000397 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
М4Г,И mm Шж I 14 fil # ff 1#Т1377ТгШш7jlet ввмтЛ Dragi drugovi i drugnrice, U prilogu ovog lista naci cete cek od sedamdeset pet dolara. Svota na-menj- na za obnovu i fond za George Maltara, Argentina. Ne znam tacno kada izlazi pretplata za Argentinu, ovog ili pros log mjeseca. Ovde pada kisa cjeli tjedan i dosta je hladna. Drugarski vam pozdrav do drugog razgovora, ostajem vas, P. Radmanic Calgary, Alta Dragi drugovi, Prilazemo $30.00 za pretplatu na "NN". Izvinjavamo se na zakasnjenju pret-plate. K.D. Toronto Drugovi: Nedavno sam se vratila iz Jugosla-vij- e i tamo sam nasla jednu pretplatu za "Nase novine". Drug Vujanovic koji zivi u Ulcinju zeli da cita nas list, jer sam njemu i njegovoj familiji pricala ' 'Nasim no-vina- ma ' '. Nada Arar Hamilton, Ont. Dok je drugarica Nada Arar bila u Jugoslaviji i tamo nasla jednu novu pretplatu, njen muz Viktor Arar nije se-de- o "skrstenih raku". I on je nasao jos jednu pretplatu, te su tako njih dvoje stavili Hamilton, sa Cetvrtog na trece mesto po broju novih pretplata. Viktor Arar je, sa treceg, na drugom mestu, po-jedinacn- og takmicenja u na-lazen- ju novih pretplata. Ce-stita- mo drugarici Nadi Arar kao jedinoj od novih aktivista za nove pretplate na nas list. — UREDNISTVO FRANCUSKE U istom vagonu blizu Pariza, u sumi Kompijenju, gde je marsal Fosh 11. no-vemb- ra 1918. stavio potpis na nemacku kapitaulciju, tacno pre 45 godina, 22. juna 1940. u 18,50 casova potpisano je tako-zvan- o primirje izmedu Nemacke i Francu-ske- . Protokol je s nemacke strane potpisao general Kajtel, nacelnik staba nemacke Vr-hov- ne komande, a sa Francuske strane kao opunomocenik francuske vlade general En-seng- e. Francuska Vlada nalazila se tada u Bordou i primila je ostra upozorenja s druge strane Lamansha da se s Nemackom ne potpisuje nikakvo primirje, zapravo kapitu-lacij- a, koja je stupila na snagu 25. juna u 0,35 casova. Protokol je obuhvatao obu-stav- u rata u francuskoj metropoli i preko-morski- m posedima, razoruzanje i demobli-zacij- u ostataka francuske vojske, zabranu proizvodnje ratnog materijala, okupaciju delova Francuske od nemackih i italijan-ski- h trupa, prikupljanje, razoruzanje i de-mobiliza-ciju ratne flote, uz druge odredbe koje su ponizavale Francusku. "Politika" je tim povodom prenela izjavu britanskog premijera Winstona Churchill-a- , koji je na vest o kaprtualciji Francuske rekao "Sa bo-lo- m i zaprepascenjem primljena je vest da je francuska vlada u Bordou primila uslovc koje su joj diktirali Ncmci. Britanska vlada cvrsto veruje da ce, ma sta se desilo, biti u mogucnosti da nastavi rat, bez obzira na to da se on vodi na moru, vazduhu ili kopnu, da ce ga voditi do kraja, i da ce on bu. krunisan uspehom.Tog istog dana, kad je kapitulirala Francuska, nemacke trupe napale su Sovjetski Savez cime se iz korena izmenio vojni i politicki odnos snaga u dru-gom svetskom ratu. Velika Britanija je iz-gub-ila Francusku kao saveznika, dabivsi dva nova — Sovetski Savez i kasnije SAD. 5Д-Љ'И"Ј"'Ч- ЖТЧ ''u'-!'J'JeiW'-№imfl,55-li','it.Jr5%- Ts,Hi цгаи-1ич- ч 3f,rt'-VWc- s тлл TV4"-insi7'45- r, w o li Petar KURTIC: UURUGVAJUI ARGENTINI U utorak 9. aprila ove godine sam stigao u Urugvaj, poslije 9 godina i dva mjeseca izgona. Iako je bio radni dan a vrijeme kisovito, veliki broj drugova, prijatelja i sunarod-njak- a me je docekao na aerodromu. Sve vrijeme do nedjelje sam primao po-sje- te drugova a u nedjelju 14. aprila sam se pojavio u radio-emisi- ji Jugoslavenskog "Bratstva", donoseci pozdrave iz Jugosla-vij- e i najavljujuci poslijepodnevnu ca-jan- ku u "Bratstvu". Prva stvar sto me je neugodno iznena-dil- a je da je u posljednjih 9 godina veliki broj nasih starih drugova zavrsio svojim zivotom, ili usljed velike starosti, ili us-lje- d bolesti. Vec se je osjecala velika pra-znin- a u drustvu. Druga stvar sto me je bolila je ta da je jedan koji je dugo godina bio na rukovod-stv- u "Bratstva" odmah poslije mog ne-stan- ka iz Urugvaja ucinio sve moguce da drustvo upropasti i u tome je imao pri-licn- o uspjeha sve dok ga drugovi nisu ras-krink- ali i iskljucili iz svojih redova. I ovdje se je ispoljila ona nasa stara na-rod- na izreka da vise zla moze napraviti jedan neprijatelj u kuci nego stotinu izvan kuce. Od svog osnutka 1928. "Bratstvo" je, na-vikun- to da se bori bez icije pomoci, uvijek uspjesho odolijevalo, ali protiv unutra-snje- g neprijatelja, koji je vrlo vjeSto i poodmuklo radio, tesko je bilo da se bori. Sada je postalo ocito da je taj isti eleme-na- t uvijek bio nas neprijatelj, u sluzbi tudih interesa, ali dok sam ja bio u Uru-gvaj- u, nije imao prilike da ispolji svoje namjere. Cim mu se je pruzila prilika, po-ce- o je svoj "rad". Ostao sam samo dva mjeseca u Urugva-ju- , jer mi nije bilo moguce vise, i kroz to vrijeme uspjeli smo da ozivimo rad u "Bratstvu". Nekoliko drugova i srugarica mi je obecalo da ce se prihvatiti da rade u novom Upravnom odboru. Ako ivrsi-obecanj- e "Bratstvo" ce ponovo da kron velikim koracima naprijed, uiuuoc i.un.i-ranj- u stare generacije. Obecali su mi uci u novi Odbor tri druga i jedna drugarica, rodenih u Jugoslaviji i pet drugarica ro-den- ih u Urugvaju. 23. maja sam u drustvu druga Lo,o Drmaca otputovao u Argentinu na pio-slav- e drustava "Triglav" na sjeverois-tocno- m dijelu grada Buenos Airesa i J u goslavenskogdoma" na juznom dijelu gni-da- . . Drugo i su nam priredili veliki docek u obadva kluba Imaju nekc subjektivne poteskoce, us-le- d razilazenja izmedu tvz. "naprednih" i "umjerenih" elemenata, ali se nadamo da ce i to prebroditi. Glavne poteskoce su druge naravi. sto cemo navesti nize. 9. juna su mi drugovi u Urugvaju napra-vil- i oprostajni rucak, a 12. su se sa mnom oprostili na aerodromu Carrasco. Bio je tuzan i dirljiv oprostaj. Dosla je velika masa nasih drugova i prijatelja, jer su svi bili svjesni da je to nase posljednje vide-njeuzivot- u. Niti cu ja viseikada u Urugvaj niti ce 90rf od njih ikada u Jugoslaviju. Ekonomska situacija u Urugvaju i Ar-genti- ni je vrlo teska, a to se odrazava i na nasu koloniju. Ljudi nemaju novaca da bF putovali do Wubova, a jos manje da bi u njima trosi . Dolaze oni koji su najsvje-snij- i. Mi i.' Jugoslaviji imamo teskih ckonom-ski- h problema nas standard zivota jos u i-- jek ji- - 'i opadaiiju. Sjecamo se da jc iki stand. нч! ud 1962. do 1980. rastao velikom brzii м ;i pdsliio smrti druga Tita smo u stain aUu. uiko da se danas nalazimo na visini 1966. Sa svim time nas standard u Jug(.-lavij- i je danas na mnogo viscm ste-pen- u nego a Argcntini i Urugvaju 'i u ml je bilo Iako ustanoviti, jer sam uspon di-va- o kupovnu uioc .odnog prosjecno rad-nik- a u Juj4o-.l- a iji sa kupovnom moci u Ar-gcntini i Urugvaju. .£ ?? Od 13. do 16. jula sam bio u Bugarskoj da posjetim moje stare drugove Bugare, povratnike iz Urugvaja, koji su se povratili u Bugarsku izmedu 1948. i 1967. Lijepo su me docekali na zeljeznickoj stanici. Vlak je kasnio 3 sata i oni su me cekali do 11 sati u noci. Primili su me kao starog druga i prijate-lja, nisu htjeli ni da cuju o nekom hotelu, nego kod njih. Razgovarali smo o svemu i svacemu, obilazili smo sve djelove Sofije i okolicu unatoc strasnoj vrucini. Kod njih je cistoca na visokoj razini, a nemaju ni jednog radnika bez posla. Nji-hov- a trgovina nije nikako oprskrbljena kao nasa u Jugoslaviji ili kao Madzarska a niti posluga u trgovinama'nije na nasoj visini. Imaju sve ono sto im je potrebno, ne fall ini msta i cijene su dosta niske. Opazili smo da se na svima novim zgra-dam- a ulazna vrata nalaze udubljena i pred vratima siroka klupa da ljudi sjednu, da.se odmaraju i da uspostavljaju ljudske kontakte. (Kod nas je to kao i u svima gradovima svijeta, ljudi zive godinama u jednoj zgradi ali nemaju nikakva dodira izmedu sebe niti se poznaju.) Druga stvar Sto nas je iznenadila je da na svakom koraku u Bugarskoj, s kim smo god stupali u vezu, odmah nas pitaju za "Lepu Brenu" i kazu nam da su njezine kasete najpopularnije u Bugarsko. To nas je malko iznenadilo. I kada govorimo o "Lepoj Breni" da ka-zem- o jos nesto. Njezina zvijezda je naglo porasla na jugoslavenskom nebu. U 1984. godini je dosegla svoj zenit i sada pola-gan- o ide prema svom zapadu. Kada su Milku Planinc pitali novinari kako bi ona Qcijenila svoj period vladanja, rekla je da ce se spominjati da je ona bila Prod1 K'dnica vlade u vrijeme dok je Lepa Lrei. dominirala estradom u Jugoslaviji. Lepa Brena je gostovala nekoliko puta u Australiji i Kanadi. Ne znam kako su protekli njezini koncerti u Kanadi, ali u Australiji pred desetinama hiljada gleda-laca- . ona je zavrsila svoje koncerte sa pje-smo- m "Jugoslavijo, Jugoslavijo", izaziva-juc- i ustase u svom brlogu. Povratak iz Bugarske U vlaku smo putovali s jednim inzenje-ro- m Srbijancem, koji je nastanjen u Skop-Ij- u od svrsetka rata. Od njega smo doznali neke stvari za koje inace ne bi znali. Njegova mlada kcerka ima deformaciju kicme, koja se u Jugosla-viji ne operira. Isao je u Zapadnu Nje-mack- u i trazili su mu 30 hiljada dolara. ћесепо mu je da se to operira u Bugarskoj i on je uredio da mu kcer operiraju za hi-ljad- u dolara, sto ce drage volje da plati. Rekao nam je da preko 10 hiljada Make-donac- a i Srba radi u Bugarskoj na privre-meno- m radu. Ja sam jednog sreo u Sofiji i vidio sam u dokumentu kojeg je posjedo-va- o taj nas covjek da mu bugarske vlasti produzuju boravak svakih 6 mjeseci. Tako nadziru ponasanjesvakogdoselje-nik- a i ako im se ne svida jednostavno mu uskrate produzenje boravka. SAD SIDA naicesci uzrok smrti NEW YORK - SIDA je, prema saop-- , cenju amerifikih-zdravstv6ni- h ylaeti, prosle godine u New Yorku bila пајбе-s- ci uzrok smrti muskaraca Izmedu 30 i 39 godinai:drugi najdeiuzrok smrti zena izmedu 30 i 34 godine.4 Statistika kaze da je vi6e muftkaraca spomenute starosrie grupe umrloproV sle godine od sindroma stecenog nedo-statk- a imuniteta (SIDA) negu uslijed ubojstva, sambubojstva i od raka, U grupi muskaraca starih izmedu 30 i 34 godine SIDA )e odgovorna 2a. 17 po-st- o srnrtnih slucajeva, na ubojstva ot-- , pada 13 posto slucajeva, a na ' samou-bojstv- a 11 posto. -- N . , Najcesci uzrok smrti muskaraca iz-medu 20 i 24 godine u New Yorku je ubojstvo (40 posto.U grupi od 40 do 33 godine prve su na listi bile srcane'ba-lest- i (25 postol zatinvrak (13 posto). ci-ro- za i SIDA (pb 12 postoK(AP).;;;4'; " § § § 1 § § § S 1 § § § § § ARGENTINA Komisija za Malvine BUENOS AIRES - Argentinska vlada osnovala je komisiju sa zadatkom da za-stu- pa poslove Malvinskih (Falklandskih) otoka. To je saopcilo argentinsko mini-starstv- o vanjskih poslova, precizirajuci da ce ta komisija biti odgovorna za zastitu drzavnih prava i privredni oporavak Mal-vinskih otoka, otoka South Georgia i oto-ka' South Sandwich. U saopcenju argentin-sko- g ministarstva vanjskih poslova poseb-n- q se naglasava da je oporavak tih otoka primarni zadatak argentinske vanjske politike. (Xinhua) NIKARAGVA: ORTEGINA IZ3AVA Kljuc popustanja -- Kostarika CIUDAD DE MEXICO - Nikaragvanski predsjednik Daniel Ortega izjavio je da su popustanje, sporazumijevanje i mir u ru-ka- ma vlade Kostarike. On je izrazio uvje-renj- e da ce ta susjedna zemlja ipak dati konkretan doprinos miru u Srednjoj Ame-ric- i. Prema Orteginim rijecima, Nikaragva je oduvijek bila spremna za dijalog s Ko-starik-om za popustanje napetosti u odno-sim- a i za rjesavanje i sprecavanje pogra-nicni- h incidenata. Tako je, prema njego-vi- m rijecima, kljuc za povoljan razvoj od-no- sa u rukama kostarikanskog predsjed-nik- a Luisa Alberta Mongea. Kao i u vise prilika ranije, predsjednik Kostarike, Luis Alberto Monge pozurio je da odgovori svom susjedu. U poruci upu-cen- oj Ortegi, Monge tvrdi da ce mir u Srednjoj Americi biti moguc jedino ako Nikaragva smiri svoje unutrasnje razmi-ric- e. (Tanjug) Prijedlogj: miroljubivo osvajanje Svemira MOSKVA - Sovjetski Savez predlozio je da se na dnevni red 40. zasjedanja Gen-erate skupstine UN stavi pitanje meduna-rodn- e suradnje o miroljubivom osvajanju svemirskih prostranstava O tome je u Moskvi objavljeno pismo sovjetskog ministra vanjskih poslova Eduarda Sevardnadzea generalnom se-kreta- ru UN Perezu de Cuellaru. (Tanjug) SSSR - SFR3 Sokolov primio Stefanovskog MOSKVA - Ministar obrane SSSR marsal Sovjetskog Saveza Sergej Sokolov primio je u Moskvi pomocnika saveznog sekretara za narodnu obranu general-potpukovni- ka Metodija Stefanovskog, koji je proteklih dana boravio u radnom posje-t- u oruzanim snagama Sovjetskog Saveza. U toku susreta vodeni su razgovori o suradnji oruzanih snaga dviju socijalisti-cki- h prijateljskih zemalja (Tanjug) Pravila protiv nekonvencionalnih BONN - Konzervativni clanovi zapad-nonjemack- og parlamenta Bundestaga za-htijev- aju da se usvoje posebna pravila po-nasan- ja i da se odredi specijalna unifor-m- a za clanove parlamenta Njihov zahtjev je prvenstveno uperen protiv poslanika iz redova radikalne stranke Zelenih, koji sjednicama parlamenta prisustvuju u ne-konvenciona-lnoj svakodnevnoj odjeci -- puloverima, trapericama i slicno. Poslanik iz redova desnicarske Krscansko-socijain- e unije (SCU) Matthias Engelsber-ger- , koji tvrdi da Zeleni poslanici lice na demonstrante, uputio je predsjedniku Bundestaga prijedlog pravilnika o pona-sanj- u i uniformi clanova parlamenta, ali je odbio da bilo sta detaljnije kaze o torn svom potezu (Reuter) Ostecen radio americkih snaga MONCHENGLADBACH - U blizini Monchengladbacha kraj Dusseldorfa u SR Njemackoj, eksplodirala je snazna bomba koja je ozbiljno ostetila jedan ra-dio-prijem- nik iz radio-mrez- e americkih snaga koja pokriva cijelu Zapadnu Evro-p-u. Predstavnik americkih snaga je saop-ci- o da prilikom eksplozije nije nitko ozlje-de-n, ali je pricinjena velika steta naVadio-predajnik- u visokom oko 60 metara On je precizirao da predajnik i dalje stoji, ali da vise ne moze raditi. To je treci napad na postrojenja americkih snaga u SR Njema-ckoj u toku tjedan dana. (AP) v--
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 10, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-08-29 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000263 |
Description
Title | 000397 |
OCR text | М4Г,И mm Шж I 14 fil # ff 1#Т1377ТгШш7jlet ввмтЛ Dragi drugovi i drugnrice, U prilogu ovog lista naci cete cek od sedamdeset pet dolara. Svota na-menj- na za obnovu i fond za George Maltara, Argentina. Ne znam tacno kada izlazi pretplata za Argentinu, ovog ili pros log mjeseca. Ovde pada kisa cjeli tjedan i dosta je hladna. Drugarski vam pozdrav do drugog razgovora, ostajem vas, P. Radmanic Calgary, Alta Dragi drugovi, Prilazemo $30.00 za pretplatu na "NN". Izvinjavamo se na zakasnjenju pret-plate. K.D. Toronto Drugovi: Nedavno sam se vratila iz Jugosla-vij- e i tamo sam nasla jednu pretplatu za "Nase novine". Drug Vujanovic koji zivi u Ulcinju zeli da cita nas list, jer sam njemu i njegovoj familiji pricala ' 'Nasim no-vina- ma ' '. Nada Arar Hamilton, Ont. Dok je drugarica Nada Arar bila u Jugoslaviji i tamo nasla jednu novu pretplatu, njen muz Viktor Arar nije se-de- o "skrstenih raku". I on je nasao jos jednu pretplatu, te su tako njih dvoje stavili Hamilton, sa Cetvrtog na trece mesto po broju novih pretplata. Viktor Arar je, sa treceg, na drugom mestu, po-jedinacn- og takmicenja u na-lazen- ju novih pretplata. Ce-stita- mo drugarici Nadi Arar kao jedinoj od novih aktivista za nove pretplate na nas list. — UREDNISTVO FRANCUSKE U istom vagonu blizu Pariza, u sumi Kompijenju, gde je marsal Fosh 11. no-vemb- ra 1918. stavio potpis na nemacku kapitaulciju, tacno pre 45 godina, 22. juna 1940. u 18,50 casova potpisano je tako-zvan- o primirje izmedu Nemacke i Francu-ske- . Protokol je s nemacke strane potpisao general Kajtel, nacelnik staba nemacke Vr-hov- ne komande, a sa Francuske strane kao opunomocenik francuske vlade general En-seng- e. Francuska Vlada nalazila se tada u Bordou i primila je ostra upozorenja s druge strane Lamansha da se s Nemackom ne potpisuje nikakvo primirje, zapravo kapitu-lacij- a, koja je stupila na snagu 25. juna u 0,35 casova. Protokol je obuhvatao obu-stav- u rata u francuskoj metropoli i preko-morski- m posedima, razoruzanje i demobli-zacij- u ostataka francuske vojske, zabranu proizvodnje ratnog materijala, okupaciju delova Francuske od nemackih i italijan-ski- h trupa, prikupljanje, razoruzanje i de-mobiliza-ciju ratne flote, uz druge odredbe koje su ponizavale Francusku. "Politika" je tim povodom prenela izjavu britanskog premijera Winstona Churchill-a- , koji je na vest o kaprtualciji Francuske rekao "Sa bo-lo- m i zaprepascenjem primljena je vest da je francuska vlada u Bordou primila uslovc koje su joj diktirali Ncmci. Britanska vlada cvrsto veruje da ce, ma sta se desilo, biti u mogucnosti da nastavi rat, bez obzira na to da se on vodi na moru, vazduhu ili kopnu, da ce ga voditi do kraja, i da ce on bu. krunisan uspehom.Tog istog dana, kad je kapitulirala Francuska, nemacke trupe napale su Sovjetski Savez cime se iz korena izmenio vojni i politicki odnos snaga u dru-gom svetskom ratu. Velika Britanija je iz-gub-ila Francusku kao saveznika, dabivsi dva nova — Sovetski Savez i kasnije SAD. 5Д-Љ'И"Ј"'Ч- ЖТЧ ''u'-!'J'JeiW'-№imfl,55-li','it.Jr5%- Ts,Hi цгаи-1ич- ч 3f,rt'-VWc- s тлл TV4"-insi7'45- r, w o li Petar KURTIC: UURUGVAJUI ARGENTINI U utorak 9. aprila ove godine sam stigao u Urugvaj, poslije 9 godina i dva mjeseca izgona. Iako je bio radni dan a vrijeme kisovito, veliki broj drugova, prijatelja i sunarod-njak- a me je docekao na aerodromu. Sve vrijeme do nedjelje sam primao po-sje- te drugova a u nedjelju 14. aprila sam se pojavio u radio-emisi- ji Jugoslavenskog "Bratstva", donoseci pozdrave iz Jugosla-vij- e i najavljujuci poslijepodnevnu ca-jan- ku u "Bratstvu". Prva stvar sto me je neugodno iznena-dil- a je da je u posljednjih 9 godina veliki broj nasih starih drugova zavrsio svojim zivotom, ili usljed velike starosti, ili us-lje- d bolesti. Vec se je osjecala velika pra-znin- a u drustvu. Druga stvar sto me je bolila je ta da je jedan koji je dugo godina bio na rukovod-stv- u "Bratstva" odmah poslije mog ne-stan- ka iz Urugvaja ucinio sve moguce da drustvo upropasti i u tome je imao pri-licn- o uspjeha sve dok ga drugovi nisu ras-krink- ali i iskljucili iz svojih redova. I ovdje se je ispoljila ona nasa stara na-rod- na izreka da vise zla moze napraviti jedan neprijatelj u kuci nego stotinu izvan kuce. Od svog osnutka 1928. "Bratstvo" je, na-vikun- to da se bori bez icije pomoci, uvijek uspjesho odolijevalo, ali protiv unutra-snje- g neprijatelja, koji je vrlo vjeSto i poodmuklo radio, tesko je bilo da se bori. Sada je postalo ocito da je taj isti eleme-na- t uvijek bio nas neprijatelj, u sluzbi tudih interesa, ali dok sam ja bio u Uru-gvaj- u, nije imao prilike da ispolji svoje namjere. Cim mu se je pruzila prilika, po-ce- o je svoj "rad". Ostao sam samo dva mjeseca u Urugva-ju- , jer mi nije bilo moguce vise, i kroz to vrijeme uspjeli smo da ozivimo rad u "Bratstvu". Nekoliko drugova i srugarica mi je obecalo da ce se prihvatiti da rade u novom Upravnom odboru. Ako ivrsi-obecanj- e "Bratstvo" ce ponovo da kron velikim koracima naprijed, uiuuoc i.un.i-ranj- u stare generacije. Obecali su mi uci u novi Odbor tri druga i jedna drugarica, rodenih u Jugoslaviji i pet drugarica ro-den- ih u Urugvaju. 23. maja sam u drustvu druga Lo,o Drmaca otputovao u Argentinu na pio-slav- e drustava "Triglav" na sjeverois-tocno- m dijelu grada Buenos Airesa i J u goslavenskogdoma" na juznom dijelu gni-da- . . Drugo i su nam priredili veliki docek u obadva kluba Imaju nekc subjektivne poteskoce, us-le- d razilazenja izmedu tvz. "naprednih" i "umjerenih" elemenata, ali se nadamo da ce i to prebroditi. Glavne poteskoce su druge naravi. sto cemo navesti nize. 9. juna su mi drugovi u Urugvaju napra-vil- i oprostajni rucak, a 12. su se sa mnom oprostili na aerodromu Carrasco. Bio je tuzan i dirljiv oprostaj. Dosla je velika masa nasih drugova i prijatelja, jer su svi bili svjesni da je to nase posljednje vide-njeuzivot- u. Niti cu ja viseikada u Urugvaj niti ce 90rf od njih ikada u Jugoslaviju. Ekonomska situacija u Urugvaju i Ar-genti- ni je vrlo teska, a to se odrazava i na nasu koloniju. Ljudi nemaju novaca da bF putovali do Wubova, a jos manje da bi u njima trosi . Dolaze oni koji su najsvje-snij- i. Mi i.' Jugoslaviji imamo teskih ckonom-ski- h problema nas standard zivota jos u i-- jek ji- - 'i opadaiiju. Sjecamo se da jc iki stand. нч! ud 1962. do 1980. rastao velikom brzii м ;i pdsliio smrti druga Tita smo u stain aUu. uiko da se danas nalazimo na visini 1966. Sa svim time nas standard u Jug(.-lavij- i je danas na mnogo viscm ste-pen- u nego a Argcntini i Urugvaju 'i u ml je bilo Iako ustanoviti, jer sam uspon di-va- o kupovnu uioc .odnog prosjecno rad-nik- a u Juj4o-.l- a iji sa kupovnom moci u Ar-gcntini i Urugvaju. .£ ?? Od 13. do 16. jula sam bio u Bugarskoj da posjetim moje stare drugove Bugare, povratnike iz Urugvaja, koji su se povratili u Bugarsku izmedu 1948. i 1967. Lijepo su me docekali na zeljeznickoj stanici. Vlak je kasnio 3 sata i oni su me cekali do 11 sati u noci. Primili su me kao starog druga i prijate-lja, nisu htjeli ni da cuju o nekom hotelu, nego kod njih. Razgovarali smo o svemu i svacemu, obilazili smo sve djelove Sofije i okolicu unatoc strasnoj vrucini. Kod njih je cistoca na visokoj razini, a nemaju ni jednog radnika bez posla. Nji-hov- a trgovina nije nikako oprskrbljena kao nasa u Jugoslaviji ili kao Madzarska a niti posluga u trgovinama'nije na nasoj visini. Imaju sve ono sto im je potrebno, ne fall ini msta i cijene su dosta niske. Opazili smo da se na svima novim zgra-dam- a ulazna vrata nalaze udubljena i pred vratima siroka klupa da ljudi sjednu, da.se odmaraju i da uspostavljaju ljudske kontakte. (Kod nas je to kao i u svima gradovima svijeta, ljudi zive godinama u jednoj zgradi ali nemaju nikakva dodira izmedu sebe niti se poznaju.) Druga stvar Sto nas je iznenadila je da na svakom koraku u Bugarskoj, s kim smo god stupali u vezu, odmah nas pitaju za "Lepu Brenu" i kazu nam da su njezine kasete najpopularnije u Bugarsko. To nas je malko iznenadilo. I kada govorimo o "Lepoj Breni" da ka-zem- o jos nesto. Njezina zvijezda je naglo porasla na jugoslavenskom nebu. U 1984. godini je dosegla svoj zenit i sada pola-gan- o ide prema svom zapadu. Kada su Milku Planinc pitali novinari kako bi ona Qcijenila svoj period vladanja, rekla je da ce se spominjati da je ona bila Prod1 K'dnica vlade u vrijeme dok je Lepa Lrei. dominirala estradom u Jugoslaviji. Lepa Brena je gostovala nekoliko puta u Australiji i Kanadi. Ne znam kako su protekli njezini koncerti u Kanadi, ali u Australiji pred desetinama hiljada gleda-laca- . ona je zavrsila svoje koncerte sa pje-smo- m "Jugoslavijo, Jugoslavijo", izaziva-juc- i ustase u svom brlogu. Povratak iz Bugarske U vlaku smo putovali s jednim inzenje-ro- m Srbijancem, koji je nastanjen u Skop-Ij- u od svrsetka rata. Od njega smo doznali neke stvari za koje inace ne bi znali. Njegova mlada kcerka ima deformaciju kicme, koja se u Jugosla-viji ne operira. Isao je u Zapadnu Nje-mack- u i trazili su mu 30 hiljada dolara. ћесепо mu je da se to operira u Bugarskoj i on je uredio da mu kcer operiraju za hi-ljad- u dolara, sto ce drage volje da plati. Rekao nam je da preko 10 hiljada Make-donac- a i Srba radi u Bugarskoj na privre-meno- m radu. Ja sam jednog sreo u Sofiji i vidio sam u dokumentu kojeg je posjedo-va- o taj nas covjek da mu bugarske vlasti produzuju boravak svakih 6 mjeseci. Tako nadziru ponasanjesvakogdoselje-nik- a i ako im se ne svida jednostavno mu uskrate produzenje boravka. SAD SIDA naicesci uzrok smrti NEW YORK - SIDA je, prema saop-- , cenju amerifikih-zdravstv6ni- h ylaeti, prosle godine u New Yorku bila пајбе-s- ci uzrok smrti muskaraca Izmedu 30 i 39 godinai:drugi najdeiuzrok smrti zena izmedu 30 i 34 godine.4 Statistika kaze da je vi6e muftkaraca spomenute starosrie grupe umrloproV sle godine od sindroma stecenog nedo-statk- a imuniteta (SIDA) negu uslijed ubojstva, sambubojstva i od raka, U grupi muskaraca starih izmedu 30 i 34 godine SIDA )e odgovorna 2a. 17 po-st- o srnrtnih slucajeva, na ubojstva ot-- , pada 13 posto slucajeva, a na ' samou-bojstv- a 11 posto. -- N . , Najcesci uzrok smrti muskaraca iz-medu 20 i 24 godine u New Yorku je ubojstvo (40 posto.U grupi od 40 do 33 godine prve su na listi bile srcane'ba-lest- i (25 postol zatinvrak (13 posto). ci-ro- za i SIDA (pb 12 postoK(AP).;;;4'; " § § § 1 § § § S 1 § § § § § ARGENTINA Komisija za Malvine BUENOS AIRES - Argentinska vlada osnovala je komisiju sa zadatkom da za-stu- pa poslove Malvinskih (Falklandskih) otoka. To je saopcilo argentinsko mini-starstv- o vanjskih poslova, precizirajuci da ce ta komisija biti odgovorna za zastitu drzavnih prava i privredni oporavak Mal-vinskih otoka, otoka South Georgia i oto-ka' South Sandwich. U saopcenju argentin-sko- g ministarstva vanjskih poslova poseb-n- q se naglasava da je oporavak tih otoka primarni zadatak argentinske vanjske politike. (Xinhua) NIKARAGVA: ORTEGINA IZ3AVA Kljuc popustanja -- Kostarika CIUDAD DE MEXICO - Nikaragvanski predsjednik Daniel Ortega izjavio je da su popustanje, sporazumijevanje i mir u ru-ka- ma vlade Kostarike. On je izrazio uvje-renj- e da ce ta susjedna zemlja ipak dati konkretan doprinos miru u Srednjoj Ame-ric- i. Prema Orteginim rijecima, Nikaragva je oduvijek bila spremna za dijalog s Ko-starik-om za popustanje napetosti u odno-sim- a i za rjesavanje i sprecavanje pogra-nicni- h incidenata. Tako je, prema njego-vi- m rijecima, kljuc za povoljan razvoj od-no- sa u rukama kostarikanskog predsjed-nik- a Luisa Alberta Mongea. Kao i u vise prilika ranije, predsjednik Kostarike, Luis Alberto Monge pozurio je da odgovori svom susjedu. U poruci upu-cen- oj Ortegi, Monge tvrdi da ce mir u Srednjoj Americi biti moguc jedino ako Nikaragva smiri svoje unutrasnje razmi-ric- e. (Tanjug) Prijedlogj: miroljubivo osvajanje Svemira MOSKVA - Sovjetski Savez predlozio je da se na dnevni red 40. zasjedanja Gen-erate skupstine UN stavi pitanje meduna-rodn- e suradnje o miroljubivom osvajanju svemirskih prostranstava O tome je u Moskvi objavljeno pismo sovjetskog ministra vanjskih poslova Eduarda Sevardnadzea generalnom se-kreta- ru UN Perezu de Cuellaru. (Tanjug) SSSR - SFR3 Sokolov primio Stefanovskog MOSKVA - Ministar obrane SSSR marsal Sovjetskog Saveza Sergej Sokolov primio je u Moskvi pomocnika saveznog sekretara za narodnu obranu general-potpukovni- ka Metodija Stefanovskog, koji je proteklih dana boravio u radnom posje-t- u oruzanim snagama Sovjetskog Saveza. U toku susreta vodeni su razgovori o suradnji oruzanih snaga dviju socijalisti-cki- h prijateljskih zemalja (Tanjug) Pravila protiv nekonvencionalnih BONN - Konzervativni clanovi zapad-nonjemack- og parlamenta Bundestaga za-htijev- aju da se usvoje posebna pravila po-nasan- ja i da se odredi specijalna unifor-m- a za clanove parlamenta Njihov zahtjev je prvenstveno uperen protiv poslanika iz redova radikalne stranke Zelenih, koji sjednicama parlamenta prisustvuju u ne-konvenciona-lnoj svakodnevnoj odjeci -- puloverima, trapericama i slicno. Poslanik iz redova desnicarske Krscansko-socijain- e unije (SCU) Matthias Engelsber-ger- , koji tvrdi da Zeleni poslanici lice na demonstrante, uputio je predsjedniku Bundestaga prijedlog pravilnika o pona-sanj- u i uniformi clanova parlamenta, ali je odbio da bilo sta detaljnije kaze o torn svom potezu (Reuter) Ostecen radio americkih snaga MONCHENGLADBACH - U blizini Monchengladbacha kraj Dusseldorfa u SR Njemackoj, eksplodirala je snazna bomba koja je ozbiljno ostetila jedan ra-dio-prijem- nik iz radio-mrez- e americkih snaga koja pokriva cijelu Zapadnu Evro-p-u. Predstavnik americkih snaga je saop-ci- o da prilikom eksplozije nije nitko ozlje-de-n, ali je pricinjena velika steta naVadio-predajnik- u visokom oko 60 metara On je precizirao da predajnik i dalje stoji, ali da vise ne moze raditi. To je treci napad na postrojenja americkih snaga u SR Njema-ckoj u toku tjedan dana. (AP) v-- |
Tags
Comments
Post a Comment for 000397