Jedinstvo, May 12, 1961

              iiI
-- 3
1
Poslije neuspjclog puca u Alziru
Kahuu uiogu Џ igrala amsricka
Poriz. — Amencka obavjes-tajn- a riu&a (CIA — Centred
Intelligence Agency) je igrala
voinu ulogu u nedavnoj pobu-n- i
francuskih generala, pise
francuska Stampa.
Tako pariski "Express", po- lio je konstatirao da je CIA or-ganizov- ala borbu protiv Fidel
Caetra u Kubi, Suvana Fume
u Laoeu i Patrisa Lumumbe u
Kongu, autoritativno tvrdi da
je njezina uloga u nedavnim
olSirskim dogadjajima bila "di-rektn-a"
i da je njezin stav uti-ca- o
na odluku generala Sola
(Chcdle) da drganizira pud.
"Express" takodjer tvrdi da
je Challe ufivao podriku "ne-ki- h ameridkih vojnih krugova
u organizaciji Sjevernoatlans-ko- g pakta u Parizu". I on i
drugi novinari otkrivaju da su
Richard Bissell, Ш operativnog
odejeia CIA, i neki njegovi sa-radni- ci
u potpunosti phhvatih
tezu 2aka Sustela (Jacques
Soustelle) o "komumstickoj o-posno- sti
u Sjevernoj Africi ".
Suetel je 7. decembra profile
godine, na jednom ruciu sa
lefovima CIA u Washingtonu,
rekao da su aliirski rukovodio-- d
"najvecim dljelom markeUti
ill prokomunisti, znaci antiame-rikanci",d- a
6e proglaienje al-zire-ke
nezavisnosti neminovno
doveeti do proiirenja sovjet
skog utioaja na taj dio svijeta
i da ce ostvarenje De Gaulle-ovo- g plana za A12ir obiljeziti
"kraj Atlanskog pakta, kraj E-vro-pe
i kraj Francuske, koja 6e
polpasti pod diktaturu Narod-no- g
fronta".
Tajni sastanak u Madridu
Parieka Stampa takodjer iz-no- si da je 12 aprila u Madridu
odrzan sastanak kome su po-red
predstavnika generalske
hunte prisustvovali 1 agenti o-bavjeit- ajnih
sluSbi Sjed. Diia-va- ,
Spanije i Zapadne Njemad-ke- .
Na ovom sastanku, francus-k- i
delegati saopcih su da je
De Gaulle svojom konferenci-jo- m
za Slampu "otvono vrata
kofflunizaciji Alzira" i da su
oni — francuski patrioti 1 bor-c- i
protiv komunizma — rjeiih
da predju u akciju. Prema o-v- oj
inlormaciji, americki oba-vjeitaj- ci
odgovorili su da i u
njihovoj zemlji De Gaulle-ov- a
politlka nailazi na sve vece
nerazumjevanje.
Prema "Expressu", predstav-nic- i
CIA saopctli su generalu
Challe--u da ce Sjed. Drzave
podriati zavjerenike pod uslo-vo- m, da ovi pobjede "u roku
od 48 satl". Ukoliko bi njihova
odecija bila krunisana uspjehom
— obeoeli su oni — Washing-ton
ce odmah priznati novu
--francueku vkidu.
ledlno iio americlim obavje-itajcim- a,
izgleda, nije bilo sa-vi- m
jaeno, to je kako ce na
ри£ -- agirati francuski narod
1 soma vojeka. "U Francuskoj
obaujestajna sluzba - Glfl
'- - odgovono lm je Challe —
sve je predvidjeno. Narod de
progutati pilulu. Sto se vojske
tice, ona je ditava protiv De
Gaulle-a-. I ne samo ona. I mo
bilna garda i polidja na naioj
su strani".
Zaverenici i general Norstad
Trideset sest sati poslije izbi-janj- a
puca — pise dalje "Ex-press"
— u Washington je sti--
gao jedan izvjeStaj CIA iz Pa-riz- a
u kome se tvrdilo da je
zavjera vec pobjedila.
Prema "France Opservateru'.'
general Challe i predstavnici
Unistcnje Jcvrcja u
balticlvim zemljama
Jerusalem. — U prvih osam
mjeseci njemadkog rata pro.--
tiv Sovjetskog Saveza u bal-ticki- m drzavama je ubijeno
750.000 Jevreja, iznijeto jo
na sudjenju nacistidkom zlo-dinc- u
Eichmannu.
Zlocin su izvrSile "speci-jaln- e
grupe" nacista, izjavio
je drzavni tuzitclj Hausner.
Koliko zive Indijci
kako
nije
Na sastanku Svie ?ivota Indijara doseqla 42
orgamzadie u godine U je ova
New Delhiju pred' jednik Ne- - po-tignut-a
vec u razdob-hr- u
izjavio da jo proriecno lju qodine
London U Anpoli je do-sa- d
ubijeno 20.000 Arika- -
naca, tvrdi pokret za oslobo-djenj- e
kolonija. G0.O00 je
prebjeglo u Konpo.
Aviv BivSi arjjcnti-nsk- i
ambasador u Izraelu
Grefrorio Topolevsky je
ovdje izjavio da je Hitlerov
zamjenik Martin Borman
iiv. Iz Arpentine je pobje-pra- o
u Brazil kad je uhvacen
Eichmann. Tamo se jedno
vrijomo nalazio i poznati
Amet crnci kubanskop
premijera Castra smatraju
hcrojem i oslobodilacka bor-b- a
kubanskog naroda im da-j- o
nadu da ce i oni postici
slobodu i ravnopravnost.
Ovo je u Torontu izjavio
— prema pisanju dnevne
Stampc — Robert F. Wil-liams
iz drzaw North Caro-lina,
predsjednik druStva Zii
je
aprila sovjetski premijer HruSdov po-zvao
je ameridkog Kennedy-a-, da se okon-i- &
agrcsija protiv Republike Kube. On je upozorio na
mogucnost da se sukob prosiri. "Vojna tehnika i svjet-sk- a
politiika situacija su takvi — rekao je IIru56ov —
da svaki takozvani mali rat moze da izazove lancanu re-akc- iju
u svim krajevima svijeta." HruS6ov je izjavio da
do SSSR Kubi pru2iti pomod da odbije oru2anu agresiju.
Ameridki Kennedy je odgovorio da se
radi 0 pokuSaju kubanskih izbjeglica da Kubu "oslo-bod- e"
od "Castrove diktature" i oni imaju pravo da to
udine. On je izjavio da Sjed. Drzave ne intervenisu na
Kubi i da do one poduzeti oruzane mjere samo u sludaju
"oruSane izvana". On je izrazio "divljcnje
za Kubanske patriote". Zatim je preSao na opdu
situaciju i naveo Sto SSSR i Kuba mogu udi-ni- ti
za njeno On je spomenuo Laos, Kongo
i Zenevske pregovore o Na kraju je rekao
koliko narodi svijeta ne prihvataju tezu
HruScov mu je na to odgovorio 22. aprila.
"Sada je ncopozivo utvrdjeno — ka2e se u odgo-vor- u
HruSdova — da su upravo SAD izvrSile pripreme
i da su financirale i
bandi koje su izvrSile najczdu na
Kubu".
HruScov je napad na Kubu kao "zlo-di- n
koji je izazvao cijelog svijeta".
"U ovom ka2e se u poruci HruSdova, rijed
je o nastojanju vlade SAD da na Kubi stvori takvu "slo-bodu",
u kojoj bi ta zemlja igrala uz svirku svog modni-je- g
susjeda, dok bi inozemni monopoli ponovo mogli
da pljadkaju nacionalna bogatstva Kube, bogatedi se od
znoja i krvi naroda".
On je rekao da SSSR "ne traii na Kubi nikakve
amencke obavjestajne sluzbe
odrzavali su sastanke u kance-lari- ji
generala Norsteda, vrhov-no- g
komandanta svih oruianih
snaga Sjevernoatlanskog pak-ta.
Zakljucak koji "Express" iz-vl- aci
iz ove nove serije poda-tak-a
o saradnji izmedju francu-skih
pucista i Dullesovih age-na- ta
glasi: "Uprkos svim sluz- -
benim osjecanje
duboke preovla-djuj- e
u tako
1 u Parizu. Neki ameridki agen-ti
izjednacili su Francusku sa
CASTRO IZBORI
Sta je rekao kubanski
premijer Fidel Castro u
govoru na proslavi
1. maja u Havani o izbo-rim- a
u Kubi? On re-kao
da u Kubi vise nece
biti izbora, kako je pisala
stampa.
Ukazavsi na izjavc kon-trarevolucion-era
da ce po-vrat- iti
sistem izbora koji je
nedavnom I dob
tske zdravstvene ' Svicarskoi
dob
;e -
:
Tel :
dki
sludaju,
svom
1876 1880
Dr.
zlikovac Dr. Joseph Menge-le- .
tvrdi da jo
policija za njih
znala.
Peking: Kineska Stam-pa
je optuSila Sjed. Drzave
da sabotiraju mir u Laosu.
Teheran : Iranski Sah je
raspustio i nare-di- o
izbore po novom izbor-no- m
zakonu. On je rekao da
su izbori bili
crnce Castro heroj
Osamnaestog
predsjdnika
predsjednik
intervencije
me-djunarod- nu
poboljSanje.
razoru2anju.
"historijskoj
neminovnosti komunistidke revolucije".
inten'encijc naoruzavanje prebaci-vanj- c
najamnickih
okvalificirao
negodovanje
kubanskog
demantijima,
nelagodnosti
Washingtonu
reakcionarna
Topolevsky
argentinska
parlamenat
nepravedni.
ravnopravnost crnaca (Na-tional
Association for tho
Advancement of Coloi-e- d Pe-ople).
Williams je u Toronto do-sa- o
govori na mitingu or-ganizac- ije "Fair Play for
Cuba", koji je odrzan u First
Unitarian Congregation
Church.
Ncprijatelji kubanskoj'
9
Za
zemljama kao Ho su Venecue-l- a
i Laoe, u kojima oni u prve
redove guraju antikomunistic-k- e
generale. . . General Cha-lle
je racunao — to je danas
sigurno — na podrSku americ-ki- h sluibi i na blagonaklonu
neutralnoet oruianih snaga Sje-vernoatlanskog
pakta. Cim je
vidio da je prevaren i da pre-dsjedn- ik
Kennedy pruza svoju
bezrezervnu podriku generalu
De Gaulle-u- , ukljucujuci tu i
eventualnu vojnu pomoc. Cha-lle
je prekinuo akciju i predao
se"
I
omogucavao izrabljivac-ki- m
klasama da se odrze
na vlasti, Castro je upitao
svoje slusaocc: "Hocete li
izbore?"
"Ne, ne!", odgovorili su
oni.
"Vrlo dobro, onda nece-m- o
imati izbora', rekao je
Castro. "Ne zasad. Mi ce-m- o
najprije pristupiti za
datku izradjivanja svoje
prve socijalisticke konsti
tucije".
UKRATKO IZ SVIJETA
proSlogodisnji
americke
je Sah ovo uradio da sprijcCi
revolt.
Ankara: Turske vlasti
tvrde da su otkrile "zavje-ru- "
protiv rcSima predsjed-nik- a
Gursela. Uhapseno je
80 pristalica biv§eg premije-r- a
Menderasa. Prema vijes-tim- a
iz Damaska, u turskim
provincijama uz sirijsku
granicu izbili su neredi zbog
povecanja poreza i poveda
Vjemjo se da nja place vojsci.
da
naroda su ncprijatelji ame-rtfki- h
crnaca i svih naroda
Azijo i Afrike, rekao je on.-William- s
je rekao da je a-mer- icka
vlada uzela na scbe
ulogu tu2itclja, sudca i poro-t- e
kubanske revolucije, a u
vlastitoj zemlji dozvoljava
takve prilike gdje se smatra
za zloSin ako crnac podje da
glasa.
u
je martovskom
evropskog dopisnika Aleksandra Ve-rt- a
slucajnom u u
s mu
okolnostima u ope-riraj- u
Alzirskog
se pri
konstatirao u je trupa u
Ijudi
i pol se reci i
se uracunaju i
i one sela i
vise od i pol zivi u
u
su, nastavlja i i
s
da kao
tri
i da
na s
je je
se
se
pred u
ga da kavanskoj
Vertovog
"Upitao me tko sam i ja
sam mu Onda
sam ja zapitao: "Vi sto
Zapadne Njema6ke?" —
je. Interesirao
sam 1 ste
u
je privrcdni u
Njemackoj
u usponu?" "Pa, odgovorio
je zaobilazno, bilo je tu
licnih
na niti sam
ga iz je
Ali
sam primijetio: mi
da stranaca i
padobranci one
jedinice koje 0-bavl- jaju
u
jer je vc-ci- na
francuskih
samo борог mekuSaca —
su dobri za
ali ni za §ta
to je Gore u plani-nam- a
biti kao
kandza. Znate, su
snijegom i mi tamo na
otvorenom u vre- -
na temperatun oa o,
10 pa i 20 stupnjeva
"Ima li mnogo go-re
u planinama?"
sam da ga zapitam.
da, jo§
Francuzi da jc rat
prakticki zavr§cn — i
to rat,
ist
da ist Kada nas
koristi ili privilegije. Mi na Kubi nikakve baze
i ne namjeravamo da ih stvaramo".
Spominjudi Kennedyjevu da Kuba mo2e sta-vi- ti
na raspolaganje svoj teritorij za akcije protiv
HruSdov piSe, da se ta pretpostavka ne zasniva ni na
kakvim dinjenicama. "Cinjenica je to, da su u
koje neposredno granide sa Sovjetskim Save-zo- m,
vlade koje vode nerazumnu politiku stavile na ra-spolaganje
svoj teritorij za smjeStaj ameridkih vojnih
baza koje su, Sto je svakome jasno, usmjerene protiv
Sovjetskog Saveza. Ako ameridka vlada smatra da ima
pravo da poduzlma mjere protiv Kube kakvima
je pribjegla u posljednje vrijeme, predsjednik
treba da prizna da i zemlje "imaju isto
osnova da na isti nadin postupaju prema driavama na
se teritorijima stvamo Tse priprema koje predsta-vljaj- u
ugroiavanje sigurnosti Sovjetskog Saveza".
"Mi se, sa strane, ne pridr2avamo gle-dilt- a"
— kafe HruSdov.
Karakterizirajudi akciju SAD Kini, HruSdov
primjeduje da su Formozu, faktidki
putcm pljadke. prijete ratom sludaju da Kina
poduzme akcije s ciljem da Formozu. "I to
zemlja koja je sluzbeno priznala da Formoza pripada
— primjeduje HruSdov.
"Vi, naravno, molete izraiavati simpatije
prema imperijalistidkim i kolonijalistidkim zemljama, i
to nikoga ne dudi. Na primjer, Vi glasate zajedno s nji-ma
u UN. To je VaSeg morala. Ali, ono Sto je
udinjeno protiv Kube, to nije moral, to su razbojni-dk- e
akcije". rijedima HruSdova, UN treba odlu-dn- o
da osude razbojnidke akcije protiv On istide
da nedavne Kennedyjeve izjave predstavnicima Stampc
da zabrinu ditav svijet'. Kako istide HruSdov, Ken-nedy
govori 0 nekom svom pravu da primijeni vojnu si- -
LEGIONARI U ALZIRU
Americki casopis "Nation" objavip u
clanak svog
o jednom njegovom susretu Bonu,
Alziru, Nijemcem iz Legije stranaca, koji je
pricao o kojima francuske jedinice
protiv snaga oslobodilackog pokreta,
o metodama kojima tome sluze. Poznati novinar je
da svirepost francuskih
pogodila stotine i "tisuca tokom sest
godina rata". U stvari, kaze Vert, moglo bi
milijune, ako kaznene akcije padobrana-c-a
Legije stranaca na stotine cinjenica da
milijun Alziraca danas
uvjetima) preko 2000 takozvanih logora za pre-grupiravanj- e".
A tu zatvori kon-centracio- ni
logori dodatnim tisucama Alziraca. Pod-sjecaju- ci
na to je knjizevnik Mario, ministar,
izjavio blizu godine da su surove metode "pre-stal- e
otkako je de Gaulle vlast" tvrdeci ni-st- a
nije prestalo, americki novinar prelazi
svoj razgovor Nijemcem legionarom o jednom na-roci- to
mucnom iskustvu koje dozivio kada posljed-nj- i
put bio u Alziru. Desilo to 10. januara 1961. god.
kada novinar obratio, na njemackom, jednom legio-nar- u
kioskom za novine centru u Alziru, i
pozvao Zajedno popiju pice na
Donosimo izvode iz clanka:
odgovorio.
iz
"Da" rekao
se uaije: zasto
stupili Legiju stranaca ka-da
zivot Za-padn- oj
upravo
ne-ki- h
razloga".
insistirao tome
pitao kojeg zapad-nonjema6ko- g
mjesta.
"Cini se
su Legija fran-cuski
naro-5it- o
6Tste
najtcze borbe u
Alziru?" "Djavolski ste
pravu, rekao je,
onih regru-t- a
mozda strazars-k- u
sluibu vi5e,
sigumo.
valja tvrd
pianino
pod
spavamo
cama i
nule."
okrsaja
odluSio
"0, ima bitaka ia-k- o
govorc
dobi-ve- n.
nije nego
ubijanje. Das kein Ki'icg,
Jlord. salju
nemamo
izjavu
SAD,
nekim ze-mljama
takve
onda
SAD druge toliko
dijim
svoje takvih
prema
SAD, osvojivSi posle
SAD
pripoji dini
Kini!"
svoje
pitanje
viSe
Prema
Kube.
'treba
broju
nekim
uvodu
Alziru stotine
(cesto uzas-ni- m
Vert
prije
preuzeo
zapravo
Bona,
neko
terasi. ovdje
Nisam
ispod
Samo,
u kaznene ekspedicije — on-da
vam je to nesto, uvjera-va- m
vas".
"Imate li mnogo zaroblje-nika?- "
"Ne znam kako je u dru-gi- m
jedinicama Legije, ali
mi u mojoj nemamo zarob-ljcnik- a.
To jest, mi zarob-ljavam- o,
ali ne dr2imo zaro-bljenik- e.
Radi se o tome da
treba pribaviti obavjeStenja,
izvudi ih iz njih. To znafi da
ih moramo mufiti — jer bcz
mucenja nikako ne ide. Na-lazi- m da je mucenjes vodom
mnogo efikasnije od svih o
nih elektri6nih spravica. Od
vode ima da izlude. Rio jo
tamo jedan koji je tvrdio da
ne zna francuski. Minutu ili
dvije тибепја vodom i on je
perfektno progovorio fran-cuski!"
"A onda, rekao sam, Sta
se dogadja s njima kada vec
izvue'ete obavjeStenja?"
"Pa, ovako vam stvari sto
je. Mi tog momka ne mo2e-m- o
pustiti da ode. Pricat cc
svima sta smo s njima radi-li.- "
"ZnaSi li to da ga strije-Ijate?- "
"Da, ponckad 6inimo to.
a ponckad" — i on je preSao
svojom dugoljastom, gotovo
zenskom rukom prcko grla
. . . Promatrao sam tu ruku
sa zlatnim pecatnim prste-no- m
i skupim rucnim satom.
a onda sam ga pogledao u li- -
5ТГ.ЛГЈЛ 3
Jce Mirno je ispijao svoj ko- -
njak.
"Kao vojnik druge klase,
nastavio je, prilicno dobro
zaradjujem. Puna opskrba
i 25.000 franaka mjesecno.
Po predodzbama civila to i
nije tako mnogo, ali pado-branci
dobivaju manje, a 0-bi- cni regruti — to vam je bi-jed- a:
500 franaka, mislim.
Mnogo prilika da troSimo i
nemamo. A sto je najvazni-je- ,
dobivamo posebne dodat-k-e.
Kad idemo u kaznene e-kspe- dicije
i uni§timo neko
od onih u§ljivaca, mi tamo
obavezno pronadjemo dosta
novaca. . . Dijelimo ih me-dj- u
sobom. Naravno, sluzbc-n- o
bi trebali to predati vla-stim- a,
ali nas oficir redovno
progleda kroz prstc kada so
tako Sta nailjo i podijeli."
"Ubijate li vi, kada uni5-tava- to ta sela, i 2cno i djo- -
cu'
"U principu no, kao Sto to
Francuzi kazu, ali se to svo-jedn- o
povremeno dogadja'
"Kako vam se svidja taj
vas posao u Legiji?"
"Pa, nije bas lo5o — po-sao
kao i svaki. Naravno,
nervna prenapctost je ргШб-n- o
ozbiljna stvar. Neki od
naSih momaka osijede vec 11
28 ili 29 godini. Meni je sa-d- a
21 godine, a kad dospi-je- m
do 27 bit cu izvan Lcgi-j- o.
"§ta cete onda raditi?"
"Pa, po6et cu neki posao."
"Ovdje, u Alziru?"
"Vjerojatno ne. Lijcpa je
to zemlja, ali ona u stvari
pripada Arapima, a sve Sto
valja svojina jc Francuza.
To zna6i da cc so oni tu6i jo§
godinama. Ne, radije cu po-- di
nckud u Ju2nu Ameriku
ili, то?л!а, u Spaniju ..."
"Ovo jc vjcran prikaz na-Se- g
razgovoi-a-, pile Vert.
Volio bih da mislim da jc
svaka пјеб ovog mladog Ni-jem- ca
heruvimskog lica bila
la?.. Na zalost, bojim so da
je sve bila istina. A svaka bi
istrazna komisija, ako bi
htjela da so potrudi, lako
mogla identificirati jedinicit
0 kojoj je rije? pa cak i legi-ona- ra
o kome govorim."
iiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii
DA LI STE OBNOVILI
PRETPLATU?
iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiini Prepiska Hruscov-Kenned- y o Kubi
lu onda, kada on to smatra potrebnim i da uguSuje druge
narode svaki put kada predsjednik sam ocijeni da
"izra2avanje volje tih naroda predstavlja komunizam".
OsvrnuvSi se na Kennedyjeve aluzije na Budimpe-Stu- ,
sovjetski premijer pise: "Mi ncccmo govoriti u alu-zija- ma vec direktno: Vi ste, SAD, uguSile nezavisnost
Gvatemale, upudujudi tamo svoje najamnike, kao Sto
pokuSavate da udinite i s Kubom". Hrusdov dalje ka2e,
da upravo SAD bespoStcdno eksploatiraju i dr2o u eko-nomsk- oj zavisnosti zemlje Latinske Amerike i mnoge
druge zemlje svijeta. HruSdov piSe da bi, kada bi se po-Sl- o
logikom predsjednika SAD, odigledno bilo mogudc
organizirati i protiv njegove zemlje akcije izvana "koje
bi jednom zauvijek okondale tu imperijalistidku politiku,
politiku prijetnji i obraduna sa slobodoljubivim narodi-ma- ".
Sovjetski premijer dalje kaze, da ce praksa koriS-ten- ja emigranata, narodito s oru2ujem u rukama, protiv
zemalja iz kojih su pobjegli, "ncizbjezno dovesti do su-ko- ba
i ratova". HruSdov naglasava da su sve akcije SAD
protiv Kube u suprotnosti s Kennedyjevim izjavama da
2eli da vidi Kubu kao slobodnu zemlju.
Dr2anje vlade SAD prema Kubi govori 0 njenoj ne-uvjeren- osti
u vlastiti sistem, u politiku koju provodc
SAD, ka2e HruSdov. "Vi niste sigurni u taj sistem i zato
se bojite da primjer Kube mo?e da bude zarazan za dru-ge
zemlje. Sovjetska dr2ava oduvijek je bila dosljedan
zastitnik slobode i nezavisnosti svih naroda i zbog toga
ne mo2e priznati nikakva praa SAD da odredjuju sud-bin- u
drugih zemalja".
HruSdov je zakljudio da "stav sovjetskc vlade u me-djunarod- nim pitanjima ostaje nepromijenjen. SSSR 2eli
iskreno da se dogovori sa SAD i drugim zemljama svije-ta
o razoru2anju i drugim pitanjima", cije bi rjeSenje
pridonijelo ostvarenju politike miroljubive koegzistenci-j-e.
Г r