Jedinstvo, July 25, 1961

              ГЧ
Tridcscla godina khicnja
hlazi svakog ulorla petha
Godiinja pritptala:
га 6 dolarOt
osiale ztmlje 7 ddtara ипШ Adrcsa:
Quun Stnct )'cst
2--B, Ontario
Tehfon EM 3-16- 42
VOL XIII. No. 56 (1150) JULY 25, 1961 PRICE 8c PER COPY
Don't Let Germany Start
a Third World War!
(Statement of the Canadian Slav Committee)
Behind all the tumult and shouting around the
"Berlin crisis" one fact stands out stark and me-nacing:
Humanity is on the verge being once
again hurled into a madc-in-Germa- ny world war!
It happened in 1914 — World War I. It hap-pened
in 1939 — World War 2. Must it happen
again in 1961 — a thermo-nuclea- r World War III
that could annihilate whole populations and turn
whole continents into ashes?
We are on the brink of such a catastrophe.
And for what are we courting such disaster?
Is it because there are differences of opinion,
different as between the Western powers
(Britain, the United States, France, Canada, etc.)
and the Socialist countries (the Soviet Union, Po-land,
Czechoslovakia, China, etc.) ? But ideological
differences can only be settled by argument, never
by arms!
There were wide differences of opinion bet-ween
the Allies also in 1914, but they still fought
together against German aggression.
Is it because are different social systems
and forms of government between the East and the
West? But the question of government and social
order is always the business of the people concern-ed
themselves!
There were the same differences of gov-ernment
and social system in 1939—15 as there are
today, but the Western democracies and the Soviet
Union fought side by side against German agres-sion.
Why then should there be a war crisis on the
question of a peace treaty with Germany and the
status of the West Berlin at this time?
What is the issue after all is said and done?
1. That it's high time, sixteen years after the
end of the war, that a peace treaty should be sign-ed
with Germany.
Well, isn't it? Until the peace is signed, the
war is suspended. Such a thing has never hap-pened
before in history. How long can we tolerate
such a situation?
2. That West Berlin should cease to be an ac-cupi- ed
city and become instead a free city with ac-cess
guaranteed to both East and West under Unit-ed
Nations control?
Why can't that sensible proposal be agreed
upon?
Why the "crisis'"? Why the war drams? Why
the sound and the fury? Why the acceleration of
armament? Why the imminence of
And who is it that opposes a peace treaty?
Who to maintain West Berlin as a bridge-head
for war? Only Western Germany under Ade-nauer!
WHY? Because the German industrialists, fin-anciers
and militarists want war again!
' German imperialism was defeated in World
War I, but due to the same type of disastrously
foolish thinking as we have today ("shield against
Bolshevism,'" etc.), Germany was re-arm- ed and
permitted to unleash the second World War.
Germany was defeated in World War II, but
today, 1G years later, due to the "cold war'" poli-cies,
the heirs of Hitler, thirsting for "revenge",
are in the political saddle in Bonn, the Krupps have
been returned to economic power, the Nazi gene-rals
are back in command of a new German army.
More than that, they — the Speidels and Heussing- -
Zbor Crvene Armije dolazi u Kanadu
Iduceg mjeseca u Knnarii
6e gostovati cuveni pjevafcki
zbor Crvene Armije iz Mo-skv- e.
Dolazi u okviru kana-dsko-sojetsk- e
kiiltiirne ra-zmje- ne.
U Sovjetskom Save-z- u
ce gostovati Montrealska
simfonijska orkestra.
Zbor Crviiie Armije ce
najprije nafrtupiti u Yanco-uver- u
— ii tamonjem fe-stiva-lu,
koji poinje 10. au-gut- a.
Zatim ide u Victori-j-u,
Calgary. Edmonton, Sas-katoon,
Regina. Winnipeg.
Toronto, Windsor, Ottawa i
Montreal.
U Tnrontii nastupa u
Maple Leaf Gardens 25.,
26., 27., 28., 29. i SO. mm-rfa- ,
a u Montreal 7., 8., 0.,
h- -.
i
Kanadu
479
Toronto
TORONTO. TUESDAY.
of
ideas
there
only
war?
wants
10., 11., 12 i IS. septembra
(vidi objavu). Boravak u o-stal- im
mjestima bit ce obja-vlje- n
u mjesnoj Stampi.
Naglasnva se da se zbor
nalazi na gotovanju u Ka-na- di
i nece ici u Sjed. Dr2a-v- e.
Medjutim, AmerikancJ
iz blizih mjesta mogu doci
na priredbe u Torontu, Win-dsor- u
i dnigim mjestima.
Tits Ruck, vodja Komuni-sli£k- e
partijc je ot-putov- ao
o Kubu gdje pri-su-slvov- ati
proftlavi x kubans-kog
nactoiMlnog praznikn
ers — are in command of the NATO forces, includ-ing
Canadian. The German army is about to be
armed with atomic weapons and German troops
are today in France and Britain.
History is repeating itself, this time a greater
tragedy than before.
Do John Diefenbaker, John Kennedy, Harold
Macmillan and the other leaders of the Western
countries really think that this time the Germans
menace only the Russians, Ukrainians, Poles, Cze-choslovaks
and other Slavs? Have they learned
nothing from history?
Do our "clever" politicians think they are
using the Hitler generals and the collaborators and
superiors of the unspeakable Eichmann, Frank
et al for their purposes? Or are they being used to
further the undying ambitions of the "knights of
the super race"?
It is true that the leaders of German "revan-chism- "
today speak mainly of the reconquest of the
western Polish territories, of seizing Sudeten-lan- d
from Czechoslovakia again and so on.
But did they not in the same way pave the way
for the attempt to conquer the whole world in 1939?
Slavic peoples shed the most blood and suf-fered
the greatest destruction in World War I.
But wasn't the blood of the French, the British,
the Canadian and the American peoples shed as
well?
The Slavic peoples suffered the greatest casu-alties
and greatest destruction — and contributed
most to victory! — in World War II. But wasn't
practically all Europe overrun and devastated?
Wasn't the whole world in deadly danger? Didn't
the British, French, American and others have to
sacrifice life, limb and property to win peace? Does
not the blood of our Canadian war dead call on us
to remember the lessons of history?
As an inseparable part of the Canadian people
and as a living bridge between the Slavic and the
Western countries, we — Slavic Canadians — feel
it our duty to remind our Government and all our
fellow-Canadia- ns of these facts.
There can only be one reason why a peace
treaty between the Allies in the last world war and
Germany should not be signed, and that is, if the
intention is to resume the war, this time with
atomic weapons!
If that isn't the intention, then negotiations
should immediately be entered into by all the Al-lies
in World War II, East and West to agree on
the exact terms for a peace treaty with Germany
— of with the two German states if they can't get
together on it at the present time, or with the one
that will, if that be the case!
Slavic and Canadian blood has been spilled in
two world wars started by the German militarists.
Let us not permit a third— and a most destructive,
nuclear war — to be unleased by the unregencratc
German militarists and imperialists!
For humanity's sake, let reason prevail, let
Canada help East and West to get together and re-move
the threat of a nuclear madc-in-Germa- ny World War III from the world!
CANADIAN SLAV COMMITTEE
1164 DUNDAS ST. W.
TORONTO, ONTARIO.
GAGARIN U KANADI
Sovjetski astronaut Jurii
Gagarin je n nedjelju bio u
Kanadi. Na putu Kubu
(gdje ce" prisustvovati pro-s- i
avi kubanskog nacional-no- g
praznika "26. jula) Ga-garin
je proveo noc u Gan-der- u (Newfoundland).
Na Gandskom aeroportu
Gagarina su doceknli nacel-ni- k Gandera Robertson, pre-iWavn- ici Kanadske i ameri-£k- e
aviiacije, sovjetski am- -
Tim Buck u Kuhi, podnijet ce izvjcStnj
na Radnickom fcstivalu
Kanade
ce
za
2G. jula. O tome Sto' je vidio
na Kubi govorit ce na radni
6kom festivalu u Palermu
20. agusta. Tenia njegova
govora ce biti: "Kanadeko-kubansk- a
solidarnoet".
basador u Ottawi Aroutou-nia- n
i dr.
Upravitelj aeroporta Ti-le- y
je pro6itao pozdrav pre-mije- ra Newfoundlanda
Smallwood-- a i provincijal-no- g
guvernera Macpherso-na- .
Gagarin je bio zadrzan u a-vio- nu pola sata zato Sto nije
imao uvjerenja o zdravlju,
kako propisuje kanadski za-ko- n. Traiilo se specijalnu
dozvolu iz Ottawe ali izgle
da da tamo niie bilo nikoga
pa je nursa C. Dunn sama
donijela odluku da izadje iz
aviona.
Na konferenciji za Jtam-p- u
Gagarin je izjavio da joS
nije odlu6io da li ce prihva-ti- t
poziv Cyrus Eatona da
posjeti Pugvash, Nova Sco-tia.
Rekao je da bi ielio le-ii- ti
na Mjesec.
fcswra -- 1~
ODMOR , , , "JEDINSTVO" NEcE IZLAZIT
DVA TJEDNA
D a (25, jula) pocinje godisnji odmor na- -
sih radnika. Po slarom obicaju novina nece izlazit
dva fjedna. Slijedeci broj izlazi petak 11, aug.
UKRATKO IZ SVIJETA
Broj mrtvih u Bizerti
krece se oko 1.000 a ranje-ni- h 1.500.
U Brazilu je uhapsen
jedan njema6ki doktor
koga se misli da je zloglasni
nacistidki zlo6inac Dr. J.
Mengele.
U Juznoj Rodeziji se
sprovodi zestoki teror
crna6kim stanovnistvom u
namjeri da se skr§i njihov
otpor "konstitucionalnim
promjenama" koje produ-zuj- u dominaciju britanskih
kolonizatora.
Grupa od 39 zemalja
Afrike i Azije je zatraiila
da Generalna skupstina UN
u svoj dnevni red uklju6i pi-tan- je rasne podvojenosti u
Juznoafrickoj Republic!.
U Sjed. Drzavama je
lanciran u svemir drugi a-mer- i£ki astronaut. Kape-ta- n Grissom se digao na visi-n- u od 118 milja i zatim spu-sti- o
u ocean nekih 300 milja
od mjesta lanciranja.
Direkcija statistiSko
centrale SSSR saopcila je da
je SSSR dan 1. jula 1961.
godine imao 218 milijuna
stanovnika.
Brazilski predsjednik
Quadros je prihvatio poziv
da posjeti SSSR.
Vclika Britanija je o-dob- rila Jugoslaviji zajam u
iznosu od 3,500.000 funti.
SSSR udvoslrucio
trffovinu nesoci- -
jalistickim zcniljama
Prcma podacima objavljc-ni- m
u mjese6nom biltentt
FAO, sovjetska trgovina sa
nesocijalistiCkim zemljama
udvostrucila se u periodu
od 1955. do 1959. godine.
Vrijednost razmjene poras-l- a
je sa 1.313 milijuna dola-r- a
na 2. GOO milijuna dolara.
Prejjovori izmedju unije
automohilskih radnika
i komnanija
U Detroitu su poceli pre-govo- ri
izmedju unije auto-mobilsk- ih
radnika (UAW) i
General Motors, Forda i
Chryslera.
Unija tra2i 9 centi povi-§ic- e,
povecanje besposlcnic-k- e
pomoei, povecanje penzi-j- a,
da kompanije snosc sve
tro§kove zdravstvenog osi-guran- ja,
skracivanjc radnog
vremena bez smanjivanja
place, ranijc umiroljcnjc ra-dnika,
du2i godi§nji odmor
itd.
U pregovorima sa Fordom
predstavnik unije je istakao
da je ovo jedna od najboga-tiji- h
kompanija i mo2e dati
povi§icu bez povedanja cije-n- e
automobila. Njezin profit
proSlc godine (samo u Sjed.
Dr2avama) iznosio je $703,-000.00- 0.
Ito iznosi $5.858
svakog radnika. Visokim ko-mpanijsk- im
slu2benicima
(manedferstvu) isplaceno
je $33.600 000 bonusa
Profesor Jewelt sa
Carlton univerziteta (Ot-tawa)
je proucio rezulta-t- c
izbora u izborntm okru-zim- a
Peterborough (gdje
je izabran prv! poslanik
Nove partije) ! Niagara
Falls, kaze da su za
kandidate Nove partije
''Л fm
n a s
н
za
na
na
sa
na
P.
pa
Л9 Pozdrav Kubi
Sutra je nacionalni praznik Kube.
26. jula 1953. je Fidel Castro poceo oruzanu borbu
protiv Batistine diktature. Otuda je i Castrov revoluci-onar- ni pokret poznat pod imenom "Pokret 26. jula".
Kubanski narod je srusio Batistu. On je razbio oru-2a- ni
napadaj na svoju zemlju pripremljen u Sjed. Drza-vama,
izveden po amerrtkim zapovijedima i sa ameri-dki- m
oru2jem. On je postigao velike uspjehe na ekono-msko- m
polju (usprkos amerifikom bojkotu, §to nije ma-la
stvar kad se ima u vidu ranija ckonomska zavisnost
Kube od Sjed. Drzavaj, suzbijanju nepismenosti itd.
On danas 2ive bolje nego je zivio ikad u svojoj historiji.
Njegov konaSni cilj je socijalizam.
AmeriCki imperijalizam nema namjere da pusti
kubanski narod na miru i da mu dozvoli da mimo nas-ta- vi rad na izgradnji svoje zemlje i stvaranju boljeg zi-vo- ta.
U tome ameriCki imperijalizam vidi opasnost za
sebe. Jer u kubanski primjermogli bi se ugledati ostali
narodi Latinskc Amerike, pa it 4 i Kanade i Sjed. Drza-v- a.
Kuba pokazuje da jedan mali narod moze da napre-duj- e
ne smo bez pomoei amcrickog imperijalizma, nego
usprkos njemu! Kubi je to moguce zahvaljujuuci pot-po- ri
socijalistiikih zemalja i svih demokratskih i mi-roljubi-vih
sila svijeta.
Saljemo svoje pozdrave kubanskom narodu prili-ko-m
njegovog nacionalnog praznika i zclimo mu jos ve-c- e
uspjehe u njegovom radu i borbi za bolju i sretniju
buducnost!
zivio kubanski narod !
Dolje imperijalisticSki osvajafi!
Iza zlocinackog napadaja Francuske na Bizeiiu
stoji Aflantski pakt
Bizerta nije samo francuska vojna luka; u njoj se
nalazi i jedan odsjek komande Atlantskog pakta
(NATO), tkz. komande zapadnog Mediterana. Zato je
sigurao da francuski napadaj na grail Bizertu nije izvr-se-n
bez znanja i dobrenja francuskih "saveznika", u
prvom redu Sjedinjenih Drzava i Velike Britanije.
Francuska je Tunisu dala nezavisnost, ali jo zadr-zal- a
Bizertu, koja je od velike strateske vaznosti i Fra-ncusk- oj
omogucava da kontrolira pomorski put od Gib-rata- ra
do Sueza. Ali tuniski narod je pronasao da on
nije potpuni gospodar u svojoj kuci dok se na njegovu
teritoriju nalazi ta baza. Svi pokusaji Tunisa da posti-g- i(
povlaconjc Francuza na mirni naCin ostali su bez
uspjeha. Dogodjaji koji su se odigrali posljednjih dana
pokazuju da Tunis to nije u stanju postici ni silom
— njegova sila nije dorasla francuskoj sili. Sta mu onda
preostaje? Moze li se nadati pomoei Ujedinjenih Naci-ja- ?
Ova medjunarodna organizacija zasad nije sprem-n- a
(niti moguca) poci dalje od obustivljanja vojnih
operacija.
Treba napomenuti jos i to da Bizerta Francuskoj
sluSi kao baza za vojne operacije u Alziru. Ona ugro-zav- a
slobodu ne samo tuniskog naroda nego i alzirskog.
Potrebno je naglasiti da i francuski narod skupo
placa nastojanje francuskih imperijalista da'odrze svo-ju
vlast nad alzlrskim, tuniskim i drugim afri6kim na-l'odi- ma.
Jedan rezulat toga je francusko "savezni§tvo"
sa Bonnom, gdje danas vodecu rije6 imaju isti oni de-menti
koji su u posljednjih 90 godina triput gazili po
Francuskoj. Do Gaulleova politika je politika nacional-n- e
sramote i propasti.
MiSIjenje o Dicfcnhakeru
Novinar Pieire Berton pi- - dozvolili da pokusava upra-s- e
da premijer Diefenbaker vljati zemljom?"
ima kvalifikacije da bude Berton kaze da je i on
"Baptist Sunday school glasovao za Diefenbakera.
teacher", a sa malo napre- - "Г opoziciii izgledao je vc-zan- ja
mogao bi postati i sve- - lik". veil Berton. "Na vlasti
cenik "Ali zato smo mu on no tzgleda isti covjek".
MLADI SU ZA NOVU PARTIJU
najvise glasali mladi Ijudi
i zene. U Peterborough
80 posto biraca izmedju
21 i 30 godina glasali su
za kandidata Nove parti-je,
a 61 posto izmedju 30
i 40 godina.
Profesor Jewelt je da-lje
dosao do zakljucka da
mladi biraci uvjeruju da
je Nova partija za jaku t
nezavisnu Kanadu koja ce
prednjacitt u socijalnom
zakenodavstvu. '
(Osnivacka konfencija
Nove partije otvara se u
Ottawi 31. jula. Hoce li o-pra- vdati
nade?)