Jedinstvo, April 14, 1961

              i
1
%
ШШт тгттшпЛгеј г— r imafar. ntwifrFHm&tfi ШјУВШћВАјЈДДвј ihfewfaagMfeMiaAMMWMftB, 'ffiliIfifrfiBh-iitfftiriir'ni- M
Trt&tefa godina itteienja
Itlaii tvekeg utorka i ptilta
Godiinje pretpleta:
r%Mf РјПш Б7 i¥ iKF JB im Шш KUIv EB Mr ЈИг lr м Kanedu 6 detera,
oita.lt $mljt 7 detera
ЕЗЖ tmffij_ Adreta: 470 Queen Street Wett
Toronto S--B, Ontario
TcitfoH LW 31643
VOL. XIII. No. 27 (1121) TORONTO. FRIDAY. APRIL 11. 1961 PRICE 8c PER COPY
SOVJETSKI COVJEK PRVI U SVEMSRU
w&jwete
lu zvijezdama...
PRIZNANJA I POHVALE
Stanipn, radio i tulcvizija puni su vijesti i komcn-tar- a
o Gagarmovu letu u svemir. Amerikancima je ncu-godn- o
davati priznanja, ali daju ih i oni. Prcdsjcdnlk
Kennedy je cistitno Hruscovu. On jc kazao da jo "vco-m- a
impresivan naucni uspjeh".
IJritanski naucenjak Sir Hemard Lovcll, icf orijaS-ko- g
observatorija Jordel Rank jc kazao da je ovo "naj-ved- o
naucno postignuce u liistoriji". On vjcrujc da Co
za nokoliko godina covjek letiti oko mjescca.
Kenneth Gatland, podpredsjednik IJritanskog mo-djuplanetar- nog
druiiva je izjavio: "Covjek vise nijo og-ranic- cn
na mjesto svoga rodjenja nego ce znatno obo-gnt- it
svoje iskustvo fizickim kontaktom sa drugim svjb-tovima- ".
Londonski "Times" pi§c: "Major Gagarin jc otvorio
put po komc do drugi, a moguce i on sam, putovati daljo
— najprije na mjesec, a zatim na planete."
Amcricki scnatori Mansfield i Humphrey su izja-vi- li da jo "ovo najznacajnije postignuce u naucnoj liis-toriji",
a senator Kerr je rekao da jc "fantastican, fabu-loza- n
uspjeh". Humphrey je dodao: "Pouka ovoga do-gndja- ja
jc jasna — Sovjetc ne treba podejenjivati".
"Toronto Daily Star" u uvodniku kaze da je ovo
"monttmontalni nau6ni podvig, koji otvara vrata za cov-joko- vu
Пбпи inspekciju univcrze i fantnstiina saznanja
koja ga cckaju u njczinim prostranstvima". Dalje kaic
da "mska rakctna nauka zasluiuje sva ona priznanja
koja sada dobiva sa svih strana svijeta".
"Globe and Mail" kaic da jc obicnim smrtnicima
teSko dokuditi sav znacaj "ovog divnog (magnificent)
rnskog postignuca, ali noma sumnjc da je on otvorio
novu eru dovjecanstva".
Za razliku od onih koji strahuju od vojnih posljedi-c- a
ovog postignuca, "Globe and Mail" kaie da on stvar-n- o
otvara nade da ce ljudi doci do zakljucka kako su
njihovi sporovi i sukobi, pa cak i njihov svijet (zcmlja)
maloni u poredjenju sa univcrzom. "Zar sada noma na-d- o
da ce covjek — pita ovaj list — suo£en izazovom i
mlstorijom prostora, prestnti da razbacuje svoje resursc
na sitne, ovozemaljske sukobe?" "Globe and Mail" isti-c- c
sve vecu suradnju паибепјака svijeta i kazc da "iako
naucenjaci pojcdinih zomalja s pravom uzimlju kredit
za pojedina postignuca, njihovi pronalasci nisu nacional-ni- ,
nego medjunarodni".
Nepravilan postupak guvernera Saskatclmwana
CCF vlada provincijc Sa-skatchewan
jo pokuala da
donekle ispravi nepraHu
koje su farmerima to provin-cij- e
(isto je u Alberti i Ma
Hito-bi- ) nanijele velike kom-ptni- je
zakupljivanjem pra-v- a
na naftu i plin na njiho-vo- j
temlji. Xaime, vlada Je
dslft ievojiti zakon koji do-zv©lja- va
poniltenje tih zr-Jrapf- t.
Mcdjutim. provincijal- -
ni guvrnior Frank Rastedo
ie odbio da potpise zakon
tvrdeci da jo nekonstitucio-nala- n
i da nije u iavnom in-trre- su
(interesi kompanija
su proglaleni za javne inte-rese!- )
Guveraor Rastedo je kon-zervativ- ac
i irn poloiaj gu-vernera
imenovala ga je sa
dainja federalna konzerva-tivn- a
vlada.
n&u&m® £©stigtin@© u
(ojek jc porco lot i ti po svemiru
Pni uspjesni let izvrsio je Juri Aleksejevie Gagarin, gradjanin Sovjet
skog Saveza.elan Koiuunistieke partije.
Ovaj, po rijeeima jednog britanskog naucenjaka "'najvazniji naueni usp-jeh
u liistoriji' odigrao se u srijedu 12. aprila.
IJjidosan je i ponosan sovjetski narod. Talas oduscvljenja zahvatio jo
cijeli svijet. Cak i protivnici odaju priznanja. Krupan je to dogadjaj.
'Put na planet? je sada olvoren", izjavio je predsjednik Sovjetske aka-demi- je
nauka Aleksandar Nesmejanov.
CESTITKA ROSKOJ BRA01
festitam vam braco rodjena
Vi prvi, mocnom snagom jedinstva
sabrastc zuljevitc ruke.
Covjek u svemiru,
snaga vase svijesti,
plod va5e muke.
testitam! Cestitam radnico
Tebi razbacanom po svim budjadma
ncsloge kontincnata i klasa
.sto svijest srautiso tvoju.
Pruii mi zuljevitu ruku
ispijmo zdravicu pobjedo
u slavu tvoju i moju.
Oh kako sam sretan !
Pijmo, nazdravimo dm2o pobjcdi
pobjodi radnicko svjesti i snago.
Kliknimo: Ilura!
Gromko iz srea
da jcknu planete svemirom
kroz njih polja i drage.
A ja sam posebno sretan
sretan i ponosan druzo
jcr ON jo Sovjok mo jo klaso i kasto,
rodjeni brat po krvi
l-adni-cko
driavo Covjek, ratlnlk,
i Icti svemirom prvi.
Cestitam brate rodjeni
slobodu Sto Ijudstvu nosi§
u znoju lica svoga
spranu cistotom vlastite krvl,
a svijest ti snagu daje
u slobodnom tvom domu,
da uvijek budes prvi.
J. G.—Brocanac
Toronto, 12. aprila 1961„ u fast od!aka
sojelskos ojeka u svemir.
Sudjenje Eichmannu
N1 ZABORAVITL
U Izraelu jo pocelo siidx
njc nacistickom ratnom zlo
iJincu Adolf u Eichmannu
(Ajhmanu), koji je rukovo-di-o
nncisti2kim planom za u-niSt- enjc
Jevreja.
PoSto je pro6itana optuz
nica ustao je zapadnonjema-6k- i
advokat Servatius da
spori pravo Izraela da sudi
Eichmannu.
Izraclski tuzilac Hausner
je dokazaoda je sudjenje o
dobrilo Vijece sigurnosti
Ujedinjenih Nacija.
S72.S00 poirazivaca
bcsposlcnickog osigu- -
ranja
Koncem februara u Ka
nadi je bilo 872.800 potra-zivac- a
bcsposlenickoj ost-guran- ja
ili 25.900 viie ne-go
koncem januara.
Ovo je objavila komisi-j- a
za bcsposlenicko osigu-ranj- e
(Unemploment In
surence).
nije
Jovre- - plan
tih
TanjuR donoi:
Nadlolni juRtwlafnski organ! dotait co, kako se saznajo, iira-eNki- m
tlaMima u Jrruolemu, fidje
re se zWinru Adolfu KJch.
mannu, јоч nrke dokumenle koji
гач jtlljataju djelalnost njfRooR
"referala za pilanja"
podrufju (акоглапе XezatUne I)r-lax- e
llratske. ovim dokumrnti-m- a
Rovori м o upuliranju u logo-r- e
onih Јстгеја koji su preli u ka-loli- ku
vjoni, a uhapeiii u pod o-ptui- hom
za komunUticku djelat-no- t.
IVtvari, i dokumenti koji su do-ad- a
dolatljoni (prrko 40) vrlo
jano prikamju 1eke zlocine i po-ezan- ot
EichmannovoR aparata i
ustake pollrije kojom je rukorodio
ratnl zWinac Andrija Arlukovic.
РатеНсет minilar unulraSnjih po-Iov- a.
Eichmannoti ljudi na1i u u u- -
taCama птоје najrjoniijo nuradnike
za prorodjenje railifkih akcija
narocito prema Jerrf Artuko.
utaka policija bila pov-bni- m
nalopom iz ПсгПпа OTlastena
Sovjetski premijer Hru-co- v
je l'ekao Gagarinu preko
telefona:
si scbe ucinio besmrt
mm.
"Ja 6u te docekati u Mos-kvi- .
Ti i ja i citavi паб narod
svecano cemo proslavit ova;
veliki podvig u osvajanju
svemira. Neka cijeli svijet
vidi cega je sposobna nasa
zemlja."
Gagarin je odgovorio:
"Neka druge zemlje poku-Saj- u
da nas dostignu".
Na to je Ilruscov kazao- -
"Tako je. Neka kapitahs
ti6ko zemlje pokusaju da do-stignu
nasu zemlju, koja je
prokreila put u svemir".
Sovjetski naucenjaci su
li toliko sigurni u uspji--h lc
ta da jo vijest o tome obja
ljcna odmah po lanciranju
rakete. Tako je cijela hojc-tsk- a
zemlja pratila njegov
lot i znala kad se spustio na
zemlju.
Gagarin je obi§ao zemho
jodanput, Sto je trajalo w
to preko 89 minuta. Za wi
jemo Iota osjecao so dobro
Boztczinsko stanje nije nm
pravilo poteskoca. Let
ргабсп sa zemlje preko ra
dio i televizije. Spustio sc na
ta5no predvidjeno mjosto
Prvo rije6i su mu da so
"obavjesti partiju i vladu i
licno druga Hru?cova da if
pristajanje normalno".
On so osjeca dobro.
Gagarin jo radniSki sin —
otac mu jo drvodjclac (kar-pantcr- ).
Ima 27 godina. 0-zenj- en
jo i dvojo djece.
N1
da obalja Re posloe eRzekutine
prirode i ona je oo pojerenJe to-ji- h faistikih naredbodavaca pot-pun- o
opratdala. Likidacija Jevre-ja
na podrucju N'DH izvrena t
u "drugarijim oko1notimaM. nego
u ostalim krajpvima Jugoslav Ije
zato da bi se opradao "ne-zatUa- n1
pololaj Parlicee drLi-r- e
poretine. Dana je moguce o-dre- diti Iri faze u "гЈоДатапји jev-rejk- og pilanja' u
Vee" prvih dana po]ije osnira-nj- a
PaeliceTe driave prislupilo м
prn zakortkim, a zatim i prakti?-ni- m
mjerama likidiranja Јетгеја.
30. aprila — nvega dvadeet dana
od oniranja N'DII — Patelif Je
izdao zakon o "ranoj pripaerno'ti",
kojim ке odredjuje Iko ce matra
Jevrejinom i Oganinnm. Itoga
dana objavljen je zakon o Mzalii
arije%ke krvi i cati brvatskogna-roda"- .
Njomp e zabranjuje braV
Jevreja oa osobama arijevekog po.
rijrkla. kanije Artuknvi
je, na onovu zakona, polpioo na.
redhu o "zabrani zapoljavanja ze
nkih u nearijevkim kua.
Tuit'li io rokao da Eich Joroj.ski narod nikad no
mann bio samo izvrSioc ce zaboravit da je Eiclimann
planova za uniStenje djelomicno sprovco za
ja, nego i tvorac piano-- ) uniStenje H milijuna evrop-va- .
i skih Јотеја (ubijeno ih je'
Eichmann i Arfukovic na zajednickom
suditi
jeirrjska na
Г
'
jima.
TioTa je
"Tj
it
bile
bilo
ima
aljda
ХПН.
Neto
ooba
Msftoriit
OPROSTm
~jFr#r9F 3TtX 4fc. 51
Juri Alrk
On je major avijacije. Rani-j- o
je bio clan Komsomola, a
oko 6 milijuna).
"Za takve zlocine noma
ispastanja, noma oproStenja,
niti se mogu zaboraviti," re-kao
jo on.
cljelu zlocina
ma". Zatim su uslijedile prakticne
u red be i uputttta o prijavljiianju
i oduzimanju jercjke imovine, o
zabrani prikrivanja njihovog imet-k- a,
zabrani krrtanja, noenju oz-nak- a,
o promjeni jevrejokih imena
i slicne. Si oil zakoni i naredhe. Zajed-no
a prim fizickim likvidiranjima
i ftlanjcm u logore, predtaljale ii
samo prvu fazu rjesavanja "jevrej-kog- -
pitanja". Ali vef tada je Ar-tuko- ij
u "заооги" mogao da izjai
- rjeij GaRarin
od juna prosHe godine clan jo
Komunietiike partije.
da jc "odluenim i zdravim zalim
torn rljpiila takozvano jevrejsko
pitanjc.
.Medjiilim, jM tnijck je izvjctait
broj Jevreja bio na slobKli, a tcci
na zijela u logorima. Trcbalo je
sproesti 1 drugu fazu — likidira-nj- e
Mih Jetrtja na podrucju Х1Ш.
Eichmann i Artukovic su lurili da
ow ")itanjp' konacno rijeie. Zal
je Eichmann 1912. godine iz svoga
refrrata u Iterlinu uputio u Zag-reb
"upecijalislu" za jerejka pi-tanja
SS-kapeta- na Franza Abro-meith- a.
Njegov dolazak ubrzo m
ojeti!e hiljade i hiljade neduznih
jetrejkih gradjana. linitar unu-trainj- ih olota Artukonc olatlo
je Filipa Crrnkoi(?a da a Abro-meilho- m rjelava "ava xporna pita,
nja" u ci sa "fWenjem Xezavi-n- e l)riae Ilrtat.ske od Jevreja".
Ova dva zlikotra su zakljucili I
sporazum o Midbini nelikvidiranih
Jevreja. I'olicijki atale pri njema.
kom роч1ап.(и u Zagrebu SS-maj- or
Иапч Helm dotatio je ova]
sporazum "na ruke Adolfu Kich-(Xata- ak
na Mr. .1)
POZOR TORONTO!
Kanadski kongros mira uz suradnju niza orga-nizaci- ja prircdjuje koncert-mitin- g u cast ukrajinskog
pjesnika Taras Sevdenka, inJijskog pjesnika I'abin-drana- th Tagoie, madjarskog kompozitora Frmz
Liesla i kanadskog pjesnika Pauline Johnnon —
U XEDJELJU 2 Л . APRILA
M a s s e y Hall
pocetak u 2:30 poslij'c podne
PftJetite ovu priredbu. olajte poita
ovim velikanima ljudskog rod.
w