000900 |
Previous | 2 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
IPv(m.y'л?'.. муу.у. .,7Л ч + ' vArwftKV ':'-'i'-, P t ,! -- ' ;, 41,, ' '.yiUH ',1' ' 4 fl 1'Vfeit"'" V'r W'VVll VWtt h'.Vi'J ("'-i- rt W'f ,f"" ' fi'ii --'IS ,4 ' ,' Г I''--' 'fi''-'"- . НЖ: '' ' ШШШ'°'ЈШЧ ''?" $ 'ут ''' ''' lH fH. ' H r J mm onmm S3 igr HOT Obicaj je da.se ljudi na pragu Nove godine opras-taj- u od Stare, sto se u druStvenom smislu obavi uz veselje, fanfare i ludoyanje kojom prilikom se — Sto je takoder razumljivo i olaksavajude — zaboravl na svako-dnev- ne brlge i. jade, al) je IspracaJ Stare godine takoder prilika da.se osvrnemo na nju 1 na ozblljniji na6in, da na osnovu onoga sto je bilo danas pokusamo naslutltl Sto nas ocekuje sutra. Minula godina je blla ispunjena IznenadenJIma, dramaticnlm dogadajima, svakojakim ludorijama i manevrima na socljalnom, ekonomskom i polltl6kom planu Slrom svijeta — propallm nadama, uspjesima, naslucivanjima novlh mogucnosti, nagovjestajima eventualnih novih sukoba i dru§tvono-polit!6ki- h previ-ranj- a, bez 6ega,-- iako je totalno nepotrebo, 6ovje6ans-tv-o vec vjekovima dokazuje "da ne. moze da zivi". A sada da se podsjetimo na neke od tih dogadaja. U Kanadi se, na osnovu onoga sto se zbivalp, nisu ostvarili gotovo nidiji snovi. Izuzetak mogu da 6ine . trgovci, koji su neprekidnim nabijanjem cijena dobro zaradi vail, a posebno povodom bozlcnih ! novogodiS- - njih praznika. No, to je stara pri6a. Na ekonomskom polju u Kanadi je ponovo zablije-zen- a stagnacija i pogcrSanJe, §to se uz dodatno pogor-sanj- e prenos! u idudu godinu. Ovo se posebno odnosl na industriju i nezapostenost koja potjede ponajviSe otuda. Napolitickom planu sve jeostalo po starom. Do ocekivanlh federalnlh izbora u proljece ill jesen nlje doslo, i rezultat je jedino taj da su liberal! donekle izgubili na popularnosti, a u korist NDP I konzervativa-ca- . All, od popularnosti se ne zivi, dok NDP Ipak ima sansu da se Idude godine plasira nesto bolje. Kanadsko radnistvo je zadobilo, ozblljan udarac, , posebno vezanza dogadaje oko poStanskgg sjrajka u , .pktobkao I Strajka u Sudbury. — 7kojl JoS traje —,J moze se red! da se nalazi na raskrsnicl: ill ce se predati stihiji I razbijanju putem drzavnlh zakona i smisijenih mjera koje se uvode III nagovjeScuju, ill ce potraziti nadina da se ujedini lodupre ovom napadu. Nezaposlenost, inflaclja, pad dolara i povecanje zivotnih troskova prenose se iz stare u no.vu godinu, i to ce potrajatl ne jednu — vec vise godina. U Sjedinjenim Drzavama je takoder zabiijezena stagnacljaj nezaposlenost, Strajkovl — u svim struka-- ~ ma — i sve vise govora o uvodenju koritrole nadnica I ; cijena, Napoliti6koj pozornici najvise se oditovao otpor . detantu i ogranlcavanju strateSkog oruzja, kao i.raspi-- " rivanju ratne psihoze, sto je sve usko vezano I predstav- - - Ija vanjsku politiku ove velesile, Zatim je joSdoSao cirkus od sastanka "na yrhu" u Camp Davldu, a zatim r iznenadenje; normalizaclja odnosa sa NB Klnom. To je - pak 6no Stomoze, zavlsno od razvitka pvih odnosa, da --- ; poboljsa ill pogorSa svjetsku situssciiu.H , ~ 4 ".. Otmica Alda Mora ujnartu (1978.) godine I kasnljs ii f umorsfvo uzbudivaii su svijet i potresali Itallju, §b se u" Ц krajnjern slucaju svodl na zayjeru neklrttajnih slla (III f krugova) da ppremete zapodetu — kakyu-takv- u — ;' demokratlzaplju talijsnskog pollti6kogiivota i suradnju :, sa Ijevicom, koja je utoj zemlji brojna I s kojom valja § гобипаМ&Ш, ftlM&jJ ni dp Istelja godine i nlje obJaSnjen u ШЦпМлЈведетрдибесјепИгајпј! hornet I Istoflj HaJU S9:ru meduvremenu batrga, nosl sa besppsji.cor0!j Infcljom, Strajkovima I druglm druStvo- - nlm manlfestacljama zlvota I time ulazl u narednu f godinu. v' Francuska je na opcirri izborlma razocarala cltav , napredni svijet, zato Sto su tamoSnJi komunlstl I soclja-lis- tl propustili zlatnu prlllku da se sloze I mSrnlm putem dobiju vlast u svoje ruke. Umjestp slo'ge oni su Izabrall neslogu, zapetljali sezajedno б drugim zapadnoevrop-ski- m partijama u neSto Sto se zove "evrokomunizam" I sada tapSu na mjestu. U samoj zemlji takoder Je bllo Strajkova I trzavica, a besposllca tu prati пагобИо mlade jjude, uostalom, kao I drugdje u Evropl. U Spanjolskpj je najznadajnljl dogadaj bio izglasa-vanj- e novog ustava po6etkom decern bra, ozakonjavanje domokratskih prlnclpa, Sto Je izazvalo budan protest od strane Jo§ postojeclh prlstaSa Frankovog fasizma. All, uzalud im: svijet po Iako ide naprijed a sa rijim I Spanjol-s- ki narod. No, I u ovoj zemlji su zabiljezenl Strajkovl, ... protest! i atGhtati, narodito od strane Baska i Katalona-ca- , koji traze autonomiju. ' U Portugglu je zablljezeno polltlfiko koprcanje u ; komesu najvlSe izgubili socljallstl, jor zele neSto Sto - ne odgovara ve6inl naroda, pa su se naSII u manjlnl, - izmedu komunlsta i desni6ara. Na ekonomskom planu "ЈШиШ№М&.№ Јј.ч' -н-'- -i-J ni tu ne cvjetaju ruze, upravo zbog nesredene politidke situacije, koja se prenosi u idudu godinu. Britanija, Zapadna Njema6ka i ostale zapadno-evropsk- e zemlje zablljezlle su takoder ekonomska trvenja, Strajkove, socijalne, politi6ke, rasistidke i nacionallstidke dempnstracije, a brltanski laburisti posebno su se znojlli u obradunu sa tamo§njim radn!6-ki- m sindikatima, koji traze sve odlucnlju rlje6 u planiranju ekonomije. ' U Sovjetskom Savezu 1978. godine zabiljezen je uspjeh kakav se JoS ne pamtl u historlji istog: potvrden je оц6 napredak i uspjeh u svakorn pogtedu, koji se s optimizmom prenosi I u naredhu godinu. Na svjetskoj polltidkoj seen! Sovjetski Savez se i dalje zalaze i ulaze napore za mlr, detnnt, Istl6e dobru volju I na torn putu ostaje. Rusi su takoder zabiljezili I rekordan svemirski let. ,, U LatlnskoJ,Americ[,(u CentralnoJ) jedinu syijetlu, ta6ku predstavlja" Nikaragva u којојје u krv'l uguSena pobuna Sandinlstifikog pokreta; u Clleu su uoderii neumornl napori napredhih snaga da se svijetu predo6i тгабпа slika tamoSnJeg yojno-fasisti6k- og rezima koji i dalje divlja, a sl6na divTjahja i ekonomski krah vaze i za ostale zemlje Juzne (Latinske) Amerike i tome se odupiru jedino radnlcl, naro6ito u Brazil u.' н V Sukob na jugu Afrike, posebno sludaj ' Rodezlje I Juzne Afrike, nastavlja se, jer niSta do sada nije rijeseno mirnim putem, pa se mogu oceklvati i dalje akcije gerilskih. snaga. :.!♦ ,, ,- - UAziji je takoder bilo svega, iznenadenja i pado'ia, " dok su ekonomsku bljedu povecaie elementarne nepogode — posebno u Vljetnamu, Indiji i Bangladesu. Na £lstp poslovnom pplju 6itavu godinu je dominirao Japan, dok se Kina u vrijeme Jos jednog pollti6kog previrarija odludita za uspostayljanje diplomatsklh odnosa sa Sjedinjenim Drzavama. U Indiji se na polltlfi-k-u pozornlcu vratlla Indira Gahdl, Sto je najbolji dokaz da sadaSnja sirahka Dzahate ni)e tollko popiilarna kako 'se smatralb jpirije godinu dana. Izbacivanje Indlre t parlamenta ovlh dana niSta ne mljenja na stvari. : Katbli6kl dio svljosa je ove godine nakon pauze od 400 godina doblo za Papu jednog "stranca", i prvl put u historiji jednog SI avena, Sto se moze tumaditi kojokako, no ipak je znacajna (injenica da je do jedne ovakve promjone иорбв doSlo. , . ., , , ., ,. , SrednJI Istok bio Je I ostaje i nadalje najpotencijal-nlj- e ratno zarlSte. U prvl plan svakako dolaz! zasad JoS neostvaren potez Eglpta I Izraela da sklope separatnl mlr, a na uStrb Palestinskih Arapa, a sve 'skupa se smatra amerldklm manevrom da se odgode pregovori u 2enevl, uz uceSce PLO i pod pokroviteljstvom Sovjet-sko- g Saveza I Sjedlnjenlh Drzava. Dramatidnl dogadajl tokom jesenl I podetkom zime u Iranu doveli su tamoSnJeg Saha Rezu Pahlavija na zaklju6ak da ga narod zalsta ne zell, pa pomiSIja da upravlja zemljom samo formalno, a pravu vlast prepusti clvilima. No, da li ce to bit! rjeSenje za ovu zemlju vidjet ce se u 1979. godini. Svijet iako ulazi u novu godinu sa nekoliko stotina milijuna nezaposlenlh, bez izgleda za pobolJSanje ukoliko se ne prijede na Jednu konkretnu politiku ispomaganja nerazvljenih i zemalja u razvoju, na suradnju u pravbm smislu rije6l, umjesto polit!6kih i ekonomskih pritisaka i pianova, sa nagovjescivanjem novih smjeranja I zveckanja oruzjem. Jedinl pravi i mogudl izlaz iz ove situacije je u odrzavanju mira u svijetu i detanta, u suradnji, razumljevanju i trpeljivosti .— u radu za zivot I buduc- - nost, a ne za propast. ::' & "fsf -- (}( AsKi UMRO PETAR STANKOVlC Umro je Petar Stankovi6, pokre-ta- 6 lurednik "Hrvatskog Glasa", glaella hrvatske "selja6ke" politlke. Vljest o njegovoj smrti donio je spomenuti list. Umro je u bolnici u Winnipegu, u kojoj se nalazio od 10. augusta ove godine. Imao je 83 godine. Stankovl6 je bio sljedbenik poli-ti6k- lh Ideja Ante I Stjepana Radl6af koji su isticall seljaStvo kao glavni drufitvenl faktor, all je nastavio da klipSe za Dr. Мабекот i Dr. Krnje-vice- m, koji su se udaljili od radlcevskog puta. Stankovic se odupirao ustaStvu,' ali novopeCeni "seljaci" na 6elu sa Zorkinom su bill uspjeli da mu za nasljednika u "Hrv. Glasu" pod-met- nu aktivnog'ustaSu. I to je bio kraj njegove javne djelatnosti. OD §AHA НBГki', ifKirhTtEmX ''i.'Ли.гјН4 Iranski vjerski voda Ajatula Ho-m&- ni, koji ve6 godinama iivi u Izgnenstvu w Parizu pokazao se krajem ove godine utjocajnijim od Sena Reze Pahlavija, I smatra se da je najodgovqrnljj za dogadaje koji su . se zplll u, to), zemlji , zadnjlh riekofiko 'mjeseci',' pa 6ak prlslllli Saha da odustah'e od vladanja I form Ira civilnu vladu. БЗЗВЕЗ I ' .1 V'-- - ..£' I ' 1 # MltHI 1 14 H. ill BB№SE a. m m i . '. ' ' Published evory Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street. Boom 505. Malting address: Box 522. Station F. Toronto, Ontario Telephone: 961-801- 8. Area Code 4)6 Urednlk - Editor Anton Kostelac Tahnltko obllkovene — Technical assembly Graphic Lino. Toronto Second Class Mail Registration No. 0378 Protpiola' $15.00 godisnje. poiodlni pnmterak 40 contl, avionska posta (prokomorske omle) S40.0Q godlSne, rcdovnom postom (u kuvcrti) $25 00 godlSnje. Novtane do?nako samo tokom i poSlanskom (ill bankovnom) doznaiicom (Money Order) na Ime llsta ("NaSe novine") ill izdavnCa (Yugoslav Canadian Publishers Inc ) Subscription. $15,00 por year, single copy 40 cenls, Air Mall (Overseas) $40 00 per year, by First Class Mall $25.00 per year Advertising rales on request Monoy should bo sont by Cheque or Money Order in name ot "Nase novine" or Yugoslav Canadian Publishers Polpisanl. dlancl sadr?o mlsljenje njlhovlh autora. Rukopisi se ne vracaju. "Naso novino" su nasljodnlk, u Kanadi: "Jodlnstva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka". "Edlnosti", "Slobodn Mlsll" I "Bdrbe", u S0d. Driavama- - "Narodnog GasniKa,".J llstqva koji su тц prqlhodili.. , 31 1 II 4 v. л Mi I4 1
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 01, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-12-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000095 |
Description
Title | 000900 |
OCR text | IPv(m.y'л?'.. муу.у. .,7Л ч + ' vArwftKV ':'-'i'-, P t ,! -- ' ;, 41,, ' '.yiUH ',1' ' 4 fl 1'Vfeit"'" V'r W'VVll VWtt h'.Vi'J ("'-i- rt W'f ,f"" ' fi'ii --'IS ,4 ' ,' Г I''--' 'fi''-'"- . НЖ: '' ' ШШШ'°'ЈШЧ ''?" $ 'ут ''' ''' lH fH. ' H r J mm onmm S3 igr HOT Obicaj je da.se ljudi na pragu Nove godine opras-taj- u od Stare, sto se u druStvenom smislu obavi uz veselje, fanfare i ludoyanje kojom prilikom se — Sto je takoder razumljivo i olaksavajude — zaboravl na svako-dnev- ne brlge i. jade, al) je IspracaJ Stare godine takoder prilika da.se osvrnemo na nju 1 na ozblljniji na6in, da na osnovu onoga sto je bilo danas pokusamo naslutltl Sto nas ocekuje sutra. Minula godina je blla ispunjena IznenadenJIma, dramaticnlm dogadajima, svakojakim ludorijama i manevrima na socljalnom, ekonomskom i polltl6kom planu Slrom svijeta — propallm nadama, uspjesima, naslucivanjima novlh mogucnosti, nagovjestajima eventualnih novih sukoba i dru§tvono-polit!6ki- h previ-ranj- a, bez 6ega,-- iako je totalno nepotrebo, 6ovje6ans-tv-o vec vjekovima dokazuje "da ne. moze da zivi". A sada da se podsjetimo na neke od tih dogadaja. U Kanadi se, na osnovu onoga sto se zbivalp, nisu ostvarili gotovo nidiji snovi. Izuzetak mogu da 6ine . trgovci, koji su neprekidnim nabijanjem cijena dobro zaradi vail, a posebno povodom bozlcnih ! novogodiS- - njih praznika. No, to je stara pri6a. Na ekonomskom polju u Kanadi je ponovo zablije-zen- a stagnacija i pogcrSanJe, §to se uz dodatno pogor-sanj- e prenos! u idudu godinu. Ovo se posebno odnosl na industriju i nezapostenost koja potjede ponajviSe otuda. Napolitickom planu sve jeostalo po starom. Do ocekivanlh federalnlh izbora u proljece ill jesen nlje doslo, i rezultat je jedino taj da su liberal! donekle izgubili na popularnosti, a u korist NDP I konzervativa-ca- . All, od popularnosti se ne zivi, dok NDP Ipak ima sansu da se Idude godine plasira nesto bolje. Kanadsko radnistvo je zadobilo, ozblljan udarac, , posebno vezanza dogadaje oko poStanskgg sjrajka u , .pktobkao I Strajka u Sudbury. — 7kojl JoS traje —,J moze se red! da se nalazi na raskrsnicl: ill ce se predati stihiji I razbijanju putem drzavnlh zakona i smisijenih mjera koje se uvode III nagovjeScuju, ill ce potraziti nadina da se ujedini lodupre ovom napadu. Nezaposlenost, inflaclja, pad dolara i povecanje zivotnih troskova prenose se iz stare u no.vu godinu, i to ce potrajatl ne jednu — vec vise godina. U Sjedinjenim Drzavama je takoder zabiijezena stagnacljaj nezaposlenost, Strajkovl — u svim struka-- ~ ma — i sve vise govora o uvodenju koritrole nadnica I ; cijena, Napoliti6koj pozornici najvise se oditovao otpor . detantu i ogranlcavanju strateSkog oruzja, kao i.raspi-- " rivanju ratne psihoze, sto je sve usko vezano I predstav- - - Ija vanjsku politiku ove velesile, Zatim je joSdoSao cirkus od sastanka "na yrhu" u Camp Davldu, a zatim r iznenadenje; normalizaclja odnosa sa NB Klnom. To je - pak 6no Stomoze, zavlsno od razvitka pvih odnosa, da --- ; poboljsa ill pogorSa svjetsku situssciiu.H , ~ 4 ".. Otmica Alda Mora ujnartu (1978.) godine I kasnljs ii f umorsfvo uzbudivaii su svijet i potresali Itallju, §b se u" Ц krajnjern slucaju svodl na zayjeru neklrttajnih slla (III f krugova) da ppremete zapodetu — kakyu-takv- u — ;' demokratlzaplju talijsnskog pollti6kogiivota i suradnju :, sa Ijevicom, koja je utoj zemlji brojna I s kojom valja § гобипаМ&Ш, ftlM&jJ ni dp Istelja godine i nlje obJaSnjen u ШЦпМлЈведетрдибесјепИгајпј! hornet I Istoflj HaJU S9:ru meduvremenu batrga, nosl sa besppsji.cor0!j Infcljom, Strajkovima I druglm druStvo- - nlm manlfestacljama zlvota I time ulazl u narednu f godinu. v' Francuska je na opcirri izborlma razocarala cltav , napredni svijet, zato Sto su tamoSnJi komunlstl I soclja-lis- tl propustili zlatnu prlllku da se sloze I mSrnlm putem dobiju vlast u svoje ruke. Umjestp slo'ge oni su Izabrall neslogu, zapetljali sezajedno б drugim zapadnoevrop-ski- m partijama u neSto Sto se zove "evrokomunizam" I sada tapSu na mjestu. U samoj zemlji takoder Je bllo Strajkova I trzavica, a besposllca tu prati пагобИо mlade jjude, uostalom, kao I drugdje u Evropl. U Spanjolskpj je najznadajnljl dogadaj bio izglasa-vanj- e novog ustava po6etkom decern bra, ozakonjavanje domokratskih prlnclpa, Sto Je izazvalo budan protest od strane Jo§ postojeclh prlstaSa Frankovog fasizma. All, uzalud im: svijet po Iako ide naprijed a sa rijim I Spanjol-s- ki narod. No, I u ovoj zemlji su zabiljezenl Strajkovl, ... protest! i atGhtati, narodito od strane Baska i Katalona-ca- , koji traze autonomiju. ' U Portugglu je zablljezeno polltlfiko koprcanje u ; komesu najvlSe izgubili socljallstl, jor zele neSto Sto - ne odgovara ve6inl naroda, pa su se naSII u manjlnl, - izmedu komunlsta i desni6ara. Na ekonomskom planu "ЈШиШ№М&.№ Јј.ч' -н-'- -i-J ni tu ne cvjetaju ruze, upravo zbog nesredene politidke situacije, koja se prenosi u idudu godinu. Britanija, Zapadna Njema6ka i ostale zapadno-evropsk- e zemlje zablljezlle su takoder ekonomska trvenja, Strajkove, socijalne, politi6ke, rasistidke i nacionallstidke dempnstracije, a brltanski laburisti posebno su se znojlli u obradunu sa tamo§njim radn!6-ki- m sindikatima, koji traze sve odlucnlju rlje6 u planiranju ekonomije. ' U Sovjetskom Savezu 1978. godine zabiljezen je uspjeh kakav se JoS ne pamtl u historlji istog: potvrden je оц6 napredak i uspjeh u svakorn pogtedu, koji se s optimizmom prenosi I u naredhu godinu. Na svjetskoj polltidkoj seen! Sovjetski Savez se i dalje zalaze i ulaze napore za mlr, detnnt, Istl6e dobru volju I na torn putu ostaje. Rusi su takoder zabiljezili I rekordan svemirski let. ,, U LatlnskoJ,Americ[,(u CentralnoJ) jedinu syijetlu, ta6ku predstavlja" Nikaragva u којојје u krv'l uguSena pobuna Sandinlstifikog pokreta; u Clleu su uoderii neumornl napori napredhih snaga da se svijetu predo6i тгабпа slika tamoSnJeg yojno-fasisti6k- og rezima koji i dalje divlja, a sl6na divTjahja i ekonomski krah vaze i za ostale zemlje Juzne (Latinske) Amerike i tome se odupiru jedino radnlcl, naro6ito u Brazil u.' н V Sukob na jugu Afrike, posebno sludaj ' Rodezlje I Juzne Afrike, nastavlja se, jer niSta do sada nije rijeseno mirnim putem, pa se mogu oceklvati i dalje akcije gerilskih. snaga. :.!♦ ,, ,- - UAziji je takoder bilo svega, iznenadenja i pado'ia, " dok su ekonomsku bljedu povecaie elementarne nepogode — posebno u Vljetnamu, Indiji i Bangladesu. Na £lstp poslovnom pplju 6itavu godinu je dominirao Japan, dok se Kina u vrijeme Jos jednog pollti6kog previrarija odludita za uspostayljanje diplomatsklh odnosa sa Sjedinjenim Drzavama. U Indiji se na polltlfi-k-u pozornlcu vratlla Indira Gahdl, Sto je najbolji dokaz da sadaSnja sirahka Dzahate ni)e tollko popiilarna kako 'se smatralb jpirije godinu dana. Izbacivanje Indlre t parlamenta ovlh dana niSta ne mljenja na stvari. : Katbli6kl dio svljosa je ove godine nakon pauze od 400 godina doblo za Papu jednog "stranca", i prvl put u historiji jednog SI avena, Sto se moze tumaditi kojokako, no ipak je znacajna (injenica da je do jedne ovakve promjone иорбв doSlo. , . ., , , ., ,. , SrednJI Istok bio Je I ostaje i nadalje najpotencijal-nlj- e ratno zarlSte. U prvl plan svakako dolaz! zasad JoS neostvaren potez Eglpta I Izraela da sklope separatnl mlr, a na uStrb Palestinskih Arapa, a sve 'skupa se smatra amerldklm manevrom da se odgode pregovori u 2enevl, uz uceSce PLO i pod pokroviteljstvom Sovjet-sko- g Saveza I Sjedlnjenlh Drzava. Dramatidnl dogadajl tokom jesenl I podetkom zime u Iranu doveli su tamoSnJeg Saha Rezu Pahlavija na zaklju6ak da ga narod zalsta ne zell, pa pomiSIja da upravlja zemljom samo formalno, a pravu vlast prepusti clvilima. No, da li ce to bit! rjeSenje za ovu zemlju vidjet ce se u 1979. godini. Svijet iako ulazi u novu godinu sa nekoliko stotina milijuna nezaposlenlh, bez izgleda za pobolJSanje ukoliko se ne prijede na Jednu konkretnu politiku ispomaganja nerazvljenih i zemalja u razvoju, na suradnju u pravbm smislu rije6l, umjesto polit!6kih i ekonomskih pritisaka i pianova, sa nagovjescivanjem novih smjeranja I zveckanja oruzjem. Jedinl pravi i mogudl izlaz iz ove situacije je u odrzavanju mira u svijetu i detanta, u suradnji, razumljevanju i trpeljivosti .— u radu za zivot I buduc- - nost, a ne za propast. ::' & "fsf -- (}( AsKi UMRO PETAR STANKOVlC Umro je Petar Stankovi6, pokre-ta- 6 lurednik "Hrvatskog Glasa", glaella hrvatske "selja6ke" politlke. Vljest o njegovoj smrti donio je spomenuti list. Umro je u bolnici u Winnipegu, u kojoj se nalazio od 10. augusta ove godine. Imao je 83 godine. Stankovl6 je bio sljedbenik poli-ti6k- lh Ideja Ante I Stjepana Radl6af koji su isticall seljaStvo kao glavni drufitvenl faktor, all je nastavio da klipSe za Dr. Мабекот i Dr. Krnje-vice- m, koji su se udaljili od radlcevskog puta. Stankovic se odupirao ustaStvu,' ali novopeCeni "seljaci" na 6elu sa Zorkinom su bill uspjeli da mu za nasljednika u "Hrv. Glasu" pod-met- nu aktivnog'ustaSu. I to je bio kraj njegove javne djelatnosti. OD §AHA НBГki', ifKirhTtEmX ''i.'Ли.гјН4 Iranski vjerski voda Ajatula Ho-m&- ni, koji ve6 godinama iivi u Izgnenstvu w Parizu pokazao se krajem ove godine utjocajnijim od Sena Reze Pahlavija, I smatra se da je najodgovqrnljj za dogadaje koji su . se zplll u, to), zemlji , zadnjlh riekofiko 'mjeseci',' pa 6ak prlslllli Saha da odustah'e od vladanja I form Ira civilnu vladu. БЗЗВЕЗ I ' .1 V'-- - ..£' I ' 1 # MltHI 1 14 H. ill BB№SE a. m m i . '. ' ' Published evory Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street. Boom 505. Malting address: Box 522. Station F. Toronto, Ontario Telephone: 961-801- 8. Area Code 4)6 Urednlk - Editor Anton Kostelac Tahnltko obllkovene — Technical assembly Graphic Lino. Toronto Second Class Mail Registration No. 0378 Protpiola' $15.00 godisnje. poiodlni pnmterak 40 contl, avionska posta (prokomorske omle) S40.0Q godlSne, rcdovnom postom (u kuvcrti) $25 00 godlSnje. Novtane do?nako samo tokom i poSlanskom (ill bankovnom) doznaiicom (Money Order) na Ime llsta ("NaSe novine") ill izdavnCa (Yugoslav Canadian Publishers Inc ) Subscription. $15,00 por year, single copy 40 cenls, Air Mall (Overseas) $40 00 per year, by First Class Mall $25.00 per year Advertising rales on request Monoy should bo sont by Cheque or Money Order in name ot "Nase novine" or Yugoslav Canadian Publishers Polpisanl. dlancl sadr?o mlsljenje njlhovlh autora. Rukopisi se ne vracaju. "Naso novino" su nasljodnlk, u Kanadi: "Jodlnstva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka". "Edlnosti", "Slobodn Mlsll" I "Bdrbe", u S0d. Driavama- - "Narodnog GasniKa,".J llstqva koji su тц prqlhodili.. , 31 1 II 4 v. л Mi I4 1 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000900