Nase Novine, October 10, 1985

              М4Г,И mm Шж
I 14
fil #
ff 1#Т1377ТгШш7jlet ввмтЛ
Dragi drugovi i drugnrice,
U prilogu ovog lista naci cete cek
od sedamdeset pet dolara. Svota na-menj- na
za obnovu i fond za George
Maltara, Argentina. Ne znam tacno
kada izlazi pretplata za Argentinu,
ovog ili pros log mjeseca.
Ovde pada kisa cjeli tjedan i dosta
je hladna.
Drugarski vam pozdrav do drugog
razgovora, ostajem vas,
P. Radmanic
Calgary, Alta
Dragi drugovi,
Prilazemo $30.00 za pretplatu na
"NN".
Izvinjavamo se na zakasnjenju pret-plate.
K.D.
Toronto
Drugovi:
Nedavno sam se vratila iz Jugosla-vij- e i tamo sam nasla jednu pretplatu
za "Nase novine".
Drug Vujanovic koji zivi u Ulcinju
zeli da cita nas list, jer sam njemu i
njegovoj familiji pricala ' 'Nasim no-vina- ma ' '.
Nada Arar
Hamilton, Ont.
Dok je drugarica Nada
Arar bila u Jugoslaviji i tamo nasla jednu novu pretplatu,
njen muz Viktor Arar nije se-de- o "skrstenih raku". I on je nasao jos jednu pretplatu,
te su tako njih dvoje stavili
Hamilton, sa Cetvrtog na
trece mesto po broju novih
pretplata. Viktor Arar je, sa
treceg, na drugom mestu, po-jedinacn- og takmicenja u na-lazen- ju novih pretplata. Ce-stita- mo drugarici Nadi Arar
kao jedinoj od novih aktivista
za nove pretplate na nas list.
— UREDNISTVO
FRANCUSKE
U istom vagonu blizu Pariza, u sumi
Kompijenju, gde je marsal Fosh 11. no-vemb- ra
1918. stavio potpis na nemacku
kapitaulciju, tacno pre 45 godina, 22. juna
1940. u 18,50 casova potpisano je tako-zvan- o
primirje izmedu Nemacke i Francu-ske- .
Protokol je s nemacke strane potpisao
general Kajtel, nacelnik staba nemacke Vr-hov- ne
komande, a sa Francuske strane kao
opunomocenik francuske vlade general En-seng- e.
Francuska Vlada nalazila se tada u
Bordou i primila je ostra upozorenja s druge
strane Lamansha da se s Nemackom ne
potpisuje nikakvo primirje, zapravo kapitu-lacij- a,
koja je stupila na snagu 25. juna u
0,35 casova. Protokol je obuhvatao obu-stav- u
rata u francuskoj metropoli i preko-morski- m
posedima, razoruzanje i demobli-zacij- u
ostataka francuske vojske, zabranu
proizvodnje ratnog materijala, okupaciju
delova Francuske od nemackih i italijan-ski- h
trupa, prikupljanje, razoruzanje i de-mobiliza-ciju
ratne flote, uz druge odredbe
koje su ponizavale Francusku. "Politika"
je tim povodom prenela izjavu britanskog
premijera Winstona Churchill-a- , koji je na
vest o kaprtualciji Francuske rekao "Sa bo-lo- m
i zaprepascenjem primljena je vest da
je francuska vlada u Bordou primila uslovc
koje su joj diktirali Ncmci. Britanska vlada
cvrsto veruje da ce, ma sta se desilo, biti
u mogucnosti da nastavi rat, bez obzira na
to da se on vodi na moru, vazduhu ili
kopnu, da ce ga voditi do kraja, i da ce on
bu. krunisan uspehom.Tog istog dana, kad
je kapitulirala Francuska, nemacke trupe
napale su Sovjetski Savez cime se iz korena
izmenio vojni i politicki odnos snaga u dru-gom
svetskom ratu. Velika Britanija je iz-gub-ila
Francusku kao saveznika, dabivsi
dva nova — Sovetski Savez i kasnije SAD.
5Д-Љ'И"Ј"'Ч-
ЖТЧ
''u'-!'J'JeiW'-№imfl,55-li','it.Jr5%-
Ts,Hi цгаи-1ич- ч 3f,rt'-VWc- s тлл TV4"-insi7'45- r,
w
o
li
Petar KURTIC:
UURUGVAJUI ARGENTINI
U utorak 9. aprila ove godine sam stigao
u Urugvaj, poslije 9 godina i dva mjeseca
izgona.
Iako je bio radni dan a vrijeme kisovito,
veliki broj drugova, prijatelja i sunarod-njak- a
me je docekao na aerodromu.
Sve vrijeme do nedjelje sam primao po-sje- te
drugova a u nedjelju 14. aprila sam
se pojavio u radio-emisi- ji Jugoslavenskog
"Bratstva", donoseci pozdrave iz Jugosla-vij- e
i najavljujuci poslijepodnevnu ca-jan- ku
u "Bratstvu".
Prva stvar sto me je neugodno iznena-dil- a
je da je u posljednjih 9 godina veliki
broj nasih starih drugova zavrsio svojim
zivotom, ili usljed velike starosti, ili us-lje- d
bolesti. Vec se je osjecala velika pra-znin- a
u drustvu.
Druga stvar sto me je bolila je ta da je
jedan koji je dugo godina bio na rukovod-stv- u
"Bratstva" odmah poslije mog ne-stan- ka
iz Urugvaja ucinio sve moguce da
drustvo upropasti i u tome je imao pri-licn- o
uspjeha sve dok ga drugovi nisu ras-krink- ali
i iskljucili iz svojih redova.
I ovdje se je ispoljila ona nasa stara na-rod- na izreka da vise zla moze napraviti
jedan neprijatelj u kuci nego stotinu izvan
kuce.
Od svog osnutka 1928. "Bratstvo" je, na-vikun- to
da se bori bez icije pomoci, uvijek
uspjesho odolijevalo, ali protiv unutra-snje- g
neprijatelja, koji je vrlo vjeSto i
poodmuklo radio, tesko je bilo da se bori.
Sada je postalo ocito da je taj isti eleme-na- t
uvijek bio nas neprijatelj, u sluzbi
tudih interesa, ali dok sam ja bio u Uru-gvaj- u,
nije imao prilike da ispolji svoje
namjere. Cim mu se je pruzila prilika, po-ce- o
je svoj "rad".
Ostao sam samo dva mjeseca u Urugva-ju- ,
jer mi nije bilo moguce vise, i kroz to
vrijeme uspjeli smo da ozivimo rad u
"Bratstvu". Nekoliko drugova i srugarica
mi je obecalo da ce se prihvatiti da rade
u novom Upravnom odboru. Ako ivrsi-obecanj- e
"Bratstvo" ce ponovo da kron
velikim koracima naprijed, uiuuoc i.un.i-ranj- u
stare generacije. Obecali su mi uci
u novi Odbor tri druga i jedna drugarica,
rodenih u Jugoslaviji i pet drugarica ro-den- ih
u Urugvaju.
23. maja sam u drustvu druga Lo,o
Drmaca otputovao u Argentinu na pio-slav- e drustava "Triglav" na sjeverois-tocno- m
dijelu grada Buenos Airesa i J u
goslavenskogdoma" na juznom dijelu gni-da- .
. Drugo i su nam priredili veliki docek u
obadva kluba
Imaju nekc subjektivne poteskoce, us-le- d
razilazenja izmedu tvz. "naprednih" i
"umjerenih" elemenata, ali se nadamo da
ce i to prebroditi. Glavne poteskoce su
druge naravi. sto cemo navesti nize.
9. juna su mi drugovi u Urugvaju napra-vil- i
oprostajni rucak, a 12. su se sa mnom
oprostili na aerodromu Carrasco. Bio je
tuzan i dirljiv oprostaj. Dosla je velika
masa nasih drugova i prijatelja, jer su svi
bili svjesni da je to nase posljednje vide-njeuzivot- u.
Niti cu ja viseikada u Urugvaj
niti ce 90rf od njih ikada u Jugoslaviju.
Ekonomska situacija u Urugvaju i Ar-genti- ni
je vrlo teska, a to se odrazava i na
nasu koloniju. Ljudi nemaju novaca da bF
putovali do Wubova, a jos manje da bi u
njima trosi . Dolaze oni koji su najsvje-snij- i.
Mi i.' Jugoslaviji imamo teskih ckonom-ski- h
problema nas standard zivota jos u i--
jek
ji- - 'i opadaiiju. Sjecamo se da jc iki
stand. нч! ud 1962. do 1980. rastao velikom
brzii м ;i pdsliio smrti druga Tita smo u
stain aUu. uiko da se danas nalazimo
na visini 1966. Sa svim time nas standard
u Jug(.-lavij- i je danas na mnogo viscm ste-pen- u
nego a Argcntini i Urugvaju 'i u ml
je bilo Iako ustanoviti, jer sam uspon di-va- o
kupovnu uioc .odnog prosjecno rad-nik- a
u Juj4o-.l- a iji sa kupovnom moci u Ar-gcntini
i Urugvaju.
.£ ??
Od 13. do 16. jula sam bio u Bugarskoj
da posjetim moje stare drugove Bugare,
povratnike iz Urugvaja, koji su se povratili
u Bugarsku izmedu 1948. i 1967.
Lijepo su me docekali na zeljeznickoj
stanici. Vlak je kasnio 3 sata i oni su me
cekali do 11 sati u noci.
Primili su me kao starog druga i prijate-lja,
nisu htjeli ni da cuju o nekom hotelu,
nego kod njih. Razgovarali smo o svemu i
svacemu, obilazili smo sve djelove Sofije
i okolicu unatoc strasnoj vrucini.
Kod njih je cistoca na visokoj razini, a
nemaju ni jednog radnika bez posla. Nji-hov- a
trgovina nije nikako oprskrbljena
kao nasa u Jugoslaviji ili kao Madzarska
a niti posluga u trgovinama'nije na nasoj
visini. Imaju sve ono sto im je potrebno,
ne fall ini msta i cijene su dosta niske.
Opazili smo da se na svima novim zgra-dam- a ulazna vrata nalaze udubljena i
pred vratima siroka klupa da ljudi sjednu,
da.se odmaraju i da uspostavljaju ljudske
kontakte.
(Kod nas je to kao i u svima gradovima
svijeta, ljudi zive godinama u jednoj
zgradi ali nemaju nikakva dodira izmedu
sebe niti se poznaju.)
Druga stvar Sto nas je iznenadila je da
na svakom koraku u Bugarskoj, s kim smo
god stupali u vezu, odmah nas pitaju za
"Lepu Brenu" i kazu nam da su njezine
kasete najpopularnije u Bugarsko. To nas
je malko iznenadilo.
I kada govorimo o "Lepoj Breni" da ka-zem- o
jos nesto. Njezina zvijezda je naglo
porasla na jugoslavenskom nebu. U 1984.
godini je dosegla svoj zenit i sada pola-gan- o ide prema svom zapadu.
Kada su Milku Planinc pitali novinari
kako bi ona Qcijenila svoj period vladanja,
rekla je da ce se spominjati da je ona bila
Prod1 K'dnica vlade u vrijeme dok je Lepa
Lrei. dominirala estradom u Jugoslaviji.
Lepa Brena je gostovala nekoliko puta
u Australiji i Kanadi. Ne znam kako su
protekli njezini koncerti u Kanadi, ali u
Australiji pred desetinama hiljada gleda-laca- .
ona je zavrsila svoje koncerte sa pje-smo- m
"Jugoslavijo, Jugoslavijo", izaziva-juc- i
ustase u svom brlogu.
Povratak iz Bugarske
U vlaku smo putovali s jednim inzenje-ro- m
Srbijancem, koji je nastanjen u Skop-Ij- u
od svrsetka rata.
Od njega smo doznali neke stvari za koje
inace ne bi znali. Njegova mlada kcerka
ima deformaciju kicme, koja se u Jugosla-viji
ne operira. Isao je u Zapadnu Nje-mack- u
i trazili su mu 30 hiljada dolara.
ћесепо mu je da se to operira u Bugarskoj
i on je uredio da mu kcer operiraju za hi-ljad- u
dolara, sto ce drage volje da plati.
Rekao nam je da preko 10 hiljada Make-donac- a
i Srba radi u Bugarskoj na privre-meno- m radu. Ja sam jednog sreo u Sofiji
i vidio sam u dokumentu kojeg je posjedo-va- o
taj nas covjek da mu bugarske vlasti
produzuju boravak svakih 6 mjeseci.
Tako nadziru ponasanjesvakogdoselje-nik- a
i ako im se ne svida jednostavno mu
uskrate produzenje boravka.
SAD
SIDA
naicesci
uzrok smrti
NEW YORK - SIDA je, prema saop-- ,
cenju amerifikih-zdravstv6ni- h ylaeti,
prosle godine u New Yorku bila пајбе-s- ci uzrok smrti muskaraca Izmedu 30
i 39 godinai:drugi najdeiuzrok
smrti zena izmedu 30 i 34 godine.4
Statistika kaze da je vi6e muftkaraca
spomenute starosrie grupe umrloproV
sle godine od sindroma stecenog nedo-statk- a
imuniteta (SIDA) negu uslijed
ubojstva, sambubojstva i od raka, U
grupi muskaraca starih izmedu 30 i 34
godine SIDA )e odgovorna 2a. 17 po-st- o
srnrtnih slucajeva, na ubojstva ot-- ,
pada 13 posto slucajeva, a na '
samou-bojstv- a
11 posto. --
N
. , Najcesci uzrok smrti muskaraca iz-medu
20 i 24 godine u New Yorku je
ubojstvo (40 posto.U grupi od 40 do 33
godine prve su na listi bile srcane'ba-lest- i
(25 postol zatinvrak (13 posto). ci-ro- za
i SIDA (pb 12 postoK(AP).;;;4'; "
§
§
§
1
§
§
§
S
1
§
§
§
§
§
ARGENTINA
Komisija za Malvine
BUENOS AIRES - Argentinska vlada
osnovala je komisiju sa zadatkom da za-stu- pa poslove Malvinskih (Falklandskih)
otoka. To je saopcilo argentinsko mini-starstv- o vanjskih poslova, precizirajuci da
ce ta komisija biti odgovorna za zastitu
drzavnih prava i privredni oporavak Mal-vinskih
otoka, otoka South Georgia i oto-ka'
South Sandwich. U saopcenju argentin-sko- g ministarstva vanjskih poslova poseb-n- q
se naglasava da je oporavak tih otoka
primarni zadatak argentinske vanjske
politike. (Xinhua)
NIKARAGVA: ORTEGINA IZ3AVA
Kljuc popustanja --
Kostarika
CIUDAD DE MEXICO - Nikaragvanski
predsjednik Daniel Ortega izjavio je da su
popustanje, sporazumijevanje i mir u ru-ka- ma vlade Kostarike. On je izrazio uvje-renj- e
da ce ta susjedna zemlja ipak dati
konkretan doprinos miru u Srednjoj Ame-ric- i.
Prema Orteginim rijecima, Nikaragva
je oduvijek bila spremna za dijalog s Ko-starik-om
za popustanje napetosti u odno-sim- a
i za rjesavanje i sprecavanje pogra-nicni- h incidenata. Tako je, prema njego-vi- m
rijecima, kljuc za povoljan razvoj od-no- sa
u rukama kostarikanskog predsjed-nik- a
Luisa Alberta Mongea.
Kao i u vise prilika ranije, predsjednik
Kostarike, Luis Alberto Monge pozurio je
da odgovori svom susjedu. U poruci upu-cen- oj
Ortegi, Monge tvrdi da ce mir u
Srednjoj Americi biti moguc jedino ako
Nikaragva smiri svoje unutrasnje razmi-ric- e.
(Tanjug)
Prijedlogj:
miroljubivo
osvajanje
Svemira
MOSKVA - Sovjetski Savez predlozio je
da se na dnevni red 40. zasjedanja Gen-erate
skupstine UN stavi pitanje meduna-rodn- e
suradnje o miroljubivom osvajanju
svemirskih prostranstava
O tome je u Moskvi objavljeno pismo
sovjetskog ministra vanjskih poslova
Eduarda Sevardnadzea generalnom se-kreta- ru
UN Perezu de Cuellaru. (Tanjug)
SSSR - SFR3
Sokolov primio
Stefanovskog
MOSKVA - Ministar obrane SSSR
marsal Sovjetskog Saveza Sergej Sokolov
primio je u Moskvi pomocnika saveznog
sekretara za narodnu obranu general-potpukovni- ka
Metodija Stefanovskog, koji
je proteklih dana boravio u radnom posje-t- u
oruzanim snagama Sovjetskog Saveza.
U toku susreta vodeni su razgovori o
suradnji oruzanih snaga dviju socijalisti-cki- h
prijateljskih zemalja (Tanjug)
Pravila protiv
nekonvencionalnih
BONN - Konzervativni clanovi zapad-nonjemack- og parlamenta Bundestaga za-htijev- aju da se usvoje posebna pravila po-nasan- ja
i da se odredi specijalna unifor-m- a
za clanove parlamenta Njihov zahtjev
je prvenstveno uperen protiv poslanika iz
redova radikalne stranke Zelenih, koji
sjednicama parlamenta prisustvuju u ne-konvenciona-lnoj
svakodnevnoj odjeci --
puloverima, trapericama i slicno. Poslanik
iz redova desnicarske Krscansko-socijain- e
unije (SCU) Matthias Engelsber-ger- ,
koji tvrdi da Zeleni poslanici lice na
demonstrante, uputio je predsjedniku
Bundestaga prijedlog pravilnika o pona-sanj- u
i uniformi clanova parlamenta, ali je
odbio da bilo sta detaljnije kaze o torn
svom potezu (Reuter)
Ostecen radio
americkih snaga
MONCHENGLADBACH - U blizini
Monchengladbacha kraj Dusseldorfa u
SR Njemackoj, eksplodirala je snazna
bomba koja je ozbiljno ostetila jedan ra-dio-prijem- nik
iz radio-mrez- e americkih
snaga koja pokriva cijelu Zapadnu Evro-p-u. Predstavnik americkih snaga je saop-ci- o
da prilikom eksplozije nije nitko ozlje-de-n,
ali je pricinjena velika steta naVadio-predajnik- u
visokom oko 60 metara On je
precizirao da predajnik i dalje stoji, ali da
vise ne moze raditi. To je treci napad na
postrojenja americkih snaga u SR Njema-ckoj
u toku tjedan dana. (AP)
v--