Nase Novine, March 01, 1978

              ,:v '
j } vm" кЦЈШ ' '' n
и
4 !? till (- -(
„')
s У
A." !l-5i-
"_ c_ , aaBiBHiBHaiaaiaaaaiaBHaaHaBHiaiiBBHBBBBHBaHBBMaBBB'ii. '..v,' . ii.-- .t ;,n:'-.,.i,.i-i. л , l£ --™- ...ij.j.iV i ft ,;.:; v ' . . . , M''f .
ГШ 1 :
% DECEMBER 27M97B li!H llVIJi I V11 '
M f J",b J, --"iiiv,. HH iI'IHi., И1 i и11111111Ш111' 1Ш11I1'"1'111Ш'1ШШШ111111Ш1Ш111Ш11ШШШ!11Ш-- 1.111ШШММ1Ш11Ш11 1 iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiifiiiiiiiiiiiii
ii i i iiiiiiiiiiaiiiiiiiiff ii iiii j „sj fi-- ч wv ' rm
Sam Nujoma: ODNOSI KUBA — SAD
o
o F
HAVANA (Od dopisnika Tanjuga) — Prema ocjenama proma-trad- a,
od prekida diplomatskih odnosa izmedu Kube I SAD, prlje
sedamnaest godlna, nisu postojale bolje mogudnostl da dvlje
zemlje normallziraju svoje odnose nego Sto je to sludai sada,
zahvaljuudi dobrim dljelom Inicljativl i konkretnim koraclma
kubanske vlade.
Iz Washingtona je za sada, kako
je Fidel Castro rekao, stigao pozi-tiva- n
odgovor samo na jedan
prijedlog — o prihva6anju politlC-ki- h
zatvorenika s Kube — ali u
ponaSanju sluzbene Amerike, kako
se ovdje procjenjuje, dominira
rezervisanost, oklijevanje, pa i
neugodnost zbog kubanskog otva-ranj- a.
Nlje lako topiti debeli led koji se
stvarao gotovo dva desetljeca I koji
ceteSko nestati za nekoliko mjese-c- i.
U svakom sluiaju, prema mno-gi- m
procjenama, uspostavljanje
diplomatskih odnosa izmedu Wa-shingtona
i Havane pridonijelo bi
stabilizaciji prilika u osjetljivom
karipskom podruCju i pozitivno se
odrazilo na opca medunarodna kre-tanj- a.
Kubanski predsjednik je јоб jese-na- s
zapoceo svoju ofenzivu otvara-nj- a,
ali je za posljednja tri tjedna
povukao tri konkretna poteza: odlu-6i- o
je osloboditi vecinu politi6kih
zatvorenika (oko tri i po tlsuce,
uglavnom onih koji su uz podrSku
SAO sudjelovali u kontrarevoluclo-narnimnakcijama- ?
protiv JKube),
otvorio je dljalog, koji osobno vodi,
s jakom kubanskom politiCkom
emigracijom u SAD (oko milijun
ljudi) obecavajucl "ponovo. ujedi-njen- je
porodica" i vize za povratak i
boravak (iako za sada, u grupama),
ostalih emigranata koji ovdje ne-ma- ju
rodbine. Kuba je takoder
odluclla da otvori granlce za strane
turlste i da im pruzi prednost pred
doma6inima, a poznato je da su to
uglavnom — ameri6ki turisti!
Premda stalno istice da je ukida-nj- e
ekonomske blokade od strane
SAD (uvedene 1961.) kljucnl uvjet
za obnovu odnosa, Fidel Castro
ClLE
da
Cile
da "Cile
za
koje hunta
vodi kao Od
риба u Clleu 1973.
kada je
25.000
da je
za
koji
Stroke 1st ra-ge
ovoj
se
tvrdi "25
u
pruza ruku
time, kako
velike bodo-v- e
Na za
Fidel Castro je pred
novlnarima vrlo
o uz ostalo I
kao prvom §efu kuce koji je
protiv
Kube i kao o prvom
mocne koji ne vodi
prema
maloj Kubi. Sto se
tifie
aviona nad Castro je
rekao:
I mu
u nezgodnu
zato nismo niSta o
tih
je, rekao da ne bi
bio za oruzane snage
i da, ako se
on "ne jamcl za
slgurnost tih aviona nad
u torn, kao i
Fidel Castro je stalno isticao razll-k- u
I "nekih
do
da je set kuce pod
jakim da mu nlje lako
da mu Kuba zeli
Na da II pozi-v- a
da Kubu, Castro
je jer mu se,
kako je rekao, "ne da
tko nije da
ali je dodao da Carter "moze
do6i kao
puse sve jacl
vjetar prema
HUNTAODBIJA
MEOUNARODNO
VJETACENJE
SANTIAGO (IPS) — vojne hunte
je da "Cile nede dopustltf za
koji bi u istrazi o smrti 25
cija su tijela pronadena u vapna u
blizini javlja Interpres servls.
Predstavnlk je odluku hunte
ne dolazak u meduna-rodn- e
lijecnICke ekipe obrazlozlo
dinjenicom posjeduje viso-kokvalificlrane'eksp- erte
medlclnu". Dolazak medunarodne
eklpe struCnjaka za sudsku medl-clnu
zatrazile su porodice politic-ki- h
zatvorenika, sluz-ben- o
"nestale".
godine,
socljallstldki pred-sjednik
Allende u Clleu je "nestalo"
protivnlka
Promatrafti ocjenjuju one-mogucava- nje
dolaska medunarod-ne
eklpe vjeStaka sudsku medl-clnu
ujedno I odgovor amerlfckom
senatoru Edwardu Kennedyju,
je zatrazio pokretanje
o politi6klm zatvorenlcima u
latinskoamerlckoj zemljl.
Pronalazenje, kako za sada
u sluzbenom saopcenju
najnovijim potezima stanovitom
smislu sluzbenom Wa-shlngton- u,
prikupljajubl
se ocjenjuje, politifike
u americkoj javnosti.
posljednjoj konferenciji
novlnare broj-ni- m
domaclm i stranim, osobito
ameriCkim, povolj-n- o
govorio Carteru,
o Bijele
obustavio subverziyne akcije
predsjedniku
Amerike neprl-jateljsk- u
politiku socijfalisti-бкој- ,
susjednoj,
najnovijeg nadlljetanjaameric-ki- h
Kubom,
"Nezelimo Carteru otezavati
polozaj uvecavati probleme,
dovoditl ga situaciju...
odluCili obara-nj- u
aviona". Kubanski predsjed-nik
medutim, to
problem
njegove nadlije-tanj- e
nastavl,
Kubom". I
druglm govorima,
politike Cartera
ameri6kih krugova", stavljaju6i
znanja Bijele
pritiscima, i
ne otezavati polo-zaj.
pltanje formalno
Cartera posjeti
negatlvno odgovorio,
dopada
poziva nekog Slobodan
dode",
turist".
Odavde, ocigledno,
pomlrenja sluzbenom
Washlngtonu.
Rade Vuk6evi6
Predstavnlk faslstiftke izjavlo
nedavno dolazak stranih eksperata
sudsku medlclnu" sudjelovali uzrocima
osoba, napUStenom rudniku
Santiaga,
dopusti
sudsku
krva-vo- g
ubljen
rezima.
zemlje
izmedu
lefieva, od kojlh su dva zenska, a
Jedan je erne rase", duboko je
potresao javno mnijenje u Clleu a
stampa u Santiagu I unutraSnjosti
data je Sirok publicitet ovom slu6a-j- u
usprkos hermetlzmu I strogoj
tajnosti pod kojom se odvija Istra-g- a.
Cileanski.li8tovi pisu da ce se po
naredenju §efa pollcije Santiaga
odustati od daljlh eventualnlh pre-trazlva- nja
okollne rudnika, Sto je na
po6etku istrage najavio sudac Ado-If- o
Benados, "Jer ne postoje Cvrste
Indikacije o postojanju drugih ma-sovn- lh
gr'obnlca". On je takoder
rekao da je rljeC o "6lsto sudsko-policijsko- m
slufiaju koji nema veze'
s polltikom", std promatraftl ocje-njuju
kao pokuSaj hunte da cljelu
ovu aferu, koja je ve6 doblla Izuzet-n- o
velikl publicitet I izvan Cllea,
zatafika ne blraju6i-sredstva- .
NARODNA ORGANIZACIJA JUGO-ZAPADN- E
AFRIKE (SWAPO), osno-van- a
1960, razvlla se iz Narodne orga-nizacl- je Ovambolenda (OPC), sada
ima ve6 viSe od 20.000 boraca i viSe
od 100.000 Clanova u podrudnim
ograncima. Voda je Sarn Nujoma.
Ujedinjeni narodi prlznaju SWAPO
kao jedinog legitimnog predstavnika
naroda Namibije. -
Namibija je golema pustinjska zemlja u
kojoj, na povrsini vecoj od osam stotina ti-su- ca cetvornih kilometara, zlvi neSto vise od
000.000 stanovnika, od kojih je svaki deseti - bijelac. Ispod pustinjskog pijeska Namiba
i Kalaharija i suhe zemlje namibijskih sa-va- na lezi golemo blago - dijamanti. srebro,
zlatc, krom, mangan. uran..
Politicko okupljanje Afrikanaca i previra-nj- a u Namibiji pocinju potkraj pedesetih
godina. Oslobodilacki pokreti isprva oce-kuj- u da medunarodna zajednica odnosno
Ujedinjeni narodi rijese namibijski pro- blem. Pri tome poput svoje brace u susjed-no- m Zimbabveu pokazuju krajnje strpljenje.
U meduvremenu mnoze se rezolucije Ujedi-njeni- h naroda ali nezavisnost Namibije nije nista blize. Stoga se Narodna organizacija
Jugozapadne Afrike SWAPO odlucuje da
usporedo s diplomatskom i politickom po-kre- ne
i oruzanu borbu.
Od 1946. Namibija je neprekidno na dnev-no- m redu razlicitih tijela i foruma svjetske
organizacije i za to je vrijeme usvojeno viSe
od osamdeset rezolucija u kojima se osu-duj- e aneksionisticka politika rasisticke Juz-noafric-ke
Republike i potvrduje pravo nami-bijsko- g naroda na samoopredjeljenje i neza-visnost.
Godine 1971. Medunarodni sud
Nezaposlenost
uzemljama
i iff-- A£oT f r itf u razvoju
Lima (AFP) — U zemljama
u razvoju ima 300 mllijuna
ijudi bez posla. Tajpodatak
iznio je na Sestoj sveamerid-ko- j
konferenciji ministara
rada u Llmi generaini sekre-tar
Medunarodne organiza-cije
rada (MOR) Francis
Blanchard. On je takoder
naglasio da je prijeko potre-bn- o
poduzeti hitne mjere
protiv nezaposlenosti u tim
zemljama i osudio je otpor
koji pruZaju neke zemlje
6lanice MOR-- a konvencija-m- a
o slobodnom djelovanju
sindikata.
Nagla§avaju6i da je medu-narodna
zajednica bila du2na
rjeSavati te probleme, F.
Blanchard je pozitivno ocije-ni- o transfer kapltala I tehno-logij- e
u zemlje u razvoju,
Slobodan razvoj svjetske tr-gov- lne bez protekcionizma I
organiziranu medunarodnu
migraciju stanovniStva.
Gvatemala
protiv
nezavisnosti
Bel i sea
Mekslko --- Gvatemalska
vlada je kategoricki odbacila
rezoluciju Ujedinjenih nacija
u prilog nezavisnosti britan-sk- e
kolonije Beiise i njenog
teritorijalnog integriteta.
U zvaniCnom saopStenju
vlada istiCe "svoja neotudiva
prava" nad teritorljom Bell-se- a
i naglaSava spremnost
da IzvrSI svoju "ustavnu dui-nos- t"
koja joj nalaze "ponov-n- o
prikljuCenje Bellsea Gva-temall- ".
M.LiC.B-41- 04
H HI
pravde u Hagu naredio je presudom Preto-rij- i
da odmah povuee vojne snage i upravu
iz Namibije a iduce godine Vijece sigurnosti
UN potvrdilo je pravo naroda Namibije na
samoopredjeljenje i nezavisnost. Specijalno
zasjedanje Generalne skupstine UN, posve--cen- o
Namibiji, u travnju ove godine potvr-duje
neotudivo pravo namibijskog naroda
da odluci o vlastitoj sudbini. Organizacija
africkog jedinstva (OAJ). priznaje za jedinog
legitimnog predstavnika naroda Namibije
oslobodilacki pokret SWAPO koji uziva si-ro-ko
medunarodno priznanje i podrsku.
No sva' nastojanja svjetske organizacije
ne djeluju na rasisticku vladu u Pretorlji.
Povijesni slom portugalskog kolonijalnog
carstva i stvaranje mladih africkih driava
Angole i Mozambika bitno mijenja situaciju
na africkom jugu. Prije desetak godina oru-zane
akcije SWAPO-- a bile su ogranicene a
nezavisna Angola namibijskim partizanima
daje novi poticaj i zamah. Nema nikakve
sumnje da je jacanje vojnih snaga pokreta
SWAP6 utjecalo na to da se najnovije mi-rov- ne inicijative ozbiljnije shvate, iako kako
se ispostavilo ne i dovoljno ozbiljno.
U meduvremenu generalni sekretar UN
Kurt Waldheim izlazi pred Vijece' sigurnosti
s planom za Namibiju koji dobrim dijelom
pociva na zapadnom prijedlogu. Medutim,
ovome se Pretorija na celu s novim premije-ro- m Pieterom Bothom suprotstavila uz bla-gonaklo- ni stav Zapada i odlucila se za vla-sti- ti recept unutra§njeg rjesenja. odnosno
da provede izbore u Namibiji u vlastitoj re-zi- ji
i na vlast dovede marionetsku vladu
(kao sto je to Smith u Rodeziji vec ucinio)
Sto preostaje namibijskim partizanima?
Da cekaju stotu, jubilarnu rezoluciju UN o
Namibiji? Borit cemo se, odgovara predsjed-nik
SWAPO-- a Sam Nujoma. sve dok traje
kolonijalna okupacija Namibije idok Juzno-africk- a Republika pljacka nasa bogatstva
Francuska strijela
' -,- ft'
STRASBOURG (AP) - Evo kako izgleda dosad najbrzi francuski
vlak - aerodinamicna oblika obojan tako da je u voznji nalik na
brzu strijelu. Na otvorenoj pruzi nedavno je postigao brzinu 281 k-ilometer
na sat
X1 ,
ROOFING SERVICE
SHISCUiS &
HM'HSTROCGHISG
55 AVJ-.- . SUITll 101. TORONTO. ONT. M4K 21 9
Za putovanje u Jugoslaviju ill bllo koju drugu obratite se na
ШјИшГ&1мТДГг
GLOBE TOURS,
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone: 586-188- 6
INTER-NATIO- N TRAVEL,
1605 Centre4 St. North,
Alta.
Phone: 277-262- 6
Phone: Off. 423-332- 1
Res. 423-181- 7
PLAT ROOFS
COSBURN
zemlju,
Calgary,
GLOBE TOURS,
1066 Bloor St. W.
Toronto, Ont.
Phone: 531-35- 93
EAST-WES- T TRAVEL,
10553-- A — 97 St.
Edmonton, Alta.
Phone: 424-990- 7