Nase Novine, October 04, 1978

              'tsmuaamistHfwutMi.u.u. 1 '..Г.
.--
V.:
:."-'V4t''''i.H.-4f.iii'tf'w..Wti'a.i..fM-
,p...i ft .-..-
i.;..'7 ' I ' ' '' ' --..- ... - _ г
г77г-~тг~"~"Г7""'-
П!;т'
,
тџШПптш1лп1џ1ттЈш№Пћ1 : .~.~,~!Mm™,mmummwmiamumYi 1ждиииижимм№шцИ1шаштоштшшждишш1МШЖ1Д татжуд.4јмжшжшижиикт,1)гц1т 4HillwiiwtwinM.wMl.M..1lM.-W._.J.J,.r'7..JJA.-L.iJi.J.LL.riiL£L.fu.....J- l. '.U..a,.djr.;JI'.- - л"т. .?: W-- ,.. ГиЛ1 ",.,'i .l' 1'ЈЈ.Л ЈУ.1' — ~_ 1 _— --
i„-._-— — l.., -.- _. ' , .. .
r-- — rry Г" . ,
--y- - v.,-™-- ™., r.Mv.,--,;.:,-! МчмШЧИИ" пфкмтџтт+шппш,,,,,!,
, e.J£ " iV,t!afclll.ifri1,Hi№t Vf "' 'W.MU 'TftiOrttj
f4№4№MMtrW№M
'.BIiej,NJJ.HllJje; Alia пл 0:1 ОДОШ? ШШМ£Ш11Ј1№ШШГ §;14б2ЖШЖ! МЖ._
Vprvate'rhje
; '
!l I
Ш
Ш
Mi
.4 -
i.
Fi w№
¥?
r. J-
-!'1, ''
Orriladlna Jugoslavlje aktivno Je sudjelo-yal- a
na 11. svjetskom festivalu omladlne I
Jstudenat'ai, koji Je odiian'oife.' jula do 5.
arjgils'ta1u Hav'anV: ,c'hv r4.:" :
v Jugoslavenska delegaclja od 160 Clano-- .
vaufiestvovalajeu polltldkom, kulturnom i
sportskom programu festlvala, a bllo je i
bllateralnih kontakatai razgovora. U okviru
akcije solldarnostl urufiena je ротоб
omladlni zemalja koje se bore za svoju
slobodu.
Jugoslavenska omladinska organlzacija
slala jedelegaclju na sve dosadaSnje fest-ival,
zalazu£i se pritom da to budu susretl i
slobodna razmjena mISIJenja omladine
cijelog svljeta, bez obzira na to kakav je
druStveno-politifi- ki slstem u zemljama iz
kojih omjadlncl dolaze.
o o o
OC'ekuje se da 6e ove godine stranl
turisti potroSiti oko 950 milijuna dolara u
Jugoslavlji i nefie bitl vellko iznenadenje
ako ostvarena zarada bude preko jedne
milijarde dolara. Promet stranlh turlsta 6e
biti za 15% ve6l u odnosu na pro§lu
godinu. OCekuje se da 6e strani turisti
ostvariti 33,5 millona побепја Sto bl bio
rekord.
Povoljne cijene koje 6e biti konkurentne
na Evropskom turistifikom trilStu zadrzat
ce se i slijedefie godine." Ovo je Izazvalo
veliki interes kod stranlh turista da i sllje-dec- e
godine proved u odmor u Jugoslavlji.
- ©©o
Zahva!juju6i domadim sortama pSenlce,
u jugoslavenskoj 2itnlcl Vojvodinl su
postignuti zadovoljavajucl rezuitati. Ove
godine su u svim 2ftorodnim krajevlma
Jugoslavlje vladale izuzetno lose vremen-sk- e
prillke. Prinosi pSenice su samo za 12
do15posto manji od planiranih. Medutim,
stru6njaci kazu da bi ovogodiSnjI rezuitati
zetye bili najioSiji u-poslIJera- tnbm periodu
da u Vojvodlni 99 posto od ukupnih povrSI-n- a
nije bilo zasljaho domablm sortama
pSenlce. Ove jugoslavenske sorte su se
pokazale bbljim od stranlh. .
Jugoslavenski naftovod je jedan od
hajvznijih privrednih ob'jekata koji se
danas'grade uzemlji. Ovaj prVi naftovod od
QmlSja na otoku Krku preko Gorskog
kotara. do„ ,termlnala ,u Slsku, pa dalje
j'ednlm .krakom wdp, ,
madarske granlce I
Lendave I druglm krakom od Siska do
rt;Bosanskpg Broda prekq Novog Sada do
panceva,..aug je foo Kiiometara. ueiicni
cjevbvodl prolaze "preko mosta Krk-koph- o,
kroz' teSki ' planinskl predio, preko polja,
ispod rljeka i kanala za navodnjavanje
prosjefinom brzinom od 450 metara nadan.
Sada se danonodno radi na trasl do jugo-slavensko-madar- ske
granlce jer je rok —
kraj e19t78 godine.
U nedelju 26. jula робео jefifmski festi-val
u Pull, i trajat ce nedelju dana. Pored 21
f lima kolik.o 6e ovo godine biti prjkazano na
Jubllarnom 25. festivalu jugoslavenskog
Igranog filma U Pull, na specijalnom prog-ramu
bit 6e ih јоб 26. To su dosadaSnji
dobftnicl Zlatnih arena.
u
. t Poljoprivrednici 6e, prema prije'dlogu,
zakoha koji 6e uskoro.biti podnljet Saboru
SR Hrvatske, mo6i medusobno udruzivatl
rad; zemljISte, sredstva rada I druga sredr
stya u sybm vlasnlfitvu, ill Ih udruiitl sa
sredstylma ppljoprivrednih zadruga ill, or
ganizaclja:uaru2enog rada, da bl poboljSall
uvjete vlastita rada.i egzistenclje. Prema
prijedlogu npvog epublikpg zakona.o
kojem sebyih dana pozltiynp izjasnllo Izyr-бп- о
vijebe Sabora SR Hrvatske, radni ljudi'
na-sel- u samostalno 6e odlufiivati o.obllku,
o'psegu, trajanju I druglm uvjetlma udruzi-vanj- a
— na пабеНта slobodribg odlu6lva--
nja.
Tako se predlozenlm zakonom oudruii-vanj- u
poljoprivrednika ptvaraju vrlo гпабај- -
JUG0SLAVUA ISPORUCUJE
ZlTQETIOPIJi
Ad Is Abeba, (Taftjiig) — Jugoslavlje 6'e
isporudltl EtlopiJI 25.000 tpna zltarlca na
oshovu sporazuma Izmedu nadle2nih orga-na.dvi- ju
zemalja postlgnutog u Adls Abebl.
U tokli su, kako se sazriaje, pregovorl
okd prodaje јоб 25.000 tona zlta, i kupovinl
Izvjeene kbli6ine.etlopsklh poljoprivrednlh
proizvodarnedu kojlma je I kafa..
IzvrSni odbor Svjeteke banke je odobrlo 4
zajmaza konstrukciju industrijsklh postro-jenj- a
u nedbvoljno razvljenim krajevlma
Jugoslavije. Zajam od 40 millona dolara je
dobila autonomna pokrajlna Kosovo, a
zajmove od po 20 millona dolara su dobile
MakedonIJa, Crna Gora, i Bosna i Herce-govin- a.
-- ..
Ovaj zajam Je ddreden za Izgradnju
manjih I srednjih proizvodnih i preradiva6-ki- h
postrojenja. t'
Zajedno sa ovim posljednjim zajmom
Svjetska banka je ukupno do sada odobrila
Jugoslavlji zajmove u vrijednosti od 1,700
milijuna dolara. Ovl fondovl se uglavnom
ula2u u nedovoljno razvijene krajeve. ooo
Guverner Jugoslavenske Narodne Ban-ke,
Ksente Bogoev, je izjavio na konferen-,cij- l
za §tampu da je jugoslavenski dinar
stabilan I njegov kurs je realan. Jugosla-venska
valuta uspjeSno podnosi monetar-n- e
oscilacije u svijetu — izjavio je guverner
u vezi sa kursom dinara u svijetu.
Jugoslavenska prlvreda je zaSticena od
utlcaja i manlpulacija kursom valuta i
posljedlca takvih utlcaja. ooo
Programom stambene izgradnje u glav-no- m
gradu Makedonije predvideno je da se
do kraja godine izgradi i preda na upotrebu
2.750 etanova. RaCuna se da 6e do kraja
godine blti'zavrSeno i useljeno oko 2.900
stanova. To je za oko 150 stanova vide
nego Sto je bilo planirano.
Da bl se ostvario petogodiSnji plan i
dogovor o etapnoj reallzacljl urbanlsti6kog
plana do kraja decenije u Skoplju treba da
se. Izgradi ukupno 13.750 stanova.
Krajem sept embrace se u Bltolju odrzati
medunarodni slmpozijum o гапокгббап-skl- m
mozalcima.- - '
Veliki broj mozaika u Heraklei, arheolod-ko- m
nalazletu' blizu Bjtolja pobudllo je
Intereslranje poznatlh svjetskih arheologa.
Sa 'dvadeset mozaika na ukupnoj povrSini
iod.preko 1000'kvadratnlh metar'a Heraklea
je danas najbogatijenalaziSte.antlkeiha
jugoslayenskom,tlui jedno.od najbogatijlh
na Balkanu;;. .
[ .,' ,,.' . , . ..
. 0' Novo'm SaUu, se gradi nova "zgrada
Srps'kog rrarodnog pozorltafu ce bit)
opera, balet i drama pod Jednlm Krbfb'rri.
Teatar 6e biti zavrSen do 1980 godine? kada
6e se odriati dramski festival ''Sterljino
pozorje", jedan od najznaSajnljIh jugoslo-vensk- ih
dramskih festivala.
Nova'zgrada teatra 6e imati 20,000 kvad-ratn- lh
metara' prostora idve scene koje ce
biti opremljene najsavremenijim tehnidklm
dostlgnudima.
N.
Tokom prve polovine ove godine jugo-slovens- ki
prlvrednlcl su Izvezll robe u
vrijednosti od 46.9 mllijardi dinara, Hi 1 %
manje nego u istom periodu profile godine.
Uvoz Je u istom periodu za 1 % manji nego
profile godine.
Najvise se uvozio reprodukcionl materl-ja- l
I to u vrednosti od 55 mllijardi dinara,
zatim oprema i potroSna dobra.
Udruzivanje poljoprivrednika Hrvatskoj
he mogudnosti za unapredenje proizvodnih
I druStvenlh odnosa na selu, u skladu sa
stvarnim raspolozenjem4 I dobrovoljnom
odlukom poljoprivrednika. Uzajamni inte-res
poljoprivrednlh proizvodada na selu da
udruzuju rad I sredstva s.drugim organ Iza-clja- ma
i da se, na taj паб!п, orgahizlrano
иМјибији u razvoj suvremene proizvodnje I
samoupravnih socjallstiCkih odnosa na
selu, dodao je ve6 dosad dp izrazaja kroz
aktivnost mnogobrojnih klubova'naprednih
poljoprivrednika i takmlCara za visoke
prlnose, krozjskustya sekcija zena — po-'Ijori'vredn-lka,
mladlh zadrugara, 6lanova
Skolskih zadruga i drugih organlzacija na
selu. Uz utvrdivahje raznoyrsnih тодиб-nos- ti
povezivanja rada, sredstava i intere-- .
sa, odredbama predlozenog zakona pre-pu§- ta
sepoljoprivrednlm zadrugama i
organizacljama udruzenog rada da samo-stalno,
u skladu s praktliniYn uvjetlma na
svom podru6ju, utvrde najpogodnije oblike
tog organlziranja.;,
Ina6e, valja napomen'uti da su u ovom
trenutku pred'donoSehjem ill u fazl nacrta i
nekl drugl zakoni iz agrolndustrijskog
kompleksa, uklju6iv prijedlog zakona o
mlrovlnskom I Invalldskom osiguranju
poljoprlyrednika. ч
SJeverna Вабка, jedno od najbezvodnijih
podru6ja u zemlji, doblt 5e toliko zeljenu
vodu. Upravo se zavrSava projekat o navod-njavan- ju
ovog dijela Вабке, a kako izjav-IJuj- u
u sloZenom poduzedu Dunav-Tlsa-Du-na- v,
kopanje magistralnog kanala od Tise
ka Pallcu робе1о bi, ako ne bude nepred-videni- h
te§ko6a, idude godine. U idejnom
гјебепји predvida se navodnjavanje 275.000
hektara. Ovaj zamaSni poduhvat ostvario bi
se u suradnji sa Madarskom, poSto se
pianira da sjeveml dio kanala prolazi kroz
juzne krajeve Madarske I vezuje se za
Dunav. Kanal bi se punio vodom iz Dunava
i Tise, ali I iz ve6 postojede osnovne
kanalske mreze hidrosistema D-T-- D. Osa-mnae- st
pumpi ubacivat 6e, u novu mre2u
viSe od 100 kubnlh metara vode u sekundi.
Ukupnaduzina novog kanala treba da bude
270 kiiometara. ooo
U Slunju (SR Hrvatska) 6e se gradit tvor-nl- ca
za proizvodnju dijelova za dizel-moto-r- e,
a u Udbini (Lika) tvornica za proizvod-nju
samoljepljivlh antikorozivih izolacionih
traka. Ova posljednja гароб1Јауа1 бе 200
ljudi. ooo
Povodom 75-godi6nj- ice ilindenskog us-tank- a,
обекије se da бе Makedoniju posje-tl- ti
oko devet hiljada Makedonaca — iselje-nik- a,
kao I brojne delegacije makedonskih
crkvenih opStina, drudtava I organlzacija iz4
Australije, Kanade , USA i evropskih zema-lja.
Ovo je гебепо na konferenciji za
Stampu u Matlci iseljenika u Skoplju, na
kojoj su novinari obavjeSteni o velikom
interesiranju koje vlada medu makedon-skl- m
iseijenicima za proslavu llindena i o
njihovom udjelu u ovoj jubilarnoj proslavi.
Prema utvrdenom programu na proslavi
llindena udestvovat 6e KUD "Makedonka"
iz Toronta, jedno od najstarijih i najista-knutiji- h
drudtava u Kanadi, zatim KUD
"lllnden" . Iz Sydneya, ) "Vardara" iz
Grlnglle u Austrailji. Ova drufitya i delega-cije,
kao I mnogobrojnl iseljenici Irprekbr
oceanskih zemalja, pored Skoplja,'1 bbfavit
бе j u BltoijUjIna pozpatoj kulturgo-umjet-п1бк- ој
manife't'aciji "jllndenskf dehovi"), u
Tetoyuot'eeyu, Negotinu na Vardarq,
Ohridu' i u'Kruevu gdje be se odrzath'i
centrafna pr'oslava "llindena. ' '"'' '' ':
U pfekobceansklm zemljama — u:Aus-trallji- r"
Kanadi I 0SA — габипа-'s- e da:zlviv
viSe od 350.000 Makedonaca,- -
Sajam suradnje
uZagrebu
Najveda privredna manifestacija u Jugo-slavlji
,i jedna od najvedih u svijetu — je-sen- ski
medunarodni Zagrebadki velesajam
— ove бе se godine odrzati od 15. do 24.
septembra. Natoj sajamskoj prlredbi, za
koju se ve6 sada vrSe pripreme, okupit de
se Izlaga6i iz oko 60 zemalja sa svlh pet
%
I
}
}
и
i
l
I
S
f:1
WSSSSSSSSSSSSMWWSM
S 537-252- 2
zavr6lla je radom ovih dana. Oyom akcijom
gradi se najvebi dje6Ji I omladinski rekrea-cio- ni
centar na Jadranu, na otoku Obonja-n- u,
prozvanom "Otok mladosti" u бЊеп-sko- m
arhipelagu.
U prvoj smjeni radilo je osam brigada iz
Slunja, Zadra, Kosoyske Mitrovice, Kru-6evc- a,
Petrinje, Olova, Bratunca i brigada
Saveza izvida6a Hrvatske, koje su okupile
oko 350 mladl6a i djevojaka. S radom je
odmah nastavila druga smjena — 11 briga-da
izZagreba, Krlzevaca, Koprivnice, Ша,
Bugojna, Tltovog Velesa, Kragujevca, Ko-1аб!- па
i iz drugih mjesta,_Likupno oko 550
mladih. Onl бе raditi do 5. augusta kada 6e
ih zamijeniti treda smjena, posljednja u
ovoj godini, i u njoj 6e bitl oko 500 briga-dir- a
i brigadlrki. i
Prvi radovi na ovom jedinstvenom otoku,
na Obonjanu, робеИ su јоб 1971. godine
kada je taj nenaseljeni otok Skupfitina
opdine Sibenik poklonlla Savezu izvida6a
Hrvatske za Izgradnju najvedeg dje6jeg i
omladinskog rekreacionog centra na Ja-dranu.
Po dovr6etku, na ovom бе otoku
modi Ijetovati oko 3.000 djece i omladine.
PROSLAVA DANA USTANKA
U DIVOSELU
Divoselo (Tanjug) — Podno Velebita, u
ustani6kom Divoselu, odrzana je 27. jula
glavna proslava Dana ustanka naroda i na-rodno- sti
Hrvatske za opdinu Gospid.
Tim povodom, nedalekood Spomen-do-m- a
palih boraca I zrtava faSizma, koji se
upravo zavrSava, odrfan je veliki narodni
zbor kojem je prisustvovalo oko 1 0.000 gra-dan- a,
omladine, pionira, pripadnika JNA iz
svih mjesta opdine i Like.
U torn ustanidkom selu prije 37 godina
boravio jeOkruinl komitet KPH za Liku, tu
je formiran prvi narodnooslobodila6ki od-bor
u Hrvatskoj, 1942. godine pioniri
osnivaju Partizansku detu. Divoselo je dalo
1100 palih boraca I zrtava faSizma. Njihova.
imena se ispisuju u spomen-prostor- u
doma, na б!Јет memorjjalnom uredenju
radi лаб poznati umjetnik.Kosta Angeli-Ra-dbvar- if.
korjtinenafa. i
Medu,(zlaga6ima bit de i oko 35 zemalja
u razvoju kao i brojne organizacij'e udrufe-no- g
rada Iz Jugosiavije koje.de imatj'p.riliku
syijetu predstavitj sybja" privredna idps'ti;.
gnuda"; Osnoyria obiljWja JesenskPg medu-narddn- og Veiesajma bit de meddnarodha '
razmjena Iskustava, poslovnost, privredhi
kontakti I sklapanje poslovnih ugovora
medu izlagadima. Takoder de se odrzati
ved tradicionalni "okrugli stol" zemalja u
razvoju o medunarodnoj trgovinskoj raz-mje- ni
zemalja u razvoju u okviru napora za
uspostavljanje novog ekonomskog medu-narodn- og
pokreta. Bit de posebno' analk"
zirani dosadaSnji hapori i iskustva u raz-voju
trgovinske,suradnje4prakti6nim гјебе-njim- a
za boijii i §iru suradnju.
50 CHARTER LIJETOVA U 1978.
ZAGREB, LJUBLJANA,
BEOGRAD I SKOPJE
BORAVAK OD 3 NEDELJE DO 3 MJESECA
CIJENE OD $419. - DO $499.
SA JET AVIONIMA BEZ PRESJEDANJA
Uslijed'ATC prppisa, rezervacije se primaju najkasnije dq,45
dana. prije polaska aviona. Javite se za Vase rezervacije. pra-vovremenb,.- dok jos ima slpbodnih mjesta. .'
Zadplazak Vase rodbine u pbsjetiiz Zagreba, imamo veliki
izbor j eft inih charter Jijetova sa boravkom u Kanadi od 1 do 6
mjesecf. .., t . J
; ' v v, INCOME TAX'
Avionske karte na redovitim linijama, APEX — Youth Fares.
Rentanje automobila. Pravljenje pasosa i viza.
Javno biljeznicki ured.
B. Cosulich, Notary Public —
--m
LTD.
1240 BIOOR ST. W.
TORONTO. ONT.. CANADA M6H 1N5
Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 p.m., subotom do
2.00 p.m. Џммм
TRAVEL SERVICE
Is
I
i
Is