000401 |
Previous | 7 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
дае-;г.- " "тг--- - " - - f fl#!"V~ Mr """%; "лс;"1 "? s''";;,
ft '' .ГГУД
„£ 4
ZAJEDNICARSKI DANI U KANADI RUKOVET VESEJLJA. I ишвшш Lado
NOSTALGIJE v
(Nnstnvak su stranc 5)
ma. KUD "Milica Krizan" koje nosi imc
jednc od brojnih zrtava fasizma u pro-slo- m ratu. Osnovano jc krajcm fcbruara
1 948. godine i djeluje na cisto amaterskoj
osnovi. Pokrovitelj drustva jc osjecka
Tvornica secera, ciji direktor je Ivo Smo-lj- o,
a koji u svojstvu poocima putuje sa
drustvom. Plcsni i glazbeni voditelji dru-stva
su Mato Kopic i Dusan Topic, pod
nadzorom Zeljka Cikija. Sveukupni
umjetnicki prilaz u izvodenju folklora
ovog drustva nalazi se pod mentorstvom
Ivana Ivancana, jednog od najpoznatijih
folklora u zcmlji. Svojstveni kriticar i
putopisac drustva je profesor Slavko
Marjanovic, inace visestruki umjetnik,
koji ovoj omladini poslije svakog nastupa
daje ocjene!
kog nastupa daje ocjene!
Tokom svog dugogodisnjeg rada ovo
drustvo je bezbroj puta nastupalo u zem-Ij- i,
po Evropi i na domacoj televiziji,
, snimilo izvjestan broj ploca i primilo niz
nagrada — od pokrajinskih do najvisih
drzavnih. Svojom posjetom Hamiltonu
gosti iz starog kraja uvelicali su nas dan
godine, na cemu im najtoplije zahvalju-jem- o.
Oni su pak, u znak zahvale i pri-znan- ja
iseljenicima, dodijelili nasoj Fe-derac- iji
svoju plaketu, koju je Ivo Smoljo
urucio Marijanu Kruzicu.
Inace, iseljenicki piknici, proslave i
©
Revolucionarna plima koja se
1848. godine razlila gotovo cita-vo- m
Evropom posvuda je vodila
istom zavrsetku. Glavnu bitku vo-dil- i
su proletarijat i sitna burzoazi-j- a
a plodove je ubrala srednja i
krupna burzoazija. Na kraju se se
sile reakcije okrenule protiv radni-ck- e
klase, ne prezajuci od najdra-sticniji- h
mjera kontrarevolucionar-no- g
nasilja. U danima dok je buk-tal- o
na sve strane, Karl Marx koji
je vec iza sebe imao glasoviti i
snazni Komunisticki manifest i
upravo napisao Zahtjeve Komu-nistick- e
partije Njemacke s pro-gramo- m
radikalnih mjera demo-kratsk- e
revolucije, stigao je Za-jedno
s Friedrichom Engelsom li
Njemacku da svojim djelovanjem
pomogne akcijama progresivnih
snaga Za sjediste je izabrao
Koln, centar najrazvijenije i naj-slobodn- ije
Rajnske oblasti.
Tu je na njegovu inicijativu 1.
lipnja 1848. pokrenut list Nove
Rajnske novine koji je iducu go-din- u
dana sluzio za propagandu
ciljeva i zadataka revolucije. List
je formiran kao dionicarsko dru-stvo
ali je vec poo,ije prvih broje-v- a
vecina dionicara napustila novi-ne,
bijesna na Marxove borbene
i ostre clanke. Engels je kasnije
napisao: - Politicki program Novih
Rajnskih novina sastojao se od
dvije glavne tocke: jedinstvena,
nedjeljiva i demokratska Njema-ck- a
Republika i rat protiv Rusije,
koji bi imao dovesti i do ponovnog
uspostavljanja Poljske. Ton lista
niposto nije bio svecan, ozbiljan ili
odusevljen. Imali smo protivnike
dostojne samo prezira i s njima
smo bez izuzetka postupali s kraj-nji- m
prezirom. . .
Marx je zajedno sa svojom ma-lo- m
redakcijom, sibao po preziv-jeli- m
njemackim monarhijama, ka-mari-li,
plemstvu ali i po novim ku-miri-ma
koje je stvorila revolucija,
30 ministrima - kvazi-revo-ucionarn- ih
vlada, frankfurtskoj i
jerlinskoj skupstini. Nove Rajn-ske
novine strasno su se zalaga-l- e
za pobjedu revolucije, psvjet-Ijaval- e
njene putove, poticale re-do- ve
revolucionarnih boraca i ra-zoblica- vale
kukavicluk njemacke
burzoazije. Marx je u svojim tek-stovi-ma
detaljno analizirao dru-stve- na
kretanja i iznosio daleko-vidn- e
politicke prognoze cime je
pridonosio sirenju marksizma i
Мајпзже
Marx ! Engels u mladim
danima
ino, nisu samo prilika da se; vide prijatclji
i poznanici, steknu nova poznanstva, vec
su i povod za razmisljanje, za podsjecaje
i budenje uspomena na minule dane —
sjecanja na rodni prag i zavicaj. Nosta-lgia,
onaj potis'iiuti, prigusen nespokoj,
ceznja za svim onim cega vise nema po-seb- no
se produbljuje kad nam dodu u
goste "djeca iz starog kraja".
A tako je bilo i ovom prilikom. Stojite
tamo, slusate i gledate svo onu ljepotu,
pogledate u necije orosene oci, a prcd
vama promicu slike, prizori — veceri,
mjeseci, godine. Kao na primjer: sa-vrse- no
je proljetno predvecerje, blazeni
siniraj dana, ljudi svrljaju po selu i tiho
cavrljaju, umukle su i ptice i povukle se
na konak, pomalo jenjava i uobicajena
rapsodija zaba i cvrcaka, preko obzorja
se sporo ali uporno prikrada sumrak, kad
iza brijega odjednom zagrme tambure i
neko tamo grlato, prkosno seosko co-ban- ce
povede becarac sto odjekuje doli-no- m:
Ad nece moja tambura da svira,
odkako se mila zarucila. . . To bi bio znak da stizu momci na prelo
i da ce ispred kuce najsretnije cure u
zaselku zapoceti talambas sto ce potrajati
do u sitne sate.
I eto zbog cega se na ovom pikniku
afirmaciji Saveza komunista, pro-leters- ke
partije novog tipa koja je
pravila prve korake na popristu
klasne borbe. - Mi smo imali zadovoljstvo,
napisao je Engels, da su nase no-vin- e
bile jedini list u Njemackoj,
pa gotovo i u Evropi, koji je zasta-v- u
zgazenog proletarijata drzao
visoko uzdignutu u tren'utku kada
su burzoazija i malogradanstvo
svih zemalja zasipali pobijedene
svojim prljavim klevetama. . .
Reakcija je u svibnju 1849. po-slije
301. broja zabranila Marxov
list. Ali, njegovi tvorci se nisu pre-dal- i.
Odstupili su, prema Engelso-vi- m
rijecima, s oruzjem i opre-mo- m,
sa zvonkom muzikom i ra-zvijen- om
crvenom zastavom po-sljednj- eg
crvenog broja u kome
je upucena poruka radnicima: - Redaktori Novih Rajnskih
novina zahvaljuju vam pri rastan-k- u
na ukazanoj im suradnji. Njiho-v- a
posljednja rijec bit ce uvijek i
svuda: Oslobodenje radnicke kla-se!
ВШ
ишјјШЈмавдЈШмашштмш!
gSSakon nastupa u Kini zagrebacki umjefnici gostovat
ce u japanskom gradu Kobeu
PEKING (Od stalnog dopisnika Vje-snik- a) - Ansambl narodnih plesova
i pjesama Lado u utorak je prvi put
nastupio u Pekingu i odusevio vi§e od
tisucu gledalaca, medu kojima je bio i
potpredsjednik Svekineskog narodnog
kongresa Huan Hua (u svijetu poznati-j- i
po funkciji ministra yanjskih poslo-v- a,
sto je bio donedavno).
Zagrebacki izvodaci su tim nastu-po- m
otpoceli dvotjednu turneju po Ki-ni,
poslije koje odlaze na Univerzijadu
u japanski grad Kobe.
Pred kineskom publikom nas an-sambl
je izveo 16 plesova i pjesama iz
novopripremljenog cjelovecernjeg
programa kojim predstavlja bogatstvo
folklora nasih narodnosti i naroda.
Gledaocima barem dio plesova ill neki
citava masa prisutnih pridruzila orkestru
"Zumberak" — koji je svirao za pies
— i pri kraju dana izvodio pjesmu
"Crven fesic".
Pa da li se moze na Ijepsi nacin
okoncati jedna proslava!
Anton KOSTELAC
Odsjek 617 H.B.Z.
Welland, Ontario
SHE
OPS
of
njihovi elementi nisu bili iznenadujuda
novost, jer neke od 56 naroda i narod-nosti
NR Kine u svome folkloru imaju
slicnih elemenata.
Poslije drugog nastupa u Peohu (15.
kolovoza), Lado nastavlja kinesku
turneju gostovanjem 19. i 21. u Sangaju,
gradu prijatelju Zagreba i 22. i 23. ko-lovoza
u Suzhouu, kineskoj VenecijL
gradu kanala, parkova i cvijeca iz ki-nes-ke
izreke: Ono sto je raj na nebu,
to su Hangzhou i Shuzhou na zem-lji- ..
Dalekoistocnu turneju zavrsit ce u
Japanu, u Kobeu na medunarodnom
festivalu u danima Univerzijade 85.
Najvazniji nastup Lado ce imati 26.
kolovoza, kada je Dan Zagreba na Uni-verzija- di
i preuzimanje zastave Igara.
T. BUTORAC
Inicrnational Youth Year
198S
IK
Annee Internationale
de la jeunesse 1985
TINSKI
IZBORI
Od 3. septembra 1985. godine, popisivac koji ce nositi sa sobom identifikacionu kartu, posetice
vase mesto stanovanja za nekoliko minuta da bi ustanovio osnovne informacije kojima
se odreduje:
@ Vase pravo glasa u opstinskim izborima za slcolske odbore koji ce se odrzati 12.
novembra ove godine;
® raspored vaseg poreza za obrzovanj e izmedu javnog (public) i posebnog (separate)
skolskog sistema;
® raspodela provincijskih i lokalnih uprava pri smanjenju poreznih izdataka;
© sastav liste porotnika i
© informacije o stanovnistvu potrebne za druge opstinske programe.
Popisivac mora ustanoviti ime, doba starosti, vlasnicki status (na primer da li ste
vlasnik ili stanar), potporu skolskog sistema i mesto stanovanja svih ukucana.
Kada vas poseti popisivac, pregledajte molimo vas, da li su informacije na popisnoj
listi tacne. Ako nisu, ispravite i overite ispravke.
Ako niste kod kuce, lista ce biti ostavljena za vas. Ako su potrebne izmene, molim
vas, ucinite to i posaljite postom popisnu listu, sto ranije, u koverti koju cete naci
sa listom i na kojoj su placene postanske marke. Za sve druge informacije,
kontaktirajte molimo vas, lokalni porezni ured.
©
Ontario
Ministry
Revenue
Translated by this publication from text provided by the Ministry of Revenue.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, October 10, 1985 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1985-08-29 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000263 |
Description
| Title | 000401 |
| OCR text | дае-;г.- " "тг--- - " - - f fl#!"V~ Mr """%; "лс;"1 "? s''";;, ft '' .ГГУД „£ 4 ZAJEDNICARSKI DANI U KANADI RUKOVET VESEJLJA. I ишвшш Lado NOSTALGIJE v (Nnstnvak su stranc 5) ma. KUD "Milica Krizan" koje nosi imc jednc od brojnih zrtava fasizma u pro-slo- m ratu. Osnovano jc krajcm fcbruara 1 948. godine i djeluje na cisto amaterskoj osnovi. Pokrovitelj drustva jc osjecka Tvornica secera, ciji direktor je Ivo Smo-lj- o, a koji u svojstvu poocima putuje sa drustvom. Plcsni i glazbeni voditelji dru-stva su Mato Kopic i Dusan Topic, pod nadzorom Zeljka Cikija. Sveukupni umjetnicki prilaz u izvodenju folklora ovog drustva nalazi se pod mentorstvom Ivana Ivancana, jednog od najpoznatijih folklora u zcmlji. Svojstveni kriticar i putopisac drustva je profesor Slavko Marjanovic, inace visestruki umjetnik, koji ovoj omladini poslije svakog nastupa daje ocjene! kog nastupa daje ocjene! Tokom svog dugogodisnjeg rada ovo drustvo je bezbroj puta nastupalo u zem-Ij- i, po Evropi i na domacoj televiziji, , snimilo izvjestan broj ploca i primilo niz nagrada — od pokrajinskih do najvisih drzavnih. Svojom posjetom Hamiltonu gosti iz starog kraja uvelicali su nas dan godine, na cemu im najtoplije zahvalju-jem- o. Oni su pak, u znak zahvale i pri-znan- ja iseljenicima, dodijelili nasoj Fe-derac- iji svoju plaketu, koju je Ivo Smoljo urucio Marijanu Kruzicu. Inace, iseljenicki piknici, proslave i © Revolucionarna plima koja se 1848. godine razlila gotovo cita-vo- m Evropom posvuda je vodila istom zavrsetku. Glavnu bitku vo-dil- i su proletarijat i sitna burzoazi-j- a a plodove je ubrala srednja i krupna burzoazija. Na kraju se se sile reakcije okrenule protiv radni-ck- e klase, ne prezajuci od najdra-sticniji- h mjera kontrarevolucionar-no- g nasilja. U danima dok je buk-tal- o na sve strane, Karl Marx koji je vec iza sebe imao glasoviti i snazni Komunisticki manifest i upravo napisao Zahtjeve Komu-nistick- e partije Njemacke s pro-gramo- m radikalnih mjera demo-kratsk- e revolucije, stigao je Za-jedno s Friedrichom Engelsom li Njemacku da svojim djelovanjem pomogne akcijama progresivnih snaga Za sjediste je izabrao Koln, centar najrazvijenije i naj-slobodn- ije Rajnske oblasti. Tu je na njegovu inicijativu 1. lipnja 1848. pokrenut list Nove Rajnske novine koji je iducu go-din- u dana sluzio za propagandu ciljeva i zadataka revolucije. List je formiran kao dionicarsko dru-stvo ali je vec poo,ije prvih broje-v- a vecina dionicara napustila novi-ne, bijesna na Marxove borbene i ostre clanke. Engels je kasnije napisao: - Politicki program Novih Rajnskih novina sastojao se od dvije glavne tocke: jedinstvena, nedjeljiva i demokratska Njema-ck- a Republika i rat protiv Rusije, koji bi imao dovesti i do ponovnog uspostavljanja Poljske. Ton lista niposto nije bio svecan, ozbiljan ili odusevljen. Imali smo protivnike dostojne samo prezira i s njima smo bez izuzetka postupali s kraj-nji- m prezirom. . . Marx je zajedno sa svojom ma-lo- m redakcijom, sibao po preziv-jeli- m njemackim monarhijama, ka-mari-li, plemstvu ali i po novim ku-miri-ma koje je stvorila revolucija, 30 ministrima - kvazi-revo-ucionarn- ih vlada, frankfurtskoj i jerlinskoj skupstini. Nove Rajn-ske novine strasno su se zalaga-l- e za pobjedu revolucije, psvjet-Ijaval- e njene putove, poticale re-do- ve revolucionarnih boraca i ra-zoblica- vale kukavicluk njemacke burzoazije. Marx je u svojim tek-stovi-ma detaljno analizirao dru-stve- na kretanja i iznosio daleko-vidn- e politicke prognoze cime je pridonosio sirenju marksizma i Мајпзже Marx ! Engels u mladim danima ino, nisu samo prilika da se; vide prijatclji i poznanici, steknu nova poznanstva, vec su i povod za razmisljanje, za podsjecaje i budenje uspomena na minule dane — sjecanja na rodni prag i zavicaj. Nosta-lgia, onaj potis'iiuti, prigusen nespokoj, ceznja za svim onim cega vise nema po-seb- no se produbljuje kad nam dodu u goste "djeca iz starog kraja". A tako je bilo i ovom prilikom. Stojite tamo, slusate i gledate svo onu ljepotu, pogledate u necije orosene oci, a prcd vama promicu slike, prizori — veceri, mjeseci, godine. Kao na primjer: sa-vrse- no je proljetno predvecerje, blazeni siniraj dana, ljudi svrljaju po selu i tiho cavrljaju, umukle su i ptice i povukle se na konak, pomalo jenjava i uobicajena rapsodija zaba i cvrcaka, preko obzorja se sporo ali uporno prikrada sumrak, kad iza brijega odjednom zagrme tambure i neko tamo grlato, prkosno seosko co-ban- ce povede becarac sto odjekuje doli-no- m: Ad nece moja tambura da svira, odkako se mila zarucila. . . To bi bio znak da stizu momci na prelo i da ce ispred kuce najsretnije cure u zaselku zapoceti talambas sto ce potrajati do u sitne sate. I eto zbog cega se na ovom pikniku afirmaciji Saveza komunista, pro-leters- ke partije novog tipa koja je pravila prve korake na popristu klasne borbe. - Mi smo imali zadovoljstvo, napisao je Engels, da su nase no-vin- e bile jedini list u Njemackoj, pa gotovo i u Evropi, koji je zasta-v- u zgazenog proletarijata drzao visoko uzdignutu u tren'utku kada su burzoazija i malogradanstvo svih zemalja zasipali pobijedene svojim prljavim klevetama. . . Reakcija je u svibnju 1849. po-slije 301. broja zabranila Marxov list. Ali, njegovi tvorci se nisu pre-dal- i. Odstupili su, prema Engelso-vi- m rijecima, s oruzjem i opre-mo- m, sa zvonkom muzikom i ra-zvijen- om crvenom zastavom po-sljednj- eg crvenog broja u kome je upucena poruka radnicima: - Redaktori Novih Rajnskih novina zahvaljuju vam pri rastan-k- u na ukazanoj im suradnji. Njiho-v- a posljednja rijec bit ce uvijek i svuda: Oslobodenje radnicke kla-se! ВШ ишјјШЈмавдЈШмашштмш! gSSakon nastupa u Kini zagrebacki umjefnici gostovat ce u japanskom gradu Kobeu PEKING (Od stalnog dopisnika Vje-snik- a) - Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado u utorak je prvi put nastupio u Pekingu i odusevio vi§e od tisucu gledalaca, medu kojima je bio i potpredsjednik Svekineskog narodnog kongresa Huan Hua (u svijetu poznati-j- i po funkciji ministra yanjskih poslo-v- a, sto je bio donedavno). Zagrebacki izvodaci su tim nastu-po- m otpoceli dvotjednu turneju po Ki-ni, poslije koje odlaze na Univerzijadu u japanski grad Kobe. Pred kineskom publikom nas an-sambl je izveo 16 plesova i pjesama iz novopripremljenog cjelovecernjeg programa kojim predstavlja bogatstvo folklora nasih narodnosti i naroda. Gledaocima barem dio plesova ill neki citava masa prisutnih pridruzila orkestru "Zumberak" — koji je svirao za pies — i pri kraju dana izvodio pjesmu "Crven fesic". Pa da li se moze na Ijepsi nacin okoncati jedna proslava! Anton KOSTELAC Odsjek 617 H.B.Z. Welland, Ontario SHE OPS of njihovi elementi nisu bili iznenadujuda novost, jer neke od 56 naroda i narod-nosti NR Kine u svome folkloru imaju slicnih elemenata. Poslije drugog nastupa u Peohu (15. kolovoza), Lado nastavlja kinesku turneju gostovanjem 19. i 21. u Sangaju, gradu prijatelju Zagreba i 22. i 23. ko-lovoza u Suzhouu, kineskoj VenecijL gradu kanala, parkova i cvijeca iz ki-nes-ke izreke: Ono sto je raj na nebu, to su Hangzhou i Shuzhou na zem-lji- .. Dalekoistocnu turneju zavrsit ce u Japanu, u Kobeu na medunarodnom festivalu u danima Univerzijade 85. Najvazniji nastup Lado ce imati 26. kolovoza, kada je Dan Zagreba na Uni-verzija- di i preuzimanje zastave Igara. T. BUTORAC Inicrnational Youth Year 198S IK Annee Internationale de la jeunesse 1985 TINSKI IZBORI Od 3. septembra 1985. godine, popisivac koji ce nositi sa sobom identifikacionu kartu, posetice vase mesto stanovanja za nekoliko minuta da bi ustanovio osnovne informacije kojima se odreduje: @ Vase pravo glasa u opstinskim izborima za slcolske odbore koji ce se odrzati 12. novembra ove godine; ® raspored vaseg poreza za obrzovanj e izmedu javnog (public) i posebnog (separate) skolskog sistema; ® raspodela provincijskih i lokalnih uprava pri smanjenju poreznih izdataka; © sastav liste porotnika i © informacije o stanovnistvu potrebne za druge opstinske programe. Popisivac mora ustanoviti ime, doba starosti, vlasnicki status (na primer da li ste vlasnik ili stanar), potporu skolskog sistema i mesto stanovanja svih ukucana. Kada vas poseti popisivac, pregledajte molimo vas, da li su informacije na popisnoj listi tacne. Ako nisu, ispravite i overite ispravke. Ako niste kod kuce, lista ce biti ostavljena za vas. Ako su potrebne izmene, molim vas, ucinite to i posaljite postom popisnu listu, sto ranije, u koverti koju cete naci sa listom i na kojoj su placene postanske marke. Za sve druge informacije, kontaktirajte molimo vas, lokalni porezni ured. © Ontario Ministry Revenue Translated by this publication from text provided by the Ministry of Revenue. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000401
