000109 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
i 1 % ШШт тгттшпЛгеј г— r imafar. ntwifrFHm&tfi ШјУВШћВАјЈДДвј ihfewfaagMfeMiaAMMWMftB, 'ffiliIfifrfiBh-iitfftiriir'ni- M Trt&tefa godina itteienja Itlaii tvekeg utorka i ptilta Godiinje pretpleta: r%Mf РјПш Б7 i¥ iKF JB im Шш KUIv EB Mr ЈИг lr м Kanedu 6 detera, oita.lt $mljt 7 detera ЕЗЖ tmffij_ Adreta: 470 Queen Street Wett Toronto S--B, Ontario TcitfoH LW 31643 VOL. XIII. No. 27 (1121) TORONTO. FRIDAY. APRIL 11. 1961 PRICE 8c PER COPY SOVJETSKI COVJEK PRVI U SVEMSRU w&jwete lu zvijezdama... PRIZNANJA I POHVALE Stanipn, radio i tulcvizija puni su vijesti i komcn-tar- a o Gagarmovu letu u svemir. Amerikancima je ncu-godn- o davati priznanja, ali daju ih i oni. Prcdsjcdnlk Kennedy je cistitno Hruscovu. On jc kazao da jo "vco-m- a impresivan naucni uspjeh". IJritanski naucenjak Sir Hemard Lovcll, icf orijaS-ko- g observatorija Jordel Rank jc kazao da je ovo "naj-ved- o naucno postignuce u liistoriji". On vjcrujc da Co za nokoliko godina covjek letiti oko mjescca. Kenneth Gatland, podpredsjednik IJritanskog mo-djuplanetar- nog druiiva je izjavio: "Covjek vise nijo og-ranic- cn na mjesto svoga rodjenja nego ce znatno obo-gnt- it svoje iskustvo fizickim kontaktom sa drugim svjb-tovima- ". Londonski "Times" pi§c: "Major Gagarin jc otvorio put po komc do drugi, a moguce i on sam, putovati daljo — najprije na mjesec, a zatim na planete." Amcricki scnatori Mansfield i Humphrey su izja-vi- li da jo "ovo najznacajnije postignuce u naucnoj liis-toriji", a senator Kerr je rekao da jc "fantastican, fabu-loza- n uspjeh". Humphrey je dodao: "Pouka ovoga do-gndja- ja jc jasna — Sovjetc ne treba podejenjivati". "Toronto Daily Star" u uvodniku kaze da je ovo "monttmontalni nau6ni podvig, koji otvara vrata za cov-joko- vu Пбпи inspekciju univcrze i fantnstiina saznanja koja ga cckaju u njczinim prostranstvima". Dalje kaic da "mska rakctna nauka zasluiuje sva ona priznanja koja sada dobiva sa svih strana svijeta". "Globe and Mail" kaic da jc obicnim smrtnicima teSko dokuditi sav znacaj "ovog divnog (magnificent) rnskog postignuca, ali noma sumnjc da je on otvorio novu eru dovjecanstva". Za razliku od onih koji strahuju od vojnih posljedi-c- a ovog postignuca, "Globe and Mail" kaie da on stvar-n- o otvara nade da ce ljudi doci do zakljucka kako su njihovi sporovi i sukobi, pa cak i njihov svijet (zcmlja) maloni u poredjenju sa univcrzom. "Zar sada noma na-d- o da ce covjek — pita ovaj list — suo£en izazovom i mlstorijom prostora, prestnti da razbacuje svoje resursc na sitne, ovozemaljske sukobe?" "Globe and Mail" isti-c- c sve vecu suradnju паибепјака svijeta i kazc da "iako naucenjaci pojcdinih zomalja s pravom uzimlju kredit za pojedina postignuca, njihovi pronalasci nisu nacional-ni- , nego medjunarodni". Nepravilan postupak guvernera Saskatclmwana CCF vlada provincijc Sa-skatchewan jo pokuala da donekle ispravi nepraHu koje su farmerima to provin-cij- e (isto je u Alberti i Ma Hito-bi- ) nanijele velike kom-ptni- je zakupljivanjem pra-v- a na naftu i plin na njiho-vo- j temlji. Xaime, vlada Je dslft ievojiti zakon koji do-zv©lja- va poniltenje tih zr-Jrapf- t. Mcdjutim. provincijal- - ni guvrnior Frank Rastedo ie odbio da potpise zakon tvrdeci da jo nekonstitucio-nala- n i da nije u iavnom in-trre- su (interesi kompanija su proglaleni za javne inte-rese!- ) Guveraor Rastedo je kon-zervativ- ac i irn poloiaj gu-vernera imenovala ga je sa dainja federalna konzerva-tivn- a vlada. n&u&m® £©stigtin@© u (ojek jc porco lot i ti po svemiru Pni uspjesni let izvrsio je Juri Aleksejevie Gagarin, gradjanin Sovjet skog Saveza.elan Koiuunistieke partije. Ovaj, po rijeeima jednog britanskog naucenjaka "'najvazniji naueni usp-jeh u liistoriji' odigrao se u srijedu 12. aprila. IJjidosan je i ponosan sovjetski narod. Talas oduscvljenja zahvatio jo cijeli svijet. Cak i protivnici odaju priznanja. Krupan je to dogadjaj. 'Put na planet? je sada olvoren", izjavio je predsjednik Sovjetske aka-demi- je nauka Aleksandar Nesmejanov. CESTITKA ROSKOJ BRA01 festitam vam braco rodjena Vi prvi, mocnom snagom jedinstva sabrastc zuljevitc ruke. Covjek u svemiru, snaga vase svijesti, plod va5e muke. testitam! Cestitam radnico Tebi razbacanom po svim budjadma ncsloge kontincnata i klasa .sto svijest srautiso tvoju. Pruii mi zuljevitu ruku ispijmo zdravicu pobjedo u slavu tvoju i moju. Oh kako sam sretan ! Pijmo, nazdravimo dm2o pobjcdi pobjodi radnicko svjesti i snago. Kliknimo: Ilura! Gromko iz srea da jcknu planete svemirom kroz njih polja i drage. A ja sam posebno sretan sretan i ponosan druzo jcr ON jo Sovjok mo jo klaso i kasto, rodjeni brat po krvi l-adni-cko driavo Covjek, ratlnlk, i Icti svemirom prvi. Cestitam brate rodjeni slobodu Sto Ijudstvu nosi§ u znoju lica svoga spranu cistotom vlastite krvl, a svijest ti snagu daje u slobodnom tvom domu, da uvijek budes prvi. J. G.—Brocanac Toronto, 12. aprila 1961„ u fast od!aka sojelskos ojeka u svemir. Sudjenje Eichmannu N1 ZABORAVITL U Izraelu jo pocelo siidx njc nacistickom ratnom zlo iJincu Adolf u Eichmannu (Ajhmanu), koji je rukovo-di-o nncisti2kim planom za u-niSt- enjc Jevreja. PoSto je pro6itana optuz nica ustao je zapadnonjema-6k- i advokat Servatius da spori pravo Izraela da sudi Eichmannu. Izraclski tuzilac Hausner je dokazaoda je sudjenje o dobrilo Vijece sigurnosti Ujedinjenih Nacija. S72.S00 poirazivaca bcsposlcnickog osigu- - ranja Koncem februara u Ka nadi je bilo 872.800 potra-zivac- a bcsposlenickoj ost-guran- ja ili 25.900 viie ne-go koncem januara. Ovo je objavila komisi-j- a za bcsposlenicko osigu-ranj- e (Unemploment In surence). nije Jovre- - plan tih TanjuR donoi: Nadlolni juRtwlafnski organ! dotait co, kako se saznajo, iira-eNki- m tlaMima u Jrruolemu, fidje re se zWinru Adolfu KJch. mannu, јоч nrke dokumenle koji гач jtlljataju djelalnost njfRooR "referala za pilanja" podrufju (акоглапе XezatUne I)r-lax- e llratske. ovim dokumrnti-m- a Rovori м o upuliranju u logo-r- e onih Јстгеја koji su preli u ka-loli- ku vjoni, a uhapeiii u pod o-ptui- hom za komunUticku djelat-no- t. IVtvari, i dokumenti koji su do-ad- a dolatljoni (prrko 40) vrlo jano prikamju 1eke zlocine i po-ezan- ot EichmannovoR aparata i ustake pollrije kojom je rukorodio ratnl zWinac Andrija Arlukovic. РатеНсет minilar unulraSnjih po-Iov- a. Eichmannoti ljudi na1i u u u- - taCama птоје najrjoniijo nuradnike za prorodjenje railifkih akcija narocito prema Jerrf Artuko. utaka policija bila pov-bni- m nalopom iz ПсгПпа OTlastena Sovjetski premijer Hru-co- v je l'ekao Gagarinu preko telefona: si scbe ucinio besmrt mm. "Ja 6u te docekati u Mos-kvi- . Ti i ja i citavi паб narod svecano cemo proslavit ova; veliki podvig u osvajanju svemira. Neka cijeli svijet vidi cega je sposobna nasa zemlja." Gagarin je odgovorio: "Neka druge zemlje poku-Saj- u da nas dostignu". Na to je Ilruscov kazao- - "Tako je. Neka kapitahs ti6ko zemlje pokusaju da do-stignu nasu zemlju, koja je prokreila put u svemir". Sovjetski naucenjaci su li toliko sigurni u uspji--h lc ta da jo vijest o tome obja ljcna odmah po lanciranju rakete. Tako je cijela hojc-tsk- a zemlja pratila njegov lot i znala kad se spustio na zemlju. Gagarin je obi§ao zemho jodanput, Sto je trajalo w to preko 89 minuta. Za wi jemo Iota osjecao so dobro Boztczinsko stanje nije nm pravilo poteskoca. Let ргабсп sa zemlje preko ra dio i televizije. Spustio sc na ta5no predvidjeno mjosto Prvo rije6i su mu da so "obavjesti partiju i vladu i licno druga Hru?cova da if pristajanje normalno". On so osjeca dobro. Gagarin jo radniSki sin — otac mu jo drvodjclac (kar-pantcr- ). Ima 27 godina. 0-zenj- en jo i dvojo djece. N1 da obalja Re posloe eRzekutine prirode i ona je oo pojerenJe to-ji- h faistikih naredbodavaca pot-pun- o opratdala. Likidacija Jevre-ja na podrucju N'DH izvrena t u "drugarijim oko1notimaM. nego u ostalim krajpvima Jugoslav Ije zato da bi se opradao "ne-zatUa- n1 pololaj Parlicee drLi-r- e poretine. Dana je moguce o-dre- diti Iri faze u "гЈоДатапји jev-rejk- og pilanja' u Vee" prvih dana po]ije osnira-nj- a PaeliceTe driave prislupilo м prn zakortkim, a zatim i prakti?-ni- m mjerama likidiranja Јетгеја. 30. aprila — nvega dvadeet dana od oniranja N'DII — Patelif Je izdao zakon o "ranoj pripaerno'ti", kojim ке odredjuje Iko ce matra Jevrejinom i Oganinnm. Itoga dana objavljen je zakon o Mzalii arije%ke krvi i cati brvatskogna-roda"- . Njomp e zabranjuje braV Jevreja oa osobama arijevekog po. rijrkla. kanije Artuknvi je, na onovu zakona, polpioo na. redhu o "zabrani zapoljavanja ze nkih u nearijevkim kua. Tuit'li io rokao da Eich Joroj.ski narod nikad no mann bio samo izvrSioc ce zaboravit da je Eiclimann planova za uniStenje djelomicno sprovco za ja, nego i tvorac piano-- ) uniStenje H milijuna evrop-va- . i skih Јотеја (ubijeno ih je' Eichmann i Arfukovic na zajednickom suditi jeirrjska na Г ' jima. TioTa je "Tj it bile bilo ima aljda ХПН. Neto ooba Msftoriit OPROSTm ~jFr#r9F 3TtX 4fc. 51 Juri Alrk On je major avijacije. Rani-j- o je bio clan Komsomola, a oko 6 milijuna). "Za takve zlocine noma ispastanja, noma oproStenja, niti se mogu zaboraviti," re-kao jo on. cljelu zlocina ma". Zatim su uslijedile prakticne u red be i uputttta o prijavljiianju i oduzimanju jercjke imovine, o zabrani prikrivanja njihovog imet-k- a, zabrani krrtanja, noenju oz-nak- a, o promjeni jevrejokih imena i slicne. Si oil zakoni i naredhe. Zajed-no a prim fizickim likvidiranjima i ftlanjcm u logore, predtaljale ii samo prvu fazu rjesavanja "jevrej-kog- - pitanja". Ali vef tada je Ar-tuko- ij u "заооги" mogao da izjai - rjeij GaRarin od juna prosHe godine clan jo Komunietiike partije. da jc "odluenim i zdravim zalim torn rljpiila takozvano jevrejsko pitanjc. .Medjiilim, jM tnijck je izvjctait broj Jevreja bio na slobKli, a tcci na zijela u logorima. Trcbalo je sproesti 1 drugu fazu — likidira-nj- e Mih Jetrtja na podrucju Х1Ш. Eichmann i Artukovic su lurili da ow ")itanjp' konacno rijeie. Zal je Eichmann 1912. godine iz svoga refrrata u Iterlinu uputio u Zag-reb "upecijalislu" za jerejka pi-tanja SS-kapeta- na Franza Abro-meith- a. Njegov dolazak ubrzo m ojeti!e hiljade i hiljade neduznih jetrejkih gradjana. linitar unu-trainj- ih olota Artukonc olatlo je Filipa Crrnkoi(?a da a Abro-meilho- m rjelava "ava xporna pita, nja" u ci sa "fWenjem Xezavi-n- e l)riae Ilrtat.ske od Jevreja". Ova dva zlikotra su zakljucili I sporazum o Midbini nelikvidiranih Jevreja. I'olicijki atale pri njema. kom роч1ап.(и u Zagrebu SS-maj- or Иапч Helm dotatio je ova] sporazum "na ruke Adolfu Kich-(Xata- ak na Mr. .1) POZOR TORONTO! Kanadski kongros mira uz suradnju niza orga-nizaci- ja prircdjuje koncert-mitin- g u cast ukrajinskog pjesnika Taras Sevdenka, inJijskog pjesnika I'abin-drana- th Tagoie, madjarskog kompozitora Frmz Liesla i kanadskog pjesnika Pauline Johnnon — U XEDJELJU 2 Л . APRILA M a s s e y Hall pocetak u 2:30 poslij'c podne PftJetite ovu priredbu. olajte poita ovim velikanima ljudskog rod. w
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, April 14, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-04-14 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000028 |
Description
Title | 000109 |
OCR text | i 1 % ШШт тгттшпЛгеј г— r imafar. ntwifrFHm&tfi ШјУВШћВАјЈДДвј ihfewfaagMfeMiaAMMWMftB, 'ffiliIfifrfiBh-iitfftiriir'ni- M Trt&tefa godina itteienja Itlaii tvekeg utorka i ptilta Godiinje pretpleta: r%Mf РјПш Б7 i¥ iKF JB im Шш KUIv EB Mr ЈИг lr м Kanedu 6 detera, oita.lt $mljt 7 detera ЕЗЖ tmffij_ Adreta: 470 Queen Street Wett Toronto S--B, Ontario TcitfoH LW 31643 VOL. XIII. No. 27 (1121) TORONTO. FRIDAY. APRIL 11. 1961 PRICE 8c PER COPY SOVJETSKI COVJEK PRVI U SVEMSRU w&jwete lu zvijezdama... PRIZNANJA I POHVALE Stanipn, radio i tulcvizija puni su vijesti i komcn-tar- a o Gagarmovu letu u svemir. Amerikancima je ncu-godn- o davati priznanja, ali daju ih i oni. Prcdsjcdnlk Kennedy je cistitno Hruscovu. On jc kazao da jo "vco-m- a impresivan naucni uspjeh". IJritanski naucenjak Sir Hemard Lovcll, icf orijaS-ko- g observatorija Jordel Rank jc kazao da je ovo "naj-ved- o naucno postignuce u liistoriji". On vjcrujc da Co za nokoliko godina covjek letiti oko mjescca. Kenneth Gatland, podpredsjednik IJritanskog mo-djuplanetar- nog druiiva je izjavio: "Covjek vise nijo og-ranic- cn na mjesto svoga rodjenja nego ce znatno obo-gnt- it svoje iskustvo fizickim kontaktom sa drugim svjb-tovima- ". Londonski "Times" pi§c: "Major Gagarin jc otvorio put po komc do drugi, a moguce i on sam, putovati daljo — najprije na mjesec, a zatim na planete." Amcricki scnatori Mansfield i Humphrey su izja-vi- li da jo "ovo najznacajnije postignuce u naucnoj liis-toriji", a senator Kerr je rekao da jc "fantastican, fabu-loza- n uspjeh". Humphrey je dodao: "Pouka ovoga do-gndja- ja jc jasna — Sovjetc ne treba podejenjivati". "Toronto Daily Star" u uvodniku kaze da je ovo "monttmontalni nau6ni podvig, koji otvara vrata za cov-joko- vu Пбпи inspekciju univcrze i fantnstiina saznanja koja ga cckaju u njczinim prostranstvima". Dalje kaic da "mska rakctna nauka zasluiuje sva ona priznanja koja sada dobiva sa svih strana svijeta". "Globe and Mail" kaic da jc obicnim smrtnicima teSko dokuditi sav znacaj "ovog divnog (magnificent) rnskog postignuca, ali noma sumnjc da je on otvorio novu eru dovjecanstva". Za razliku od onih koji strahuju od vojnih posljedi-c- a ovog postignuca, "Globe and Mail" kaie da on stvar-n- o otvara nade da ce ljudi doci do zakljucka kako su njihovi sporovi i sukobi, pa cak i njihov svijet (zcmlja) maloni u poredjenju sa univcrzom. "Zar sada noma na-d- o da ce covjek — pita ovaj list — suo£en izazovom i mlstorijom prostora, prestnti da razbacuje svoje resursc na sitne, ovozemaljske sukobe?" "Globe and Mail" isti-c- c sve vecu suradnju паибепјака svijeta i kazc da "iako naucenjaci pojcdinih zomalja s pravom uzimlju kredit za pojedina postignuca, njihovi pronalasci nisu nacional-ni- , nego medjunarodni". Nepravilan postupak guvernera Saskatclmwana CCF vlada provincijc Sa-skatchewan jo pokuala da donekle ispravi nepraHu koje su farmerima to provin-cij- e (isto je u Alberti i Ma Hito-bi- ) nanijele velike kom-ptni- je zakupljivanjem pra-v- a na naftu i plin na njiho-vo- j temlji. Xaime, vlada Je dslft ievojiti zakon koji do-zv©lja- va poniltenje tih zr-Jrapf- t. Mcdjutim. provincijal- - ni guvrnior Frank Rastedo ie odbio da potpise zakon tvrdeci da jo nekonstitucio-nala- n i da nije u iavnom in-trre- su (interesi kompanija su proglaleni za javne inte-rese!- ) Guveraor Rastedo je kon-zervativ- ac i irn poloiaj gu-vernera imenovala ga je sa dainja federalna konzerva-tivn- a vlada. n&u&m® £©stigtin@© u (ojek jc porco lot i ti po svemiru Pni uspjesni let izvrsio je Juri Aleksejevie Gagarin, gradjanin Sovjet skog Saveza.elan Koiuunistieke partije. Ovaj, po rijeeima jednog britanskog naucenjaka "'najvazniji naueni usp-jeh u liistoriji' odigrao se u srijedu 12. aprila. IJjidosan je i ponosan sovjetski narod. Talas oduscvljenja zahvatio jo cijeli svijet. Cak i protivnici odaju priznanja. Krupan je to dogadjaj. 'Put na planet? je sada olvoren", izjavio je predsjednik Sovjetske aka-demi- je nauka Aleksandar Nesmejanov. CESTITKA ROSKOJ BRA01 festitam vam braco rodjena Vi prvi, mocnom snagom jedinstva sabrastc zuljevitc ruke. Covjek u svemiru, snaga vase svijesti, plod va5e muke. testitam! Cestitam radnico Tebi razbacanom po svim budjadma ncsloge kontincnata i klasa .sto svijest srautiso tvoju. Pruii mi zuljevitu ruku ispijmo zdravicu pobjedo u slavu tvoju i moju. Oh kako sam sretan ! Pijmo, nazdravimo dm2o pobjcdi pobjodi radnicko svjesti i snago. Kliknimo: Ilura! Gromko iz srea da jcknu planete svemirom kroz njih polja i drage. A ja sam posebno sretan sretan i ponosan druzo jcr ON jo Sovjok mo jo klaso i kasto, rodjeni brat po krvi l-adni-cko driavo Covjek, ratlnlk, i Icti svemirom prvi. Cestitam brate rodjeni slobodu Sto Ijudstvu nosi§ u znoju lica svoga spranu cistotom vlastite krvl, a svijest ti snagu daje u slobodnom tvom domu, da uvijek budes prvi. J. G.—Brocanac Toronto, 12. aprila 1961„ u fast od!aka sojelskos ojeka u svemir. Sudjenje Eichmannu N1 ZABORAVITL U Izraelu jo pocelo siidx njc nacistickom ratnom zlo iJincu Adolf u Eichmannu (Ajhmanu), koji je rukovo-di-o nncisti2kim planom za u-niSt- enjc Jevreja. PoSto je pro6itana optuz nica ustao je zapadnonjema-6k- i advokat Servatius da spori pravo Izraela da sudi Eichmannu. Izraclski tuzilac Hausner je dokazaoda je sudjenje o dobrilo Vijece sigurnosti Ujedinjenih Nacija. S72.S00 poirazivaca bcsposlcnickog osigu- - ranja Koncem februara u Ka nadi je bilo 872.800 potra-zivac- a bcsposlenickoj ost-guran- ja ili 25.900 viie ne-go koncem januara. Ovo je objavila komisi-j- a za bcsposlenicko osigu-ranj- e (Unemploment In surence). nije Jovre- - plan tih TanjuR donoi: Nadlolni juRtwlafnski organ! dotait co, kako se saznajo, iira-eNki- m tlaMima u Jrruolemu, fidje re se zWinru Adolfu KJch. mannu, јоч nrke dokumenle koji гач jtlljataju djelalnost njfRooR "referala za pilanja" podrufju (акоглапе XezatUne I)r-lax- e llratske. ovim dokumrnti-m- a Rovori м o upuliranju u logo-r- e onih Јстгеја koji su preli u ka-loli- ku vjoni, a uhapeiii u pod o-ptui- hom za komunUticku djelat-no- t. IVtvari, i dokumenti koji su do-ad- a dolatljoni (prrko 40) vrlo jano prikamju 1eke zlocine i po-ezan- ot EichmannovoR aparata i ustake pollrije kojom je rukorodio ratnl zWinac Andrija Arlukovic. РатеНсет minilar unulraSnjih po-Iov- a. Eichmannoti ljudi na1i u u u- - taCama птоје najrjoniijo nuradnike za prorodjenje railifkih akcija narocito prema Jerrf Artuko. utaka policija bila pov-bni- m nalopom iz ПсгПпа OTlastena Sovjetski premijer Hru-co- v je l'ekao Gagarinu preko telefona: si scbe ucinio besmrt mm. "Ja 6u te docekati u Mos-kvi- . Ti i ja i citavi паб narod svecano cemo proslavit ova; veliki podvig u osvajanju svemira. Neka cijeli svijet vidi cega je sposobna nasa zemlja." Gagarin je odgovorio: "Neka druge zemlje poku-Saj- u da nas dostignu". Na to je Ilruscov kazao- - "Tako je. Neka kapitahs ti6ko zemlje pokusaju da do-stignu nasu zemlju, koja je prokreila put u svemir". Sovjetski naucenjaci su li toliko sigurni u uspji--h lc ta da jo vijest o tome obja ljcna odmah po lanciranju rakete. Tako je cijela hojc-tsk- a zemlja pratila njegov lot i znala kad se spustio na zemlju. Gagarin je obi§ao zemho jodanput, Sto je trajalo w to preko 89 minuta. Za wi jemo Iota osjecao so dobro Boztczinsko stanje nije nm pravilo poteskoca. Let ргабсп sa zemlje preko ra dio i televizije. Spustio sc na ta5no predvidjeno mjosto Prvo rije6i su mu da so "obavjesti partiju i vladu i licno druga Hru?cova da if pristajanje normalno". On so osjeca dobro. Gagarin jo radniSki sin — otac mu jo drvodjclac (kar-pantcr- ). Ima 27 godina. 0-zenj- en jo i dvojo djece. N1 da obalja Re posloe eRzekutine prirode i ona je oo pojerenJe to-ji- h faistikih naredbodavaca pot-pun- o opratdala. Likidacija Jevre-ja na podrucju N'DH izvrena t u "drugarijim oko1notimaM. nego u ostalim krajpvima Jugoslav Ije zato da bi se opradao "ne-zatUa- n1 pololaj Parlicee drLi-r- e poretine. Dana je moguce o-dre- diti Iri faze u "гЈоДатапји jev-rejk- og pilanja' u Vee" prvih dana po]ije osnira-nj- a PaeliceTe driave prislupilo м prn zakortkim, a zatim i prakti?-ni- m mjerama likidiranja Јетгеја. 30. aprila — nvega dvadeet dana od oniranja N'DII — Patelif Je izdao zakon o "ranoj pripaerno'ti", kojim ке odredjuje Iko ce matra Jevrejinom i Oganinnm. Itoga dana objavljen je zakon o Mzalii arije%ke krvi i cati brvatskogna-roda"- . Njomp e zabranjuje braV Jevreja oa osobama arijevekog po. rijrkla. kanije Artuknvi je, na onovu zakona, polpioo na. redhu o "zabrani zapoljavanja ze nkih u nearijevkim kua. Tuit'li io rokao da Eich Joroj.ski narod nikad no mann bio samo izvrSioc ce zaboravit da je Eiclimann planova za uniStenje djelomicno sprovco za ja, nego i tvorac piano-- ) uniStenje H milijuna evrop-va- . i skih Јотеја (ubijeno ih je' Eichmann i Arfukovic na zajednickom suditi jeirrjska na Г ' jima. TioTa je "Tj it bile bilo ima aljda ХПН. Neto ooba Msftoriit OPROSTm ~jFr#r9F 3TtX 4fc. 51 Juri Alrk On je major avijacije. Rani-j- o je bio clan Komsomola, a oko 6 milijuna). "Za takve zlocine noma ispastanja, noma oproStenja, niti se mogu zaboraviti," re-kao jo on. cljelu zlocina ma". Zatim su uslijedile prakticne u red be i uputttta o prijavljiianju i oduzimanju jercjke imovine, o zabrani prikrivanja njihovog imet-k- a, zabrani krrtanja, noenju oz-nak- a, o promjeni jevrejokih imena i slicne. Si oil zakoni i naredhe. Zajed-no a prim fizickim likvidiranjima i ftlanjcm u logore, predtaljale ii samo prvu fazu rjesavanja "jevrej-kog- - pitanja". Ali vef tada je Ar-tuko- ij u "заооги" mogao da izjai - rjeij GaRarin od juna prosHe godine clan jo Komunietiike partije. da jc "odluenim i zdravim zalim torn rljpiila takozvano jevrejsko pitanjc. .Medjiilim, jM tnijck je izvjctait broj Jevreja bio na slobKli, a tcci na zijela u logorima. Trcbalo je sproesti 1 drugu fazu — likidira-nj- e Mih Jetrtja na podrucju Х1Ш. Eichmann i Artukovic su lurili da ow ")itanjp' konacno rijeie. Zal je Eichmann 1912. godine iz svoga refrrata u Iterlinu uputio u Zag-reb "upecijalislu" za jerejka pi-tanja SS-kapeta- na Franza Abro-meith- a. Njegov dolazak ubrzo m ojeti!e hiljade i hiljade neduznih jetrejkih gradjana. linitar unu-trainj- ih olota Artukonc olatlo je Filipa Crrnkoi(?a da a Abro-meilho- m rjelava "ava xporna pita, nja" u ci sa "fWenjem Xezavi-n- e l)riae Ilrtat.ske od Jevreja". Ova dva zlikotra su zakljucili I sporazum o Midbini nelikvidiranih Jevreja. I'olicijki atale pri njema. kom роч1ап.(и u Zagrebu SS-maj- or Иапч Helm dotatio je ova] sporazum "na ruke Adolfu Kich-(Xata- ak na Mr. .1) POZOR TORONTO! Kanadski kongros mira uz suradnju niza orga-nizaci- ja prircdjuje koncert-mitin- g u cast ukrajinskog pjesnika Taras Sevdenka, inJijskog pjesnika I'abin-drana- th Tagoie, madjarskog kompozitora Frmz Liesla i kanadskog pjesnika Pauline Johnnon — U XEDJELJU 2 Л . APRILA M a s s e y Hall pocetak u 2:30 poslij'c podne PftJetite ovu priredbu. olajte poita ovim velikanima ljudskog rod. w |
Tags
Comments
Post a Comment for 000109