Nase Novine, May 02, 1985

              кi
NESWEEK AMERICKO-SOVJETSK- I RASELJAVANJEM PROTIV ODNOSI
Koliko ](' U kanadi Il.lc istli kill Ml
mh loeinai .1 ' lhl,i(!.i ' D ic 1m
Ill lse ' 'Гко na
Nisu u pitanju s, mill Nip-iiu- i Inn
1 pripadnika diugih nai odnosti koi
su nacistima sluili i sih i alna lo
cinstva
Stampa ц nodavno pis.ila n I kia
jincima kop su slu ill Hit lei a u ka
nadu je doslo v ise od J00 olu ii a uki a
jinske naiodnosti kop i c u Kanadi
George I ol i j.hI.i s.iskaloon
(provincia Saskali houam iso u h
stu Fhr (Hobo and Wailda i In nap. id
na svc ukiajinske kanadano
Racuna si- - da sr u Kan.idi nalai
pieko ()()) hiliada madana ukiapn
skog por i okla I ot kae da je 80 po
sto n ih loik'iin u Kanadi On spomi
njo d.i so ii pioslom iatu 10 hiljada
ukra]inskih kanadana honlo pioti
na cist a kao kanadski vojnici On cKil le kae da ie u pioslom r at u poginulo a
mihjuna I krapnaca u I kiaiim'
Zatim naodi da jo ogionina e( ma
I'krajmac a poshjo i at a dosla u Kan a
du. kao lbjeghco i mnom od iiih
su stradali od nac ista
On smatia da mil ko)i Hide da mi
neke lbjeghce latin locinc i ti ebalo
da to i dokau kako bi so pioti njih
inogle poduzeti mjete
Svoje ilaganje ovako awsava
"Krajnje je neodgovorno da so u a
nosti stvara dojam t rdnjama u stam
pi, da jc citava kanadksa (uki ajinska)
zajednica kna a odviatna naci
sticka zlocmstva
Mi bi smo so s tun sloili kad bi bilo
potpuno tako All nijo
Moguce ]o da oni ko)i gov oro o uki a
jinskim ratnim locmcima pretjeru
ju, mozda no spominju imona no l
nose dokao — to jo nedostatak Ah
da h jo u pravu Fot koji ponce posto-janjeratmhzlocina- ca
ukrajinskjena-rodnosti- 9
Mozda on zaista no pona
mkoga tko je bio u ukrajinskoj SS di-viz- iji ih nekoj drugoj nacistickoj slu-zb- i
Ah, to ne znaci da ih noma Moze
h se to drukcije shvatiti nego kao po-kus- aj da se pnknje postojanje takvih
stvorenja9 Da h je Foty bolji od onih
koji svojim lzjavama ostavljaju doiam
kao da su svi ukrajinski Kanadani
vrsili ratno zlocinstvo9
Ogromna vecina Ukrajinaca, u Ka-nadi
l Ukrajini, bila je protiv nacista,
bonli su se protiv njih 1 ginuh, ah
bilo je l onih drugih, nije ih bilo mno
go, ah ih je bilo koji su sluzili nacisti-ma,
a neki su vrsili l zlocine, i poshjo
rata dosh u Kanadu
Kanadska vlada ie nodano odro
dila jednog suca da provodo istragu
Vidjot cemo sto eo on utvrditi I da h
ce nesto bill podueto
Mi so osvrcemo na Fot ovo pisanjo
zato sto l mi dosolienici i Jugoslav i]o
— Srbi Hrvati, Slovenci ltd
imamo slicnu situaci]u kao I'krajin
ci, imamo ljude koji su u proslom ratu
sluzili nacistima, visih uboistva ah
jos nisu povani na odgovornost I
bog toga so stvaraju rani akl]U(ci
Nokima su, na primjer svi Hrvati "us
tase '
l locinci", a svi pnpadnu i tip
hove narodnosti dobn ljudi A nio
pravilno ni icdno ni diugo Vecina
Hrvata su bill protiv ustasstva i tak i
su l danas, isto kao sto jo vecina Si ba
protiv cetnika i ostahh bijedruka kop
su sluzili okupatora
Trebalo bi raseishti pojmove no
dozvoliti da se kalja posteno imo na
roda, hrvatskog ill sipskog, ill ukra
jinskog, ill nekog drugog, a to o mo
guce samo razotkrivanjem i kanjava
njem onih koji su vrsili locmstva
Drugog puta noma Tko pnkriva rat no
zlocincc, on dopnnosi sirenju lanih
glasina protiv cijelog niegovog naro-d- a
РКОМЛТИЛГ
Ј
Kagooi sa i ukovodiocem otiopske
Koniisijc a pomoc l rehabilitaciju I)o- -
it oldogiongisom)
a A n,n m I'Uiopn.i pom.io
.im,i sisc uladi '
1 i iidinio se da medunai odnu .i
iodine u navedemoda posw ti vise pa
n )v i ohabil itu 1 1 1 d o o I pido nac mi
sainodov ol iiim laka o bio o(fn
a alost modunai od na a]c d
nic a n.istoii d,i i .idv oi l ono st o naiv a
huni.iuit.u ni in potiobama od dimo
i oc lid. pi out ,iin,i i a oa Mi si 1 1 u
dmio d.i obiasniiiio me diinai odno)
aicdniii kako bi svaki id pomoc i
1 1 c-ba-lo
da slui toim da ih uc mi sa
niodov ol pi i in pi odukt i nun m ada ni
ma
I hi Ii o xl.iilm jnoi.tiit .--
'. ij ia thiihelic cs('j' '
Plan i asola aii.i o samo loduo
od lesonia a mo 1
1 licit kop noniaiu
altoinativu I mnogim pi ihv .it mm lo
цонша nn sad imamo liido kop su
napustili soa stda domovme pio
dah sou iinovmu l stoku i sacLi no
iiki)u msta 1 l 1 pidi su pi opos.ic ill
kilomotio l kilometie u potiai a
hi ,1110m
vaA.n o i as oi,'m n.i opluhc iw
kill LuLi ca o pLm pi e ihodno po
htickc piuodc l (Li o situation kiko
hi so ljudi luLtliili i pobunicmckih
podi uc],) '
Fesiee na put od mesec dana
I'oivamo ttikvo knticare .л
dodu l vide ta mosta Budu li imali
lkakvo })iedloge bicemo spromni da
ih pnhvatimo Ah a ljude ko)i zivo
пл neupotiebliivo] emlp alterna
live noma L)di su vec poceli da se
solo sami od sebe Proslog meseca
imali smo vise od 3 500 porodica ko)e
su pesacilo31 danod administrativne
oblasti Volo do Ad is Abebe U tun
podrucjima gde )e eml)a potpuno
unistona l neupotrebl)iva, alterna-tive
noma — ih se lsehti ih umreti od
gladi
Koliko ljudi u vuinim podrucjima
nnpusta si'ojo domovme''
— Vrlo mail procenat ugroenih Od
7,7 mihona pogodenih susom, name-ravam- o
da lasehmo svega 300 hiljada
])orodica — oko mihon l po l)udi U
pobun)enickim podrucjima Tigre)e l
Kntreje lseliavamo sasvim mail pro-cenat
stanovnistva, naiverovatnije
150 hiliada odgotovo2 mihona liudi
Koliko co ncodlonn pomoc trnjuti ''
— Do mart a
St;i cc so ondd doioditi '
Posle marta ona ce bivati svo ma
na l mania Ah mi se nadamo da ce
so amah dugorocne pomoci odiati
l da cemo (lobi)ati bar 100 hiljada
tona mesecno
PiociidLi sum da wis, kako so м to naah, brine 'darodavacki amor
Na koji cctc nacm to rcsiti''
Stampa )e u torn pogledu veoma
nacajna Ovom programu mora da so
posvecuie panja tokom dugog vro
menskog ponoda
"Izraelski rasiam"
Kako i tflcdati na irachki adu
sii most kojim su ctiopski.Jv io]i prc-bacc- ni
u 1racl"
To )e besmislen pote Ftiopsku
naci)u cine broina plemena i sekte
1raelska vlada pokusava da takvim
merama ra)edini narod l lspolpiva
svojevrsan rasiam time sto dri da
Jevrejima treba dati speci)alan tret
man
IracIska vlada trdi da so u FAio-pij- i
rsi diskrimmacija Fulnsn Da h
o to tacno''
— Mi veri)emo da su oni jednaki
svim drugim Ftiophanima Oni nisu
diskriminisani, s njima se dobro po- -
stupa iko apiavo i no sin. it. i da su
oni ,)oi('i ato sto su hicki lasni
kultui oloski doo otiopskog naioda
I koliko c iiaolska vlada oleda da
pomogno tun hudima mogla ]o to da
iicini ovdo aiedno sa drugim lpt
dima kop takodo pate bog suso li
is el it l ih i ovo em lo i dati mi spei l
l.ilan ti ot man mislim da ]v to a
oslldll
Ihi Ii o udanska lada ротоц1а 1
tarlu u taianpi а(1ипоц mota '
Da sud a n ska lad a )v sat adiv ala
sa iiaolskom l mislim da bi aiapski
svet to tiobalo da osudi oi o to doo ii aolskou plana da osnu o nov a naso la a okupn .iiiini aiapsknn teuton
lama
Da Ii susj dopi mcla ckalaciii
ukoba l tcniic lmcdu ias ; a,ih
si;so(a Somahjc i Sudana '
I begin o pi edstav laU v i lo obi
l.in pioblom a saku -- vladu Zbog
toga mi nastoimo da navedemo
v lade daiodavc o da poveiaU pio
giamo dugoiotne pomoc i kada bi ta
v l sta pi om aiiui ojacala 1 udi so no hi
hoi ii l
Wish to Ii da cc S D lkoi istiti s o]u
pomoi da poiatc uticaj u Etiopip '
Odani cilju revolucije
S I) pi ua]u samo neodlonu ()o
nun Naso dugorocne programe la
voja hnansiia SSSR Revoluci)a )e odv veoma aka Ljudi masovno uce
stvuju u njoj l odani su njenom cilju
Mi postujemo l cenimo humunitarnu
pomoc koju nam prua vlada SAD, ah
ona ne moze da utice na revolucio-narn- u
ideologiju
Sta ]c Etiopi]n u stanju da ucim
kako bi lbegla patnjo zbog dugo-trajn- e
suse ;
— Moracemo da pocnemo iz po-cet- ka
sa programom posumljavanja
Moi-acem- o da pokrenemo projekte za
navodnjavanje l konzervaciju zemlje
l vode Kad bismoraspolagah odgova-rajuci- m
znanjima, tehnologijom l
sposobnoscu da pravilno konstimo
postojece zahhe vode, ne bismo bill
suoceni sa nestasicama u poredstoje-ci- m
godmama Ah, mi nemamotehno-logiju- ,
kadrove, novae
"Pohtika"
SPOMENIK ZA DRAZU
U WASHINGTONU
Repubhkanski kongresman iz Ilh-nois- a
Philip Crane, podnio je u Pred-stavnicko- m
domu kongresa Sjedinje-ni- h
Divava rezoluciiu koja vehca
naci-fasisticko- g kolaboratora Drau
Mihajlovica i p red laze da mil se po-dign- e
spomenik u Washingtonu kao
spasitelju oboremh amenckih avi-jatica- ra
a vnjeme Drugog svjetskog
l ata
Rozolucija je podnesonavjeroiatno
na poticaj cotnickih elemenata
I prava Hrvatske Bratske Zajednice
uputila je otvoreno pismo kongre-smanim- a
i senatonma u kojem se is-ti- ce da je Draa bio naoi-fasistic- ki ko-laborat-or,
to bi za Ameriku bila sra-mot- a
da mil se u Washingtonu po-dign- e
spomenik Clanovi Zajednice
takoder su pozvani da kao gradani
Sjodinienih Drava heno pisu svojim
kongresmanima i senatonma i daju
mi na nanjetkoje Draa zapravobio
U popratnom uvodniku je istaknuto
da IIBZ osuduje sva teronsticka zlo-djel- a
bilo to po lzvjesnim hrvatskim
ih srpskim nacistickim kolaboraton-- m
a Dobro je da je to receno, ah bi
bilo mnogo bolje da su lmenicno spo-menu- ti
i hrvatski kolaboraton l lo-ci
n e l , Ante Pavehc i njegovdoglavnik
Andnja Artukovic, sada pred sudom
u KahConnji za lzrucenje .lugoslaviji
kao ratni locinac
Л.Н.
l' predvecerje enevskih pregovora
o kontioh nuklearnih oruja l Was-hington- a
su se cule orkestnrane j)ro-tusovjets- ke
pal] be koje se ne mogu
tumaciti drugacije nego kao na-mier- no sracunati pokusai da se las-)i- n
ptotusovjetska histenja, koja bi
Roaganovoj vladi pruila pnhku
oprav dati s oje stanov iste o tako-zva-noi- n
Stai Wais" jn-ogram-u
a proi- -
odnju oi ua smejstenih u sv emiru
Naime Reagan je iavio da ce se s
lim programom prosl jediti be obzira
na uspjeh ih neusjijog enevskih jire-go- v
oi a
Sov lolska v lada ]e v iso puta upoo-- 1
1 la da e Stai Wars piogram '"agro-s- i
v n a amisao sa c lljom da Sjedinje-ni- m Diavama daie vojnu nadmoc
Sov jetski piedsjedmk Konstantin
(Чм nienko ujiooi lo o da bi mihtan-za(ij- a
svenuia tie samo nacila
stvaini konac procesa ogramconja l snieiia nukleat nih oruja v ec bi po-stal- a
uroc ink nekonti ohi ano oi une
uti ko ii svim snijorov una
Da Reaganova vlada ne mish is-k- i
ono o pregovorima za kontrolu l sni-o- n
jo nuklearnih oruja svedoci i ci-njeni- ca
da su njegov vojni mmistar
Woinboigoi l set agencije za orunu
kontrolu Adelman, ish u Evropu agi-tira- ti
a 'Star Wars" program 1 kleve-tat- i
Sovjetski Savez da je krsio pnja-snj- e
ugovore o kontrolu oruzja
Zapadnonjemacki kancelar Hel-mut
Kohl lzjavio je da podupire Rea-gano- v
svemirski oruztn piogram, ah
je francuski mmistar oruanih snaga
zauzeo protiv no stanov iste
Opozicija se pojavljuje l kod kuee,
tie tohko da je taj program opasan l nemoralan, vec da bi njegova lzvedba
kostala ogromne svote novca i sred-stav- a Federacija amenckih znan-stvenik- a
provela jeanahzu koja poka-zuj- e
da bi to stajalo $70 mihjarda, ne
$25 kako to pneaju Reagan l njegovi
doglavnici
Pored klevetnicke kampanje ocr-njivan- ja
Sovjetskog Saveza dmgi-ran- e
lzravno iz Bijele kuce, da su So-vje- ti prekrsih medunarodne ugovore
o kemijskim i baktenoloskim oruzji-ma- ,
kao i propise o nekim pnjasnjim
antiraketnim ugovonma, u kampanju
su bile upregnute l neke prodane
duse poput jednog bivseg sovjetskog
f'unkcionera kod Ujedinjenih nacija
koji govon sto se od njega trazi, i jed-nog
novinara koji je zaposlen kod
Hooverova Instituta za rat i reVolu-cij- u
Kampanji ocrnjivanja Sovjeta pri-druzi- o
se l stan antisovjetski propa-gandist
Zbignew Brzezinski s jednom
skupinom poznatih antisovjetasa, u
kojoj se spominie i Max Kampelman
Reaganovglavni predstavniku zenev-ski- m
pregovorima Naime, ta skupina
se istrcala s lzjavom da je sovjetska
sigurnosna sluzba morala biti uple-ten- a
u pokusanom umorstvu pape
Vojttle l da bi mogla postojati veza
izmedu nje i nedavnih teronstickih
ispada po Evropi, akoprem ta teron-sticka
djela lzlgedaju vise kao naru-cen- a
l dobro dosla za protusovjetsku
hajku u lmperijahstickim zemljama
Sto se moze ocekivati od zenevskih
pregovora kad Reagan i njegov i do-glavnici
salju kao glavnog pregova-rac- a
covjeka poput advokata Kampel-mana- 7 Sovjeti su kazah da Reaganov
stav moze torpedirati pregovore Je-da- n njihov diplomat kazao je u Zenevi
da ce se pregovon bez dvojbe raspasli
ako se sistem raketne obrane bazi-ran- e
u svemiru ne uzme u obzir To
je jedno s drugim povezano 1 ne moze
se odvopti, kazao je diplomat
AH.
FOMAZITE
SVOJ LIST