000062 |
Previous | 13 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
" ' " ! rt(t Ijr " ' ! "M-,i- S' Ш - ч л Л 1
.
"% . ," "'l
I i. II , '_ Ч 'I у --".
, A
Na§e novlne, February 4, 1981 —13
IZ PROSLOSTI NASIH NARODA If ul m% o seliackoi buni
RADNICIUAMERICI
Posto iz Amerike od na§ih radnika
dolaze najcrnji glasovi a posto su i naSi
nadlezni faktori dobili neosporne dokaze,
da bi se dvije trecine onih Sto su poSli na
rad u Ameriku, vratili kucama, samo da bi
imali sredstava za put, objavljujemo pismo
iz Amerike koje je poslao Jovo Savov
Vrbica g. Stevu Kiiunovu Martinovicu iz
Cetmja.
Evo tog izvoda- -
....Sad dragi da ti pisem o sebi, hvala
Bogu zdravo sam. Rada ovdje nema citave
zime. Radnje su sve rudnici od zeljeza
Drugih nema. Hrana je jako skupa, kao
svude u Americi, a tako radovi teSki, ali
mora se trpjeti kad se ovamo dode a kaje li
se mnogo i mnogo nasih ljudi kaju odista,
ali je dockan kajati se kad se mine Okean.
Ova zemlja nije nikada ni Bog dao kao sto
se tarn cuje. Teska je i krvava tekovina u
Americi, a da znaju nasi ljudi prije nego oni
vide kako je, nebi ni trecina od njih, koji su
u Americi, kretali ovamo. Grdno se varaju a
to je varanje lakomstvo za novae... Dode
nefiesov bogalj; i krene s dovoljno troska,
nade prijatelje, poznanike ovamo, i odmah
obicno uzajmi u po dvojice trojice po 10 do
15 talijera, a neka mu crkavica pretekne i
od putnog troska, pa cim dode poslje kuci
po 50 talijera, a kad ovih 50 talijera dodu u
Crnu Goru ozdrijebe se od 50 ravo 100 i
glas pukne kao munja od sela do sela kako
je taj i taj posla iz Amerike najprvi mjesec
stotinu talijera u zlatu, pa se pomami
jedno uz drugo, i ko moze lijepo zivjeti i
lijepo pasavati sa svojijem trudom i njemu
davo svijest polofie, pa na brzu ruku
prodaje iivo, kucu ili zemlju, i to po5to
zasto, da cas prije dode na gomile
amerikanskog zlata i na masne kolace, koji t potrefe prepapreni. Sve uopSte radnje u
Americi su najmanje i najvece opasne i
pogibljene. Ko se lakomi na pare da ih 6as
prijeda zaradi, to ne moze dobiti osim u
duboke rudnike zlatne, istina tu se prije
negi idje zarade novci, ali se §tetiva zivot.
Raditi u takvim rudnicima godinu dana,
a izaci 6itav zdrav, to je neomoguce. Nije
recimo povrijedio ni ruku ni oko, ni nogu,
ali mu zivot ne valja, dode kao varen i
naklonjen svakojakoj bolesti. A ako cuva
zdravlja laksi su mu dzepovl. Zaradlti
novce a ostati zdrav, takvijeh je malo kao
bijelijeh vrana. Sto cu brate da ti prifiam za
ovu nesretnu i jadovitu zemlju, koja je
mnoge majke ojadila! Samo jedan dan da
zivi§ u bilo koju amerikansku varos, vise bi
vidio u taj jedini dan ljudi bez nogu i ruku,
no u vas vijek Sto si ih tamo vidio.
("GLAS CRNOGORACA",
18 februar 1906)
Izbor: Stanko Roganovic
Sve vise zrtava droge
Usprkos svim naponma nizo-zemsk- ih
vlasti u borbi protiv kri-јитбаге- пја
droge, samo u Amster-dam- u
ove su godine 42 osobe
podlegle prekomjernoj upotrebi he-roine,
dok je u 1979. godini
zabiljezeno 19 sluCajeva. Gotovo
dvostruki porast broja zrtava tu-ma- fii
se sve ve6im koriStenjem
droge iz zemalja Srednjeg istoka,
koja je znatno "cistija" od azijskog
"smedeg secera" sto je stizao iz
takozvanog "zlatnog trokuta": Bur-m- e,
Laosa i Tajlanda. Osobito je
zapazen prodor kokaina na nizo-zems- ko
trziSte: ove je godine
zaplijenjeno 18 kilograma kokaina
— droga koja je nekada bila
"rezervirana" samo za otmjene
krugove.
USSSRSEGRADI
D2INOVSKI AKSELERATOR
-
U atomskom centru Dub-n- o,
blizu Moskve, zavrsava
se izgradnja dzinovskog ak-celerat- ora
promjera 80 me-tar- a
a jacine,, 7, milijuna
elektron:vdlti. '(tXsS),
— U tradicijama hrvatskog
naroda i svih jugoslovenskih na-ro- da
uopSte, svakako, posebno
mesto pripada Gup6evoj buni... Da
li je njeno гпабепјб, znadenje
simbola, proisteklo iz istorijskih
us I ova? ZaSto je ona vekovima
putokaz?
— Ovaj revolucionarni pokret
Matije Gupca i njegovih drugova
nije bio prvi u naSoj historiji, i u
torn pogledu ta se buna opire o
naSu buntovnu tradiciju, koja seze
u davnu davninu, u IX, X i XI
stoljece. Jedini evropski kralj, koji
je ubijen po pobunjenoj masi, jer
nije htjela da krene na krizarske
vojne za papin racun, bio je jedan
hrvatski kralj. Bogumilski "vje-ruju- ",
da su Patrijarh carigradski i
rimski Biskup utjelovljenje Oavola,
glavni je motiv naSe srednjo-vjekovn- e
historije od kojeg Bosna
nije odstupala do svoje propasti.
Umorstvo splitskog biskupa Ar-nir- a,
kojeg su Polji6ani kame-noval- i,
klasi6an je primjer selja6ke
agrarne pobune u ranom srednjem
-- ' v - ~" V. W
'
—~— ?'
w шк j,tl
vijeku, a takvih je primjera u nasoj
proSlosti bilo bezbroj. Sesnaest
turskih vojni i dvadeset i sest
venecijanskih ratova, koji su se
valjali preko naSeg terena, bili su
trajno praceni hajdufiijom i ustan-cim- a
od kojih su onaj pod Jovanom
u Banatu, poslije Мипаба, ili onaj
-- na Hvaru pod Ivanicem, poslije
Loredana, ili borba neretvanskih
gusara, ili borba senjskih uskoka,
samo proplamsaj vjekovnog pozara
koji se kod nas zapravo nikada nije
ugasio.
Kao stari barjak iz davne jedne
historijske bitke, uspomena na
zagorsku Seljafiku bunu pod Mati-jo- m
Gupcem govori nam i danas
jednako intenzivno, da se nas
hrvatski narod stoljecima krvavo
borio za svoj opstanak i da se volja
za narodnom slobodom, za soci-jalno- m
pravdom i za jednako§6u
kod nas prenosila iz pokoljenja u
pokoljenje kao jedini putokaz u
historijskim tminama.
PokuSaji Matije Gupca da pro-govo- ri
u ime Sitavog seljaCkog
nekom gradu sagradih su Dom pjesme Malen. ah hicp i
svijetao Cim su ga sagradih u njega je usao pjevacki
.bor l poceo ondje, pred pubhkom, pjevati pjesme. isto
tako hjepe i sviietle
Sve bi bilo dobro da glavni zborovoda mie bio plasljiv i slicl-Iji- v covjek Jednom dode k njemu rid. zdepast covjek i predade mu
pismo Ivana Aleksejevica U pismu ie stajalo Salierr.o vam u pie-vat- ki zbor tenora. druga Mikova- - cak spaoljsetavIvilain zAa legklsaevjneovgifa Nteenosaram-o oKdnaakoscuedgasaanmeprpimprijimelvie.atпitеeдnpоoordsauetkao-gjekg-aa
pjesme
Opcmstvo se skupilo. potela je pnredba. stari zborovoda daje
Mikovu znak da potne pievati tenorsku dionicu I ova] zuistn
potne . Da doviek iskoti iz koze1 Kao da guli zivu kozu1 Za tenora
u njega ni uha ni sluha . Zadulo se zvizdanie i negodovanie u cita-v- o dvorani. ljudi su napustah dvoranu i odlazih kucama
s Zborovoda. zalostan. razmislja Mikovu mogu otkazati. all
zar mi to necc zamjerati Ivan Alekseievid9
I fako je Mikov pjevao mjesec-dva- . godinu dana Peacki zbor propada Sve poslo po zlu i naopako A onda Mikov ucini ne-st- o zbornaepodobno. ni maleno ni veliko - ednostavno. pobiegao w
Druzina se preporodila poceh su pjevati i plesati Opcmsivo
ie opet hrlilo u Dom pjesme All gle. prosla su dva dana. a dode i id
zdepast covjek koi predade zboiovodi pismo Ivana Alckseiexici
U pismu je stajalo -- Saljemo vam u pievacki zbor baiitoiiti too lmenu MiKova- -
KMaiokovSduakugpzuinllaiokzsiveduaokppocomzcusn'tevZoa.babpnaotrocientlosanhaupnudreimodnebgiacau mStauOnhvaazjbmoziaos.lxsuothada.ipodcnniec Jadm zboiovoda razmislia -- se zbog toga nece ne mene lutiti MKiaknovAulemksocgiuevidcan'- - nogu ah ai
uciniI nteasktoo. nMepikoodvobpnjoe.vani mmeseac-ldova.- .ni velinkoodin-u jedd'annoastavOnnodaoobMieiukaoov
iz zbora
Pjevacki zboi zapievao ie i zaolesao Ooet nmrioso н™ н.т.. .
mill I I III I inn niiiiii"iiB"" hi - : : -- "™-"—'"--"-~— '"""" "Т1ГГГГП1 Ш.ЈЈ.чШ1,....,...-- .
ч#
1 4v
!,' i .'I - :
Stariios: Crtez
naroda, da progovori u ime na-rod- ne
slobode, pravednosti i so-cijal- ne
ravnopravnosti, svijetao je
datum naSe historije. Stojeci nad
ovim slavnim grobovima, na ovom
bojiStu, mi danas gledamo s
osjecajem pijeteta na ove hrabre
ljude, koji su imali toliko moraine i
politiCke smjelosti, da u tamnoj
noci nase proSlosti zapale buktinju
6iji plamen dopire sve d.o naSih
dana.
— Nedavno je u Jugoslaviji
obelezena 1 75-godiinj- ica prvog
srpskog ustanka... Kakvo je zna-denje
ovoga dogadaja u naSoj
istoriji?
— Srpski je ustanak u svakome
pogledu progresivan signal nase
historije, jedan od najslavnijih
barjaka u dugotrajnim bitkama za
ujedinjenje nasih naroda, do kojeg
je doslo tek danas, kada se pod
Titom anticipira razvoj naSe civil i--
zacije
za citavo stoljece.
Hrvatska seljacka. buna je
pocela 9. a ugusena 15.
veljace (februara) 1573.
godine.
Najmanje samoubojstava u
Britaniji
Velika Britanija je na samom dnu
liste zemalja koja je nacinjena
prema broju izvr5enih samo-buojstav- a.
Za posljednjih 20 go-di- na
broj samoubojstava u Velikoj
Britaniji smanjio se 33 posto — na
milijun stanovnika u Engleskoj i
Walesu zajedno ubije se 100 mu-бкага- са
i oko 60 zena, i to
uglavnom onih izmedu 15 i 24
godine. Britanci tvrde da je sma-njen- ju
broja samoubojstkva pomo-gl- a
stru6nost medicinskog osoblja
da prepozna potencijalnog samo-ubojic- u.
Tvrdi se da svi oni koji se
namjeravaju ubiti, tjedan-dv- a prije
toga posjecuju svog lijefinika mu-ce- ni
depresijom i tegobama uz nju.
Niska stopa samoubojstava zabi-Ijeze- na
je i u Irskoj, gdje se na
milijun ljudi ubiju 34.
opet plasljivi staiacdrzi pismo u rukama A u pismu pise -- Saljem
vam-- u pjevacki zbor basa. po imenu Mikova- - Stan maestro dadc
Mikovu znak da pocne pjevati basisticku dionicu On pocne Cov-jek
da iskci iz koze' Kao da gull ziva medvieda1 O basu u nioga ш
uha, ni sluha
Sad vise nisu cekah da Mikov napravi nesto nepodobno. gra-bi- li su ga. a citav ie zbor posao do Ivana Aleksejevica da mu sve
ispricaiu I starcic se ohrabno. pa je sam od sebe dodao
U nas je u muskom zbotu sve isprobao Sada. dragi Ivane
Aleksejevicu. formiramo 7enski zbor Znate. mozda bi drug Mi-kov
No, Ivan Alekseievic пце mu dao da zavrsi
No. vi ste mi pravi sutljivci. planuo je na njih -- Zar su vam
usta zacepljena'' Covjek moll da ga primite u Dom pjesme i a ga tamo saljem Vasa je duznost bila da ца isprobate ako e dobar.
primite ga, ako nije. naiunte ga1
Zatim se Ivan Aleksejevic: malo zamish l zapita pievacki zbor.
znate sto. sada dobro poznaju druga Mikova. pa neka ga savjetuiu kamo da ga posalje! na kakav posao
A Mikov e to sve shvatio na svoj nacin, pa kad vidje da se ne
ljute na njega ohrabn se i rece
Bilo slabo ill dobro ono sto radim. ah ja vec tn godine radim
u' umjetnickom zvaniu. pa zehm i dalie ostati u niemu Vec sam
se navikao na to A starac zborovoda nie govono istinu. da sam
iskusao sva mjesta u njegovu zboru nisam os bio glavni zboio-voda
I taj mi se posao naivise svida -
Ivan Aleksejevic srdito je pogledao Mikova i vec zaustio da
nesto kaze. kad iz zbora istupi neki beznacajan clan i izrece tako
staru. prastaru jjosIovicu. da e svima bilo neugodno zbog toga
Bez uzaiamne Ijubavi. nema potpune srece
Istoga casa svi se nasmiase i zasvijethse mi se oci sto je
istina, istina je Ivan Alekseievic namrstio je obrve, mrko pogle-dao.
uhvatio Mikova za lievu ruku i odveo ga do vrata
To je istina' rekao ie Neobicne smo stvan radilt s tobom
Podi, dobro momce. i jxtrazi na svijetu takav posao koji ces ti vo-Ije- tl
i koi ce tebe voljeti .
'
. IO ' ' "- - ..
E9&Q3S јдјЗЗЗВ il 4'
hi-- . J
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, May 06, 1981 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1981-02-04 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000100 |
Description
| Title | 000062 |
| OCR text | " ' " ! rt(t Ijr " ' ! "M-,i- S' Ш - ч л Л 1 . "% . ," "'l I i. II , '_ Ч 'I у --". , A Na§e novlne, February 4, 1981 —13 IZ PROSLOSTI NASIH NARODA If ul m% o seliackoi buni RADNICIUAMERICI Posto iz Amerike od na§ih radnika dolaze najcrnji glasovi a posto su i naSi nadlezni faktori dobili neosporne dokaze, da bi se dvije trecine onih Sto su poSli na rad u Ameriku, vratili kucama, samo da bi imali sredstava za put, objavljujemo pismo iz Amerike koje je poslao Jovo Savov Vrbica g. Stevu Kiiunovu Martinovicu iz Cetmja. Evo tog izvoda- - ....Sad dragi da ti pisem o sebi, hvala Bogu zdravo sam. Rada ovdje nema citave zime. Radnje su sve rudnici od zeljeza Drugih nema. Hrana je jako skupa, kao svude u Americi, a tako radovi teSki, ali mora se trpjeti kad se ovamo dode a kaje li se mnogo i mnogo nasih ljudi kaju odista, ali je dockan kajati se kad se mine Okean. Ova zemlja nije nikada ni Bog dao kao sto se tarn cuje. Teska je i krvava tekovina u Americi, a da znaju nasi ljudi prije nego oni vide kako je, nebi ni trecina od njih, koji su u Americi, kretali ovamo. Grdno se varaju a to je varanje lakomstvo za novae... Dode nefiesov bogalj; i krene s dovoljno troska, nade prijatelje, poznanike ovamo, i odmah obicno uzajmi u po dvojice trojice po 10 do 15 talijera, a neka mu crkavica pretekne i od putnog troska, pa cim dode poslje kuci po 50 talijera, a kad ovih 50 talijera dodu u Crnu Goru ozdrijebe se od 50 ravo 100 i glas pukne kao munja od sela do sela kako je taj i taj posla iz Amerike najprvi mjesec stotinu talijera u zlatu, pa se pomami jedno uz drugo, i ko moze lijepo zivjeti i lijepo pasavati sa svojijem trudom i njemu davo svijest polofie, pa na brzu ruku prodaje iivo, kucu ili zemlju, i to po5to zasto, da cas prije dode na gomile amerikanskog zlata i na masne kolace, koji t potrefe prepapreni. Sve uopSte radnje u Americi su najmanje i najvece opasne i pogibljene. Ko se lakomi na pare da ih 6as prijeda zaradi, to ne moze dobiti osim u duboke rudnike zlatne, istina tu se prije negi idje zarade novci, ali se §tetiva zivot. Raditi u takvim rudnicima godinu dana, a izaci 6itav zdrav, to je neomoguce. Nije recimo povrijedio ni ruku ni oko, ni nogu, ali mu zivot ne valja, dode kao varen i naklonjen svakojakoj bolesti. A ako cuva zdravlja laksi su mu dzepovl. Zaradlti novce a ostati zdrav, takvijeh je malo kao bijelijeh vrana. Sto cu brate da ti prifiam za ovu nesretnu i jadovitu zemlju, koja je mnoge majke ojadila! Samo jedan dan da zivi§ u bilo koju amerikansku varos, vise bi vidio u taj jedini dan ljudi bez nogu i ruku, no u vas vijek Sto si ih tamo vidio. ("GLAS CRNOGORACA", 18 februar 1906) Izbor: Stanko Roganovic Sve vise zrtava droge Usprkos svim naponma nizo-zemsk- ih vlasti u borbi protiv kri-јитбаге- пја droge, samo u Amster-dam- u ove su godine 42 osobe podlegle prekomjernoj upotrebi he-roine, dok je u 1979. godini zabiljezeno 19 sluCajeva. Gotovo dvostruki porast broja zrtava tu-ma- fii se sve ve6im koriStenjem droge iz zemalja Srednjeg istoka, koja je znatno "cistija" od azijskog "smedeg secera" sto je stizao iz takozvanog "zlatnog trokuta": Bur-m- e, Laosa i Tajlanda. Osobito je zapazen prodor kokaina na nizo-zems- ko trziSte: ove je godine zaplijenjeno 18 kilograma kokaina — droga koja je nekada bila "rezervirana" samo za otmjene krugove. USSSRSEGRADI D2INOVSKI AKSELERATOR - U atomskom centru Dub-n- o, blizu Moskve, zavrsava se izgradnja dzinovskog ak-celerat- ora promjera 80 me-tar- a a jacine,, 7, milijuna elektron:vdlti. '(tXsS), — U tradicijama hrvatskog naroda i svih jugoslovenskih na-ro- da uopSte, svakako, posebno mesto pripada Gup6evoj buni... Da li je njeno гпабепјб, znadenje simbola, proisteklo iz istorijskih us I ova? ZaSto je ona vekovima putokaz? — Ovaj revolucionarni pokret Matije Gupca i njegovih drugova nije bio prvi u naSoj historiji, i u torn pogledu ta se buna opire o naSu buntovnu tradiciju, koja seze u davnu davninu, u IX, X i XI stoljece. Jedini evropski kralj, koji je ubijen po pobunjenoj masi, jer nije htjela da krene na krizarske vojne za papin racun, bio je jedan hrvatski kralj. Bogumilski "vje-ruju- ", da su Patrijarh carigradski i rimski Biskup utjelovljenje Oavola, glavni je motiv naSe srednjo-vjekovn- e historije od kojeg Bosna nije odstupala do svoje propasti. Umorstvo splitskog biskupa Ar-nir- a, kojeg su Polji6ani kame-noval- i, klasi6an je primjer selja6ke agrarne pobune u ranom srednjem -- ' v - ~" V. W ' —~— ?' w шк j,tl vijeku, a takvih je primjera u nasoj proSlosti bilo bezbroj. Sesnaest turskih vojni i dvadeset i sest venecijanskih ratova, koji su se valjali preko naSeg terena, bili su trajno praceni hajdufiijom i ustan-cim- a od kojih su onaj pod Jovanom u Banatu, poslije Мипаба, ili onaj -- na Hvaru pod Ivanicem, poslije Loredana, ili borba neretvanskih gusara, ili borba senjskih uskoka, samo proplamsaj vjekovnog pozara koji se kod nas zapravo nikada nije ugasio. Kao stari barjak iz davne jedne historijske bitke, uspomena na zagorsku Seljafiku bunu pod Mati-jo- m Gupcem govori nam i danas jednako intenzivno, da se nas hrvatski narod stoljecima krvavo borio za svoj opstanak i da se volja za narodnom slobodom, za soci-jalno- m pravdom i za jednako§6u kod nas prenosila iz pokoljenja u pokoljenje kao jedini putokaz u historijskim tminama. PokuSaji Matije Gupca da pro-govo- ri u ime Sitavog seljaCkog nekom gradu sagradih su Dom pjesme Malen. ah hicp i svijetao Cim su ga sagradih u njega je usao pjevacki .bor l poceo ondje, pred pubhkom, pjevati pjesme. isto tako hjepe i sviietle Sve bi bilo dobro da glavni zborovoda mie bio plasljiv i slicl-Iji- v covjek Jednom dode k njemu rid. zdepast covjek i predade mu pismo Ivana Aleksejevica U pismu ie stajalo Salierr.o vam u pie-vat- ki zbor tenora. druga Mikova- - cak spaoljsetavIvilain zAa legklsaevjneovgifa Nteenosaram-o oKdnaakoscuedgasaanmeprpimprijimelvie.atпitеeдnpоoordsauetkao-gjekg-aa pjesme Opcmstvo se skupilo. potela je pnredba. stari zborovoda daje Mikovu znak da potne pievati tenorsku dionicu I ova] zuistn potne . Da doviek iskoti iz koze1 Kao da guli zivu kozu1 Za tenora u njega ni uha ni sluha . Zadulo se zvizdanie i negodovanie u cita-v- o dvorani. ljudi su napustah dvoranu i odlazih kucama s Zborovoda. zalostan. razmislja Mikovu mogu otkazati. all zar mi to necc zamjerati Ivan Alekseievid9 I fako je Mikov pjevao mjesec-dva- . godinu dana Peacki zbor propada Sve poslo po zlu i naopako A onda Mikov ucini ne-st- o zbornaepodobno. ni maleno ni veliko - ednostavno. pobiegao w Druzina se preporodila poceh su pjevati i plesati Opcmsivo ie opet hrlilo u Dom pjesme All gle. prosla su dva dana. a dode i id zdepast covjek koi predade zboiovodi pismo Ivana Alckseiexici U pismu je stajalo -- Saljemo vam u pievacki zbor baiitoiiti too lmenu MiKova- - KMaiokovSduakugpzuinllaiokzsiveduaokppocomzcusn'tevZoa.babpnaotrocientlosanhaupnudreimodnebgiacau mStauOnhvaazjbmoziaos.lxsuothada.ipodcnniec Jadm zboiovoda razmislia -- se zbog toga nece ne mene lutiti MKiaknovAulemksocgiuevidcan'- - nogu ah ai uciniI nteasktoo. nMepikoodvobpnjoe.vani mmeseac-ldova.- .ni velinkoodin-u jedd'annoastavOnnodaoobMieiukaoov iz zbora Pjevacki zboi zapievao ie i zaolesao Ooet nmrioso н™ н.т.. . mill I I III I inn niiiiii"iiB"" hi - : : -- "™-"—'"--"-~— '"""" "Т1ГГГГП1 Ш.ЈЈ.чШ1,....,...-- . ч# 1 4v !,' i .'I - : Stariios: Crtez naroda, da progovori u ime na-rod- ne slobode, pravednosti i so-cijal- ne ravnopravnosti, svijetao je datum naSe historije. Stojeci nad ovim slavnim grobovima, na ovom bojiStu, mi danas gledamo s osjecajem pijeteta na ove hrabre ljude, koji su imali toliko moraine i politiCke smjelosti, da u tamnoj noci nase proSlosti zapale buktinju 6iji plamen dopire sve d.o naSih dana. — Nedavno je u Jugoslaviji obelezena 1 75-godiinj- ica prvog srpskog ustanka... Kakvo je zna-denje ovoga dogadaja u naSoj istoriji? — Srpski je ustanak u svakome pogledu progresivan signal nase historije, jedan od najslavnijih barjaka u dugotrajnim bitkama za ujedinjenje nasih naroda, do kojeg je doslo tek danas, kada se pod Titom anticipira razvoj naSe civil i-- zacije za citavo stoljece. Hrvatska seljacka. buna je pocela 9. a ugusena 15. veljace (februara) 1573. godine. Najmanje samoubojstava u Britaniji Velika Britanija je na samom dnu liste zemalja koja je nacinjena prema broju izvr5enih samo-buojstav- a. Za posljednjih 20 go-di- na broj samoubojstava u Velikoj Britaniji smanjio se 33 posto — na milijun stanovnika u Engleskoj i Walesu zajedno ubije se 100 mu-бкага- са i oko 60 zena, i to uglavnom onih izmedu 15 i 24 godine. Britanci tvrde da je sma-njen- ju broja samoubojstkva pomo-gl- a stru6nost medicinskog osoblja da prepozna potencijalnog samo-ubojic- u. Tvrdi se da svi oni koji se namjeravaju ubiti, tjedan-dv- a prije toga posjecuju svog lijefinika mu-ce- ni depresijom i tegobama uz nju. Niska stopa samoubojstava zabi-Ijeze- na je i u Irskoj, gdje se na milijun ljudi ubiju 34. opet plasljivi staiacdrzi pismo u rukama A u pismu pise -- Saljem vam-- u pjevacki zbor basa. po imenu Mikova- - Stan maestro dadc Mikovu znak da pocne pjevati basisticku dionicu On pocne Cov-jek da iskci iz koze' Kao da gull ziva medvieda1 O basu u nioga ш uha, ni sluha Sad vise nisu cekah da Mikov napravi nesto nepodobno. gra-bi- li su ga. a citav ie zbor posao do Ivana Aleksejevica da mu sve ispricaiu I starcic se ohrabno. pa je sam od sebe dodao U nas je u muskom zbotu sve isprobao Sada. dragi Ivane Aleksejevicu. formiramo 7enski zbor Znate. mozda bi drug Mi-kov No, Ivan Alekseievic пце mu dao da zavrsi No. vi ste mi pravi sutljivci. planuo je na njih -- Zar su vam usta zacepljena'' Covjek moll da ga primite u Dom pjesme i a ga tamo saljem Vasa je duznost bila da ца isprobate ako e dobar. primite ga, ako nije. naiunte ga1 Zatim se Ivan Aleksejevic: malo zamish l zapita pievacki zbor. znate sto. sada dobro poznaju druga Mikova. pa neka ga savjetuiu kamo da ga posalje! na kakav posao A Mikov e to sve shvatio na svoj nacin, pa kad vidje da se ne ljute na njega ohrabn se i rece Bilo slabo ill dobro ono sto radim. ah ja vec tn godine radim u' umjetnickom zvaniu. pa zehm i dalie ostati u niemu Vec sam se navikao na to A starac zborovoda nie govono istinu. da sam iskusao sva mjesta u njegovu zboru nisam os bio glavni zboio-voda I taj mi se posao naivise svida - Ivan Aleksejevic srdito je pogledao Mikova i vec zaustio da nesto kaze. kad iz zbora istupi neki beznacajan clan i izrece tako staru. prastaru jjosIovicu. da e svima bilo neugodno zbog toga Bez uzaiamne Ijubavi. nema potpune srece Istoga casa svi se nasmiase i zasvijethse mi se oci sto je istina, istina je Ivan Alekseievic namrstio je obrve, mrko pogle-dao. uhvatio Mikova za lievu ruku i odveo ga do vrata To je istina' rekao ie Neobicne smo stvan radilt s tobom Podi, dobro momce. i jxtrazi na svijetu takav posao koji ces ti vo-Ije- tl i koi ce tebe voljeti . ' . IO ' ' "- - .. E9&Q3S јдјЗЗЗВ il 4' hi-- . J |
Tags
Comments
Post a Comment for 000062
