Nase Novine, March 01, 1978

              IPv(m.y'л?'..
муу.у. .,7Л ч +
'
vArwftKV ':'-'i'-, P t ,! -- ' ;, 41,, ' '.yiUH ',1' ' 4 fl 1'Vfeit"'" V'r W'VVll VWtt h'.Vi'J ("'-i- rt W'f ,f"" ' fi'ii --'IS ,4 ' ,' Г
I''--' 'fi''-'"- . НЖ: '' ' ШШШ'°'ЈШЧ ''?" $ 'ут ''' ''' lH fH. ' H r J mm onmm
S3
igr HOT
Obicaj je da.se ljudi na pragu Nove godine opras-taj- u
od Stare, sto se u druStvenom smislu obavi uz
veselje, fanfare i ludoyanje kojom prilikom se — Sto je
takoder razumljivo i olaksavajude — zaboravl na svako-dnev- ne
brlge i. jade, al) je IspracaJ Stare godine takoder
prilika da.se osvrnemo na nju 1 na ozblljniji na6in, da na
osnovu onoga sto je bilo danas pokusamo naslutltl Sto
nas ocekuje sutra.
Minula godina je blla ispunjena IznenadenJIma,
dramaticnlm dogadajima, svakojakim ludorijama i
manevrima na socljalnom, ekonomskom i polltl6kom
planu Slrom svijeta — propallm nadama, uspjesima,
naslucivanjima novlh mogucnosti, nagovjestajima
eventualnih novih sukoba i dru§tvono-polit!6ki- h previ-ranj- a,
bez 6ega,-- iako je totalno nepotrebo, 6ovje6ans-tv-o
vec vjekovima dokazuje "da ne. moze da zivi".
A sada da se podsjetimo na neke od tih dogadaja.
U Kanadi se, na osnovu onoga sto se zbivalp, nisu
ostvarili gotovo nidiji snovi. Izuzetak mogu da 6ine
. trgovci, koji su neprekidnim nabijanjem cijena dobro
zaradi vail, a posebno povodom bozlcnih ! novogodiS- -
njih praznika. No, to je stara pri6a.
Na ekonomskom polju u Kanadi je ponovo zablije-zen- a
stagnacija i pogcrSanJe, §to se uz dodatno pogor-sanj- e
prenos! u idudu godinu. Ovo se posebno odnosl
na industriju i nezapostenost koja potjede ponajviSe
otuda. Napolitickom planu sve jeostalo po starom. Do
ocekivanlh federalnlh izbora u proljece ill jesen nlje
doslo, i rezultat je jedino taj da su liberal! donekle
izgubili na popularnosti, a u korist NDP I konzervativa-ca- .
All, od popularnosti se ne zivi, dok NDP Ipak ima
sansu da se Idude godine plasira nesto bolje.
Kanadsko radnistvo je zadobilo, ozblljan udarac,
, posebno vezanza dogadaje oko poStanskgg sjrajka u
, .pktobkao I Strajka u Sudbury. — 7kojl JoS traje —,J
moze se red! da se nalazi na raskrsnicl: ill ce se predati
stihiji I razbijanju putem drzavnlh zakona i smisijenih
mjera koje se uvode III nagovjeScuju, ill ce potraziti
nadina da se ujedini lodupre ovom napadu.
Nezaposlenost, inflaclja, pad dolara i povecanje
zivotnih troskova prenose se iz stare u no.vu godinu, i to
ce potrajatl ne jednu — vec vise godina.
U Sjedinjenim Drzavama je takoder zabiijezena
stagnacljaj nezaposlenost, Strajkovl — u svim struka-- ~
ma — i sve vise govora o uvodenju koritrole nadnica I
; cijena, Napoliti6koj pozornici najvise se oditovao otpor
. detantu i ogranlcavanju strateSkog oruzja, kao i.raspi-- "
rivanju ratne psihoze, sto je sve usko vezano I predstav- -
- Ija vanjsku politiku ove velesile, Zatim je joSdoSao
cirkus od sastanka "na yrhu" u Camp Davldu, a zatim
r iznenadenje; normalizaclja odnosa sa NB Klnom. To je
- pak 6no Stomoze, zavlsno od razvitka pvih odnosa, da
---
; poboljsa ill pogorSa svjetsku situssciiu.H , ~ 4
".. Otmica Alda Mora ujnartu (1978.) godine I kasnljs ii
f umorsfvo uzbudivaii su svijet i potresali Itallju, §b se u"
Ц krajnjern slucaju svodl na zayjeru neklrttajnih slla (III
f krugova) da ppremete zapodetu — kakyu-takv- u —
;' demokratlzaplju talijsnskog pollti6kogiivota i suradnju
:, sa Ijevicom, koja je utoj zemlji brojna I s kojom valja
§ гобипаМ&Ш, ftlM&jJ ni dp Istelja godine i nlje obJaSnjen
u ШЦпМлЈведетрдибесјепИгајпј! hornet I Istoflj HaJU S9:ru meduvremenu batrga, nosl sa
besppsji.cor0!j Infcljom, Strajkovima I druglm druStvo- -
nlm manlfestacljama zlvota I time ulazl u narednu
f godinu. v'
Francuska je na opcirri izborlma razocarala cltav
, napredni svijet, zato Sto su tamoSnJi komunlstl I soclja-lis- tl
propustili zlatnu prlllku da se sloze I mSrnlm putem
dobiju vlast u svoje ruke. Umjestp slo'ge oni su Izabrall
neslogu, zapetljali sezajedno б drugim zapadnoevrop-ski- m
partijama u neSto Sto se zove "evrokomunizam" I
sada tapSu na mjestu. U samoj zemlji takoder Je bllo
Strajkova I trzavica, a besposllca tu prati пагобИо
mlade jjude, uostalom, kao I drugdje u Evropl.
U Spanjolskpj je najznadajnljl dogadaj bio izglasa-vanj- e
novog ustava po6etkom decern bra, ozakonjavanje
domokratskih prlnclpa, Sto Je izazvalo budan protest od
strane Jo§ postojeclh prlstaSa Frankovog fasizma. All,
uzalud im: svijet po Iako ide naprijed a sa rijim I Spanjol-s- ki narod. No, I u ovoj zemlji su zabiljezenl Strajkovl,
... protest! i atGhtati, narodito od strane Baska i Katalona-ca- ,
koji traze autonomiju. '
U Portugglu je zablljezeno polltlfiko koprcanje u
; komesu najvlSe izgubili socljallstl, jor zele neSto Sto
- ne odgovara ve6inl naroda, pa su se naSII u manjlnl,
- izmedu komunlsta i desni6ara. Na ekonomskom planu
"ЈШиШ№М&.№ Јј.ч' -н-'- -i-J
ni tu ne cvjetaju ruze, upravo zbog nesredene politidke
situacije, koja se prenosi u idudu godinu.
Britanija, Zapadna Njema6ka i ostale zapadno-evropsk- e
zemlje zablljezlle su takoder ekonomska
trvenja, Strajkove, socijalne, politi6ke, rasistidke i
nacionallstidke dempnstracije, a brltanski laburisti
posebno su se znojlli u obradunu sa tamo§njim radn!6-ki- m
sindikatima, koji traze sve odlucnlju rlje6 u
planiranju ekonomije. '
U Sovjetskom Savezu 1978. godine zabiljezen je
uspjeh kakav se JoS ne pamtl u historlji istog: potvrden
je оц6 napredak i uspjeh u svakorn pogtedu, koji se s
optimizmom prenosi I u naredhu godinu. Na svjetskoj
polltidkoj seen! Sovjetski Savez se i dalje zalaze i ulaze
napore za mlr, detnnt, Istl6e dobru volju I na torn putu
ostaje. Rusi su takoder zabiljezili I rekordan svemirski
let. ,,
U LatlnskoJ,Americ[,(u CentralnoJ) jedinu syijetlu,
ta6ku predstavlja" Nikaragva u којојје u krv'l uguSena
pobuna Sandinlstifikog pokreta; u Clleu su uoderii
neumornl napori napredhih snaga da se svijetu predo6i
тгабпа slika tamoSnJeg yojno-fasisti6k- og rezima koji i
dalje divlja, a sl6na divTjahja i ekonomski krah vaze i za
ostale zemlje Juzne (Latinske) Amerike i tome se
odupiru jedino radnlcl, naro6ito u Brazil u.' н
V Sukob na jugu Afrike, posebno sludaj ' Rodezlje I
Juzne Afrike, nastavlja se, jer niSta do sada nije
rijeseno mirnim putem, pa se mogu oceklvati i dalje
akcije gerilskih. snaga. :.!♦ ,, ,- -
UAziji je takoder bilo svega, iznenadenja i pado'ia, "
dok su ekonomsku bljedu povecaie elementarne
nepogode — posebno u Vljetnamu, Indiji i Bangladesu.
Na £lstp poslovnom pplju 6itavu godinu je dominirao
Japan, dok se Kina u vrijeme Jos jednog pollti6kog
previrarija odludita za uspostayljanje diplomatsklh
odnosa sa Sjedinjenim Drzavama. U Indiji se na polltlfi-k-u
pozornlcu vratlla Indira Gahdl, Sto je najbolji dokaz
da sadaSnja sirahka Dzahate ni)e tollko popiilarna kako
'se smatralb jpirije godinu dana. Izbacivanje Indlre t
parlamenta ovlh dana niSta ne mljenja na stvari.
: Katbli6kl dio svljosa je ove godine nakon pauze od
400 godina doblo za Papu jednog "stranca", i prvl put u
historiji jednog SI avena, Sto se moze tumaditi
kojokako, no ipak je znacajna (injenica da je do jedne
ovakve promjone иорбв doSlo. , . ., , , ., ,. , SrednJI Istok bio Je I ostaje i nadalje najpotencijal-nlj- e
ratno zarlSte. U prvl plan svakako dolaz! zasad JoS
neostvaren potez Eglpta I Izraela da sklope separatnl
mlr, a na uStrb Palestinskih Arapa, a sve 'skupa se
smatra amerldklm manevrom da se odgode pregovori u
2enevl, uz uceSce PLO i pod pokroviteljstvom Sovjet-sko- g
Saveza I Sjedlnjenlh Drzava.
Dramatidnl dogadajl tokom jesenl I podetkom zime
u Iranu doveli su tamoSnJeg Saha Rezu Pahlavija na
zaklju6ak da ga narod zalsta ne zell, pa pomiSIja da
upravlja zemljom samo formalno, a pravu vlast prepusti
clvilima. No, da li ce to bit! rjeSenje za ovu zemlju vidjet
ce se u 1979. godini.
Svijet iako ulazi u novu godinu sa nekoliko stotina
milijuna nezaposlenlh, bez izgleda za pobolJSanje
ukoliko se ne prijede na Jednu konkretnu politiku
ispomaganja nerazvljenih i zemalja u razvoju, na
suradnju u pravbm smislu rije6l, umjesto polit!6kih i
ekonomskih pritisaka i pianova, sa nagovjescivanjem
novih smjeranja I zveckanja oruzjem.
Jedinl pravi i mogudl izlaz iz ove situacije je u
odrzavanju mira u svijetu i detanta, u suradnji,
razumljevanju i trpeljivosti .— u radu za zivot I buduc- -
nost, a ne za propast.
::' & "fsf -- (}( AsKi
UMRO PETAR
STANKOVlC
Umro je Petar Stankovi6, pokre-ta- 6 lurednik "Hrvatskog Glasa",
glaella hrvatske "selja6ke" politlke.
Vljest o njegovoj smrti donio je
spomenuti list.
Umro je u bolnici u Winnipegu, u
kojoj se nalazio od 10. augusta ove
godine. Imao je 83 godine.
Stankovl6 je bio sljedbenik poli-ti6k- lh
Ideja Ante I Stjepana Radl6af
koji su isticall seljaStvo kao glavni
drufitvenl faktor, all je nastavio da
klipSe za Dr. Мабекот i Dr. Krnje-vice- m,
koji su se udaljili od
radlcevskog puta.
Stankovic se odupirao ustaStvu,'
ali novopeCeni "seljaci" na 6elu sa
Zorkinom su bill uspjeli da mu za
nasljednika u "Hrv. Glasu" pod-met- nu
aktivnog'ustaSu. I to je bio
kraj njegove javne djelatnosti.
OD §AHA
НBГki', ifKirhTtEmX ''i.'Ли.гјН4
Iranski vjerski voda Ajatula Ho-m&- ni,
koji ve6 godinama iivi u
Izgnenstvu w Parizu pokazao se
krajem ove godine utjocajnijim od
Sena Reze Pahlavija, I smatra se da
je najodgovqrnljj za dogadaje koji
su . se zplll u, to), zemlji , zadnjlh
riekofiko 'mjeseci',' pa 6ak prlslllli
Saha da odustah'e od vladanja I
form Ira civilnu vladu.
БЗЗВЕЗ
I ' .1
V'-- - ..£'
I
'
1 # MltHI 1 14 H. ill
BB№SE
a. m m i . '. '
' Published evory Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street. Boom 505.
Malting address: Box 522. Station F.
Toronto, Ontario
Telephone: 961-801- 8. Area Code 4)6
Urednlk - Editor
Anton Kostelac
Tahnltko obllkovene — Technical assembly
Graphic Lino. Toronto
Second Class Mail Registration No. 0378
Protpiola' $15.00 godisnje. poiodlni pnmterak 40 contl,
avionska posta (prokomorske omle) S40.0Q godlSne,
rcdovnom postom (u kuvcrti) $25 00 godlSnje.
Novtane do?nako samo tokom i poSlanskom (ill
bankovnom) doznaiicom (Money Order) na Ime llsta
("NaSe novine") ill izdavnCa (Yugoslav Canadian
Publishers Inc )
Subscription. $15,00 por year, single copy 40 cenls,
Air Mall (Overseas) $40 00 per year, by First Class Mall
$25.00 per year
Advertising rales on request
Monoy should bo sont by Cheque or Money Order
in name ot "Nase novine" or Yugoslav Canadian
Publishers
Polpisanl. dlancl sadr?o mlsljenje njlhovlh autora.
Rukopisi se ne vracaju.
"Naso novino" su nasljodnlk, u Kanadi: "Jodlnstva",
"Novostl", "Srpskog Glasnlka". "Edlnosti", "Slobodn
Mlsll" I "Bdrbe", u S0d. Driavama- - "Narodnog
GasniKa,".J llstqva koji su тц prqlhodili.. ,
31
1
II
4
v.
л
Mi
I4
1