identiteta — a da su
drugo politicki procesi koji stvaraju naci-j- e
Medutim, mi u strucnim krugovima go-vori- mo
o etnosu onako kako se govorilo na
pocetku stoljeca. Nitko na to ne gleda kao
na zivi, danasnji proees. Recimo prije 10-1- 5
godina, kada se javio problem etnicite-t- a
u Americi, antropolozi su se zamislili.
Oni su. naime, bili uvjereni da je sa etno-so- m
gotovo, a taj problem se pojavio na
drugi nacin..
Ne cini li vam se da se i kod nas misli
da je s tim gotovo?
Cetiri dana rock-druzen- ja
ТИхИСГ гТхаЗИ,- - жгкЈШЛ&Шш --а—лшЛ
'"'ШНШВК iMH№t№lv к --ilBiHHI
rock-reprezentac- ija stize u Zagreb
Gradska konferencija SSO Beograda i Zagreba, maga-zi- n "Rock" i Centar za kulturnu djelatnost iz Zagreba
organizirali su cetvorodnevni mini rock-festiv- al na ko-je- m
su u zagrebackom GSC "Kulusic" od 28. januara do
3. marta su gostovali beogradski rockeri u muzickom
u skladu s nazivom manifestacije "... bolje vas na-sli- ".
U Zagrebu su se till dana okupili oko 14 vodecih beo-gradsk- ih
rock-grup- a. kao sto su "Kakadu", "Disciplina
kicme", "K Katarina Velika" (ex "Katarina II"), "Slom-ljen- a stakla", Du Du A", "Peda D'Boyt Band",".Jacarta",
"Bajaga i mstruktori", "Duh Nibor", Parti-brcjkers- ", "Tunel" i "Riblja corba", so i Oliver Mandic.
Na prvoj konferenciji za novinare odrzanoj u povodu
te manifestacije predstavnici glasila upoznati su sa za-misljen- om koncepcijom te kulturno-muzick- e omladin-sk- e ra.mjene. Naime, premda se ideja rodila u Beogra-du- ,
revans-susre- t odigrati ce se i na beogradskim pozor-nicam- a negdje u maju kada ce selekcija zagrebackih
mu.icara uzvratiti posjet.
— Ali se pokazalo da nije gotovo. Koliko
god nacionalizam pobuduje niske strasti,
osjecaj etnicke pripadnosti daje covjeku
izvjesnu sigurnost, jednu dimenziju pot-punos- ti. Prema tome, ne mozemo to negi-rat- i
Tu se cini daje znanost zakazala, kod
nas se nitko ne bavi teonjom etniciteta
Koliko god nacionalizam po-buduje
niske strasti, osjecaj et-nicke
pripadnosti daje covjeku iz-vjesnu
sigurnost.
Sto nuslite o pojmu "naroda", kako ga
recimo upotrebljavaju politicari? Da li je
tu takode njec o romanticnoj predodzbi,
pogotovu kada se istidu neke navodne oso-bm- e
toga naroda, kao strpljcnje, razumi-jevanj- e,
povjerenje, patriotizam. Da li je
taj 'narod" z.aista u toj mjeri homogen da
mu se mogu pripisivati ovakve osobine.?
Istma )e da se pojam naroda tako upo-trebljav- a
i u politici i u znanosti Moderna
je etnologija u Njemackoj, koja je svoje-vremen- o
plat i la danak fasizmu, razvijala
kritiku pojma narod, a i kod nas su neki
I j ud i o tome pisah Breht kaze da ako su
umjesto naroda upotrebi rijec stanovni-st- o
vec l to pomaze da se sruse neke lazi
To ie aista neodreden pojam, ne zna se
na koje se socijalne ill kulturne grupe mi-sli
Mislim da se u politici "narod" upo-trebljav- a
u nacionalnom smislu i mislim
da mu se ne mogu pripisivati osobine koje
ste naveli Ta romanticna predodzba pre-selil- a
se i znanosti u svakodnevni govor,
ah je u znanosti nastala pod utjecajem
odredenih ideja. U prosTom je stoljecu
trebalo afirmirati nove narode, dok nisu
imali jezika, dok su bili pod Austrijom,
dok su se borili sa Turcima. A danas? Eto,
ja sain etnieki Primorka, s obzirom na Ju-goslavi- ju
ja sam Zagrebcanka i Hrvatica,
kad idem u Italiju, onda sam Jugosloven-ka- ,
a u Americi sam Evropljanka. Prema
tome, narod niposto nije jednoznacni po-jam.
U knjizi govorite o tome kako vrednote
nekog drustva ili neke ljudske grupe po-stoje
na dvije razine, na razini zamislje-no- g
i ostvarenog rada?
— Hocu reci, raskorak izmedu povjesti ,
l realizacije postoji svugdje, po Levi
Strausu to je znacajka svih druStava. Mi
smo razocarani, mozda zato jer u nasoj po-litici
nije bilo dovoljno realizma. Kad god
je netko upozoravao na raskorak izmedu
projekta i stvarnosti, odmah se reklo: ti si
neprijatelj projekta. Cini mi se da taj rea-liza- m danas nedostaje, a da bi upravo ko-rist- io
projektu.
Slavenka Drakulic
"NIN"
IP31P@lsivi ' Bus
fWL "чШк --лШ ТШЖ ЛаЖ јЛ. - „Hl
yWi шШ ШШ
Beogradska
dru-zenj- u
pojavio
Uz koncertni dio programa koji su se odvijali svake
od cetiri veceri u "Kulusicu" uprilicene su i svakod-nevn- e
press konferencije, promocije ploca, te skupovi
tipa okrugli stol na zadanu temu iz Yu-roc- k trenutka. Svi
koncerti na kojima su muzicari besplatno nastupali sni-m- at ce se u Zagrebu i Beogradu, tako da se planira izda-vanj- e dvostrukog koncertnog albuma koji ce ukupan pri-ho- d biti poklonjen u dobrotvorne svrhe. Prema posljed-nji- m informacijama rock-donacij- a ce najvjerojatnijc
biti upucena postradalom stanovnistvu Kopaonika.
Odani poklonici yugo rocka vjerojatno se sjecaju
slicne manifestacije koja seodrzavala prije nekoliko go- dina pod nazivom "Pozdrav iz Zagreba" — "Pozdrav iz
Beograda". Ovogodisnja suradnja mladih iz nasih dvaju
najvecih gradova, u mnogo cemu bogatija i ozbiljnije
pripremljena akcija, trebala bi se svakako zadrzati ne
kao povremena rock-atrakcij- a, vec tradicionalno rock-druzen- je mladih nase zemlje.
M.R.
Vjesnik"