Novosti, May 08, 1948

              v&'s'Mii£tmJik&rf Itaaar
Strana 4 "NOVOST I" Subota 8 maja 1948 Politika anglo-američki- h
imperijalista u Pakistanu
Poslije Drugog svjetskog rata
naročito se jasno pokazalo slablje-nje
pozicije britanskog imperijaliz-ma
i kriza njegovog kolonijalnog
sistema Slom fašističke Njemačke
i Italije kao i imperijalističkog Ja-pana
doveo je do naglog jačanja
narodno-oslobodilačk- og pokreta u
Indiji U ovoj zemlji borba za ne-zavisnost
postala je svenarodna
Engleski laburistički nedjljni
časopis "New Statesmen and
News" ovako je okarakterizirao
situaciju u Indiji: "Englesi nisu
više u stanju da održe svoju vlast
u Indiji Avioni i tenkovi mogu da
uspostave red ali više nema mo-gućnosti
da se u Indiji očuva tu-djins- ka
vladavina"
Engleska vlada bila Je primora-na
da pristane na ustupke Poslije
niza složenih političkih manevara
Attlee Je 3 juna 1947 godine iznio
u Donjem Domu projekt o predaji
vlasti u ruke predstavnika indij-ske
buržoazije Deklaracijom se
predvidjalo da se u Indiji osnuju
dva dominiona: Indija u čijem ea-ta- vu
preovladjuje indugko stanov-ništvo
i Pakistan sa provincijama
u kojima je pretežno muslimanski
živalj
Predlažući plan podjele Je-dinstvene
Indije engleski imperi
jalisti polazili su sa stanvišta da
Će uslijed medjusobne borbe Indu-e- a
f Muslimana oba dominiona
neizbježno zatražiti pomoć od En-gleske
i ostati u kolonijalnom sis-temu
Ilritanske Imperije Na taj
način po njihovom milljenju eko-nomske
i političke pozicije Engle-ske
u Indiji bit će sačuvane Na
dan 15 augusta 1947 godine Izvr-šena
je takozvana predaja vlasti
dominionima Indije 1 Pakistana
Prema stupnju svog ekonomskog
razvitka dominioni se u ogromnoj
mjeri razlikuju jedan od drupog
Dok dominionu Indija pripadaju
provincije sa najviše razvijenom
Industrijom i dok se u njemu nala-zi
80 posto svih industrijskih po
duzeća Pakistan obuhvata većinom
poljoprivredne provincije Paki-stan
sa svojih 09 milijuna stanov-nika
predstavlja zaostalu agrarnu
zemlju u pogledu industrijske pro-izvodnje
gotovo u cijelosti zavisnu
od" vanjske trgovine U Pakistanu
nema ni jednog metalu rgijskog po-duce- en
Industrija uglja uopće ne
postoji Od 380 tvornica pamuka
nn teritoriju jedinstven Indije u
Pakistanu Je ostalo svega devet
Umjetna podjela Indije prekinula
je normalne ekonomske odnose u
zemlji i ukočila razvoj privrede či
tave Indije ito je i ci'J engleskih
imperijalista
Vodstvo Muslimanske lige koje
je desio na vlast u Pakistanu i ko-je
se sastoji od reakcionarnih po
jednika-feudalac- a nastoji da po
svaku cijenu otvori vrata prodira-nju
engleskog 1 američkog kapita-la
A kapitalistička klasa koja se
Sada stvara u Pakistanu usl'jsd
svoje slabosti takodjer trati savez
sa engleskim i američkim krupnim
kapitalom
Krajem 1W7 godine pakistanske
vlasti poslale su u Sjtdinjci
Američke Drtme svog predstavni-ka
muslimansko kapitalistu Isfa-gaai- ja
i dale mu nalog da usposta-vi
vezM sa američkim kapita'cm
Ismedju vlade Pakistana I pred-stavnika
SjeJinrsnu Amerićk'h
Driava vode se sada pregovori o
prepuštanju američkim kompani-jama
petrolejske koncesije u Belu-(hUsta- nu
kopanju ruda izgradnji
irfgneienih postrojenja u ajovero-zapadno- j
provinciji podizanju tek-stilnih
poduzeća i tvornica jute itd
Američki ekspanzionistički kapi-tal
nastoji da prodre u sve sektore
privrede Pakistana koji za njega
predstavlja rnastan zalogaj — si-vins- ku basu tržište sa plasira-nje
američke robe i objekt za ula
ganje kapitala Sjedinjene Ameri-čke
Driktve pristupile su već izvozu
sirovina ic dominiona Radio grad
Đaka u Istočnoj Bengaliji prenio
Je 28 Januara 1948 godine saopće-nje
da se u Citagongu najvećoj lu-ci
Pakistana vrsi utovar pamuka
i Jute na brodove koji idu u ino-semst- ve "Danas — saopćio Je
radio — Jedanaest brodova bilo je
spremno da otplovi za Ameriku
Australiju Englesku i čile Frvi
put poslije rata brodovi natovare-ni
pamukom plove sa Ameriku"
Reakcionarni pravac ekonomske
politike pearedjivan Pakistana
politike pakistanske vlade a time I
američkom kapitalu izaziva zabri-nutost
naprednog dijela pakistan-ske
javnosti List akietan Ti-mes"
od 2 decembra 1947 godine
objavio Je veliki članak u kome
upozorava vjada Pakistana da ne
trati zajam od Sjedinjenih Ameri-čki- k
Driava
"Za Je Ujka Sam toliko da-rstUf- vT
— Ha list — Je li to či
sta filantropija ili novi korak kaf
ekonomskoj prevlasti i zadovolje
vaajtt apefta američkih monopoli
sta? — Gramztjivi američki mono--
polisti — odgovara list — traže
danas zrakoplovne baze u Nepalu
Hilgitu sjeverozapadnoj pogranič-noj
provinciji i pomorske baze u
Citagongu i Karači U slučaju da
Pakistan zatraži zajam od Sjedi
njenih Američkih Država bit će
primoran da prepusti baze Ma da
će naravno ovaj zahtjev biti pre-ma
običaju tumačen kao sredstvo
za obranu Pakistana"
Da bi obezbijedio svoje ekonom-ske
i vojne pozicije u Pakistanu
američki kapital zastrašuje ovaj
dominion blizinom granica Sovjet
skom opasnošću" i izaziva nerede
i sukobe na granicama Pakistana
i Indije u cilju da raipiri rat iz-me- dju
Indije i Fakijtai-- r
Iza američkih imperijalista ne
zaostaju ni predainji gospodari In-dije
— engleski kolonizatori Kao
i Amerikanci oni nastoje da ito
vite prodru u privredu Pakistana
tvrdeći da Pakistanu tobož prijeti
opasnost od "sjevernog susjeda" i
predlažući mu svoju materijalnu i
vojnu pomoć Ali engleski imperi-jalizam
nije u stanju da odoli svom
konkurentu Engleska laburistička
vlada u nadi da će dobiti novu
financijsku pomoć od Amerike do-pui- ta
prodiranje američkih mono-polista
u Pakistan i spremna je da
se povuče na Štetu interesa En-gleske
Da bi učvrstila svoju vojnu pre-vlast
u Pakistanu Engleska ostav-lja
u ovoj zemlji engleske vojnike
i oficire nazivajući ih dobrovoljci-ma
Engleski oficiri i vojnici za
državanju svoje činove i zvanja
Engleska sa znanjem 1 odobre-njem
pakistanskih vlasti šalje u
Pakistan svoje iskusne generale
Prema saopćenju lista "Pakistan
Times" od 24 januara ove godine
Slava Narodnim Herojima
(I'rcnos sa str 3)
potrebno Kada je god 1937 Komu-nistička
partija ihm! rukovodstvom
druga Tita povela odlučna borbu
protiv unutrašnjih neprijatelja ka-da
se odlučno stavila na čelo bor-be
naših naroda i kada se osjetila
potreba za ito Ure okupljanje om-ladine
na linije te borbe Lola Ri-bar
postao Je sekretar Centralnog
komiteta SKOJ-- a i na toj Je duž-nosti
ostao do pred samu smrt
Tako Je u toj borbi i radu naše
Partije Lola Ribar postao jedan
od najbližih a medju omladinom
najbliži suradnik druga Tita pre-noseći
direktive Tita On Je ne-obično
Jasno i široko uspio da raz-radi
i konkretisira liniju naše Par-tije
na specifične omladinske za-datke
da Je prenese na široke
omladinske mase On je uporno
radio na izgradnji SKOJ-- a kao
Jezgru koje je oko sebe okupljala
naprednu I rodoljubivu omladinu I
uporno radio na njenom Jedinstvu
Njemu pripada velika zasluga
za pokretanje ontUadinske napred-ne
štampe u kojoj naročito u ča-sopisu
"Mladost" roredjuje i svo-jim
člancima { raspravama odre-dju- je
zadatke omladinskog pokre-ta
U odredjenoj situaciji daje nji-hovu
analizu i otvara široke per
spektive razvitka On Je bio orga
nlsator i rukovodilac omladinskih I
akcija za obranu zemlje prije ra
ta Pod njegovim rukovodstvom
omladinski pokret uspješno Je od-igrao
veliku ulogu u narodnom
ustanku i oslobodjenjo naše zemlje
Zbog toga svog rada on Je u
siječnju 1940 bio interniran u kon-centracioni
logor u Rileeu gdje Je
ostao sve do njegova raspuitanja
Ovim svojim radom on se razvio u
sjajnog organizatora i rukovodioce
God 1940 na petoj Zemaljskoj
konferenciji KP izabran Je za Čla-na
Centralnog komiteta Komuni-stičke
partije Jugoslavije
Naročito od tog vremena on po
red rukovodjeaja omladinskim ra-dom
razvija po direktivama druga
Tita iivu političku djelatnost i rje-šava
odgovorne partijske zadatke
Ivo-Lo-la Ribar pripada onoj gru-pi
ljudi koja Je radila na organi-ziranju
i pripremama narodao-os-lobodilač- ke
borbe U toku rata Lo-la-Ri- bar
postaje jedan od najvidni-ji- h
organizatora narodno-oslobodi-lač- ke
borbe Po direktivama Vrho-vnog
štaba on odlazi u mnoge na-še
pokrajine i potnaie organizira-nje
ustanka
U toku rata dva puta odlazi u
okupirani Zagreb gdje pe direkti-vama
druga Tita rješava krupne
partijske zadatke U toku narodae-oslobodilač- ke borbe postaje član
Vrhovnog štaba NOV i POJ Pored
tog zamasnog posla na rješavanju
općih zadataka iod direktnim ruko-vodstvom
druga Tita i a njegovim
sudjelovanjem Joi god 1941 stva-raju
ss narodno-oslobodilač- ki save-zi
omladine u Bosni i Srbiji On
ukazuje stalnu pomoć prilikom for
miranja takvih saveza i n ostalim
našim zemljama On Je sjajno uspio '
za načelnika štaba Pakistanske ar-mije
postavljen Je general Makgi
koji ima dugogodišnje iskustvo iz
vojne službe na Istoku i poznat je
kao "poznavalac sjeverozapadne
pogranične provincije"
Pakistan koji Je engleski impe-rijalizam
stvorio da bi minirao
ekonomsko i političko Jedinstvo In-dije
anglo-američ- ki blok ne treti
ra samo kao jednu od osnovnih
vojnih i ekonomskih baza u Jugo-istočnoj
Aziji već i kao važno
uporište na granici Sovjetskog Sa-veza
Napredni demokratski elementi
u Pakistanu karakteriziraju prisil-nu
podjelu Indije 1 stvaranje Pa-kistana
kao strategijski manevar
engleskih imperijalista Cilj ovog
manevra je očuvanje imperijalisti-čke
vladavine Engleske u Indiji
Zajedno sa Sjedinjenim Američkim
Državama engleski vladajući kru-govi
usmjeruju politiku pakistan-ske
vlade u pravcu koji odgovara
interesima anglo-američk- og bloka
Engleski kolonizatori i njihovi
američki istomišljenici s punim
pravom računaju na pomoć reak
cionarnih posjednika i kapitalista
koji danas upravljaju zemljom
Demokratske enage Pakistana
poduzimaju mjere za stvaranje je-dinstvenog
demokratskog fronta
svih naprednih stranaka u zemlji
radi borbe za istinski nezavisnu
državu za potpuno otklanjanje anglo-a-meričkog
utjecaja za stva-ranje
demokratskog ustava za
uništenje feudalizma za nacionali-zaciju
osnovnih grana industrije
Snage naprednog fronta pozivaju
narod Pakistana na jedinstvo akci-je
sa indijskim narodom u borbi za
potpuno oslobodjenjo od kolonijal-nog
ropstva
prenijeti na novo nastale uvjete
liniju ujedinjenja napredne 1 rodo-ljubive
omladine bez obzira na ra-sna
politička uvjerenja da oko
SKOJ-- a koji je prekaljen ilegal-nom
borbom poslusi kao jeigra
Na inicijativu Tita formira god
1942 u Bihaću od narodno-oslob- o-dilačkih
saveza omladine koji su
nikli u toku rata Ujedinjeni savez
anti-faiistič- ke omladine Jugogsla- -
vije Postavljajući pred USAOJ
temeljni zadatak ujedinjenje svih
omladinskih snaga bez obsira na
političku i vjersku pripadnost u cl- -
Iju oslobodjenja zemlje i otvaraju-ći
pred omladinom Uroke perspek-tive
on je udario temelje današ-njoj
milijunskoj organizaciji Na-rodne
omladine
Ivo-Lol- a Ribar poginuo Je 27 li-stopada
1943 kada se s oslobodje-no- g
teritorija spremao da krene
na put kao prvi predstavnik voj-ske
u inozemstvu pogodjen bom-bom
neprijateljskog avijona
čitavim svojim životom i radom
on Je postao onUJjen kod naših na-roda
a naročito omladine Teško
Je bilo vjerovati da Je poginuo u
vrijeme kada Je nai narod počeo
da ostvaruje ono za što se godina
ma borio Ivo-Lo-la Ribar
Njegov lik Je slutio a I danas
sluti kao uzor kako se treba boriti
i raditi Presidijum Narodne skup- -
itiae Jugoslavije odlikovao ga Je
u studenom 1944 najviiim odliko-vanjem
— ordenom narodnog he-roja
Neka Je slava Narodnom heroja
Ivi-Lo- lt Ribaru!
Montreal Que
Ujedinjeni Savezi kanadskih
Hrvata Srba i Slovenaca održava
ti će zajedničke sjednice svakog
drugog petka u mjesecu u 8 sati
na večer u prostorijama organiza-cije
Mole se članovi da redovite do-laze
na sjednice
Toronto
i
Oni
Ovime se daje na znanje svima
koji se namjeravaju povratiti sa
prvom grupom u Jugoslaviju da
se odazovu sjednici koja će se odr
žati u četvrtak 1S maja u 8 sati 1
na večer na 3S6 Ontario St
Na ovoj sjednici dobiti ćemo sva
objašnjenja u vezi putovanja Za-to
Je potrebno da se avi kojih se
ovo tiče odazovu ovoj valnoj sjed-nici
Hamilion Ont
Tri bratska Saveza edraail ea
zajedničku sjedsJca u utorak 11
maja u 7J0 a večer a partisaa-skfa- a
ptestei ljama aa Sit Beack za
Ja
PoMo će se na ©vojsjeamei ri--
Jesavati valna pitanja našeg bu
dueW rada mit mami U Aa fln
stvo posjeti sjednica
Konferencijom u Parizu
otkriven je pravi karakter
Marshallovog plana
Konferencija pretstavnika 16 ze-malja
učesnika "Maršalovog pla-na"
sazvana Je neposredno poslije
završetka pregovora pet "sila" u
Brislu Zapadno-europsk- a reakcija
i njena diplomacija nastoje da sa-zivanjem
londonske trojne konfe-rencije
konferencije u Brislu i na
kraju konferencije "zemalja Mar-šalovog
plana" stave pred gotov
čin narode Zapadne Europe i da
ih izruči američkom imperijalizmu
Medjutim konferencija 16 zema-lja
"Maršalovog plana" u Parizu
počela je radom ne dajući zapadno-europskim
narodima nikakve izgle-de
za poboljšanje njihovog eko-nomskog
položaja Govori g g Bi-d- oa
Sforce Devina svih minista-ra
vanjskih poslova puni su pesi-mizma
i nesigurnosti Izglasava-njem
"Maršalovog plana" u Sena-tu
američke "injekcije" i sugestije
koje su primili učesnici ove kon-ferencije
preslabe su da bi ulile
bar malo bodrosti u govore poje-dinih
ministara Karakteristično je
za cijelu tu atmorfedu priznanje
Georga BIdoa da se ekonomska si-tuacija
u zapadno-europskl- m zem-ljama
pogoršala poslije prvog za-sjedanja
"16 sila" Ta konstatacija
za koju francuski ministar vanj-skih
poslova ne daje nikakvog obja-šnjenja
rezultat je sve Jačeg pro-diranja
američkih monopola i sve
veća porobljavanja Zapadne Euro-pe
Na parilkoj konferenciji predsta-vnici
zemalja "Maršalovog plana"
ne mogu da Izidju ni sa čim kon
kretnim pred zapadno-europsk- e
narode Oni ne mogu poloiitl ra- - ' dj u Brislu moglo se zaključiti
čun o svom radu osim da iznesu ' da će se pretstavnid "pet sila" po-ka- ko
Je u njihovim zemljama po- - jafeaviti unutrašnjim problemima
ratia mjeua i nezaposlenosti da
američki monopolisti provode ko-lonizaciju
zapadnog dijela europ-skog
kontinenta i da od zapadno-europskih
naroda namjeravaju da
stvore svoje novo kolonijalno rob-lje
Neke zemlje učesnice na kon- - '
ferendji primile su dosad američku '
pomoć ali životni standard radnih
masa od tog vremena i dalje se
sniiavao državne financije posta-le
su joi gore Konferencija ze- - '
malja Maršalovog plana neće ni
ubuduće donijeti nikakvo pobolj- - j sanje u tom pogledu jor se iza !
iRmtn uemh izjava o veliko-- '
nAun"ao!stl praemgoevriočrki e opovmojonćoimkrsijauvezzlou-- '
Pogovori o ugroiavanju mira
Zbo to za pad no-e- u ropski drtav--
"' Kijucuju zapadnu Njemačku
policijske radi
kove Spanije I naročito Zapadne
Njemačke u tom antidemokratskora
poduhvatu prikazuje u potpunosti
porobtjivaćki karakter "Maršalo-vog
plana" pokazuje da američki
imperijalisti namjeravaju upotre-bi- ti
vojno-industrijs- ki potencijal
Zapadne Njemačke u cilju gušenja
sloboda u zapadno europskim ze-mljama
I ugrožavanja sigurnosti
istočnih susjeda Njemačke
Reakcionarna štampa na zapa
du sluteći se Mtierovsimm krila
ticom o "komunističkoj ekspaazijr
pokušava da prikrije tašku stvar--
nost — prohtjeve američkog hnpe- -
PRETPLAĆUJTE SE NA
"GLAS SLAVONIJE"
eaav
iele
ista
iste kola Ja- -
Jer veta
naše stave] ui u
"Glas Slavoaije" isuši dnevne
osim osam sira
Godisaja pretplata staji 6§8
nešto oko ili sa
Posjedujem primjsmka
pa ako netko
ista prije nese srstpisti
neka te da
Tko se
"Gtas ovo ma Ja
"Glas e
Staliaa sfevoaija
Jugoslavija Ako
pretplata meni pa ea
dostaviti na
adresa 3 UmU Im
eelhvood MacKees
J Measki
na" uključujući u taj reakcionarni
blok i Zapadnu Njemačku Tako
konferencija 16 zemalja ima za
cilj kao što to ismedju iz- -
ričito i nacistički špijun Cal- -
daris stvaranje vojnog za
pedno-europek- ih zemalja
no-europ- ski državnici po Caldari-sovo- m
receptu pripremaju uguši-vanj- e
svih demokratskih sloboda
u svojim zemljama pripremaju
stvaranje vojnog saveza koji bi
bio protiv demokratskih ze
Konferencija u ne
moie prikriti od glavnih ci-ljeva
američkog imperijalizma da
će američka "pomoć" koju treba da
"zemlje Maršalovog
biti upotrebjjena velikim dijelom'
na vojsku i policiju Na taj će se
način zapadno-europsk- e zemlje
naći Joi zavisnijem položaju od
američkih ekspanzionista
&ta znači antidemokratska i hi-sterična
propaganda poteticana iz
Stejts departmento Forin ofica i
Ke d orsejaT To znači prikrivanje
za porobljavanje Za-padne
Europe i opravda-nja
za borbu demokratskih
snaga u zapadno-europski- m zem-ljama
Isto vrijeme to znači gu-šenje
demokracije radi ostvarenja
profita američkih monopola I ug-rožavanje
mira Iza o ame-ričkoj
pomoći "za obnovu europ-skih
zemalja" ne krije se
Zelja za nego nastojanje
da izvrši koordinacija rada
akcija reakcionarnih vladajućih
grupa u borbi snaga demo--
Vnu-i- l W ia
„ rojim zemljama to Jest da će
tratiti metode zajedničke borbe
protiv demokratskih snaga Pa
ipak postin© reakcionaran u Bri-slu
se činio dovoljno reakcio-naran
i agresivan huška-cim- a
i konzervativnom "Observe-ru- "
koji potvrdjuje da zapadni blok
"zadrti klauzulu o medjusobnoj
pomoći unutrašnje agresije
i infiltracije" Razumije se
učesniei konferencije u Brislu tako
u Pariza ne pomišljaju pri tom
M diktatorske pretenzije de Gola
„ Prsaseaskoi na krvnika
„ tpsusljl hitlerovske ratne zlo-- m „ Njemačkoj I napose na sve
agente američkog
jahsma Nasuprot tome
konferencije zemalja u
otimaju američku "pomoć" u voj- -
IselJnekh
kmrfoaeki "Observer"
ovih dana da se zapadni savez mo-ie
smatrati prsslamm za snage
koje namjerava ujediniti To Je
više nago točna Zapada! savez
kao I konereacija predstavnika
1 zemalja a mogu uje--
diniti Bevinove duše" ali
ne moga podvrći staviti u
službu Zapadne Europe
Reakcija na Je na d" masama naišlo na zapada '"panja pakta "pet kao j
usvajanje "Marshallovog
vlada- - =££== h ifersadje u Pa
--eur p- -
skih
Ne n sisali nikakva razlika Js- -
P n "
™nf "" " "'' ~°
Ma to zeU g n:s
nadalje planovi provokatora r:-vo-ga rata Europa to su zc'ji
aareaa demokracije Sovje'Jd
Savea narod Francuske Engle-ske
radae mase svih europ-skih
zemalja koje se suprotstav-ljaju
svom saagom perobljavar
dsUzflo a vida "Marahallov
ili zspadaaa vojnog pakla
agenc'Ja
prsa konstatira Far
a pseajeljeaa aa dva lTc
tfke farvršesa ta to il
imperijalisti 1
kovi ssaatMi tako da se na Jed
noj stram nalaz mflijaaske radne
zem- -
ljama Sovjetski i
"r0 TaeiJ drug- -j
amo grupa rsaBckmanua danas
vladajaem klika
spaniju u reu "Marta- - M svrhe uguši-lovo- g plana" Učestvovanje Pran- - zaatJsva i borbe radničkih
rijalizmn za porobljavaaje Zapad- - Ja razočaranje medju
ne Europe Volstritake shsge Ea- - eiropandm slugama američkih eks-rop- i
poveli su razgovore a Parizu panzmaiata rokasato ss da su za-f- t
proširenju pakta "pet na rsakcioaaii praili
svih 17 zemalja "Marialovog pla- - rfoB aaroda koji sa prorn-i- i
laaasvie i No-~- —
premostive saptotaostl postoje ?
_
" I
MeKees Rocks Pa — Ovih da-- medja --sodjaustičlriir prijedl-g- i
na primio sam pismo od urednika Devina i prijedloga KonsUntina
"Glasa Slavonije" novine koja se Cakierlea I grofa Storse koji po- tiska u Osijeku Urednik me i živa svoje istomišljenike da se ra Jettava da svi teti ova i dju aa "Jedaom kreda" — rcs!
mogu se pretplatiti aa gamom broda američkog ekppan
rbiedz rKazalnikaedibiillii ugdJajeaadarmugvdijjie Ame-- rrjieomaioatićaaopgorokbalpjiatvaalaajuslsuvžoejćiih rzreJ
Primio sa već nekoliko pri- - m'kMi £rWdh "? mjeraka mi se
ke svidja pile o rada I
i - o 19 — — --—— _— m v
drugim stvarima u nadaj zemlji
—
ponedjeljka — na
dinara $1809 šest
mjeseci 444 dinara
nekolike
ove nevine sah" vi-djeti
se
mi Javi
ogled
seli
Slavoaije"
Slavoaije"
40 Osijek FNK
netko teM mota
poslati
gonja adresa Mo-la
trn: 09
A Roek Pa
USA
i
ostalih
trasi
saveza -
Zapad- -
uperen
malja Parizu
jedan
prime plana"
u
ciljeva SAD
traženje
protiv
U
parola
stwrna
pomoć
se I
protiv
tnč(Vu kvnfi™n
nije
ratnim
protiv
kako
i
Franka
otvorene imperi- -
učesnici
1
pisao Je
Pariza
"srodne
I svoju
narode
koju u Urokim
!
sila"
plana
TI
Kdaalt ostaju
i
—
Italije
i
oaa
da Je
tabora I
Ja podje
fiaili r -
aU
zemlje
i zemalja
iasvalo
afla" padao earopaM
njihove ziaaove
koji
nevinu
(
novine
v
l'arlzu
#H
Vancouver B C
Odsjek 787 IIBZ priredjuje ban
ket u subotu 22 maja u 6 sati po
podne na COO Campbell Ave
j Banket se priredjuje u počast
1 glavnih odbornika IIBZ J Kovača
i G Bubnja koji će se tada nalaziti
u našoj koloniji Poslije banketa
biti će masovna skupština na kojoj
će oba ova časnika IIBZ govoriti
Pozivamo članove kao i slmpatiča-r- e
IIBZ da posjete ovaj banket sa
skupštinom
Ulasnina na banket od G do 8
sati Je $150 po osobi
Toronto Ont
Lokalno Vijeće KJS održati će
redovitu sjednicu u ponedjeljak 10
maja u 8 sati na večer na 386
U Grikveničkom kotaru dalo je selo Ledenice naj-više
proizvoda za vezanu trgovinu
Ledenice — U crikcničkom ko-taru
ne mogu se otkupljivati po
vozanim cijenama vrlike količine
poljoprivrednih proizvoda 1 stoke
jer je kraj pashftn Tako je i sa
Hbrr Lfdsii'o kje v pro j-d'- ni
rodi ve'il'e sule ostalo skaro
bez hrane Ovdje so sadi uglav-nom
krumpir zatim nešto pScnice
Ječma i povrća Uz to se uzgaja
stoka (uglavnom kravo i ovce)
koja nalazi dosta paše iznvdju ka-menja
i stijenja po okolnim neplod-nim
brdima Gotovo svaka kuće dr-il
po Jednu ili dvije krave za mlije-ko
i nekoliko ovaca Do sad je
otkupljeno u Ledenicama po veza-nim
cijenama 19 komada krupne
stoke i 12 komada sitne te 40 ko-mada
koie od krupne stoke i 80
komada kože od sitne stoto Od
sada će otkup biti mnogo bolji ka-ko
kalu mještani Jer su se uvjerili
da Je za njih trgovina po vezanim
cijenama mnogo povoljnija od slo-bodne
Robe Je do sada u mjesnu
zadrugu stiglo dosta ali nije stig-la
željezna roba n ni crni tekstil
koji seljaci najviše nose Od željez
ne robe trebalo bi hitno poljopriv-redni
alat a naročito lake plugove
Pčelarstvo je u I-edonl-cama
vrij
razvijena grana privrede
U Ledenicama i okolnim selima
naročito Je razvijeno pčelarstvo te
se skoro kod svake kuće nadje po
10-2-0 košnica U samim Ledenica
ma postoji velika pčelarska zadru-ga
koja Ima preko 420 košnica Od
njih zadruga dobije godišnje 1800
do 2600 kg meda koji se prodaje
dječjim domovima bolnicama i ho-telima
za potrebe turizma Pčelar-stvo
Je u ovom kraju vrlo razvije-ne
ito se vidi i po broju košnica
pa bi trebalo nastojati da se proši-'
Wri i unapredi Jer narod ima mnogo i razumijevanja za pčelar
stvo a i sam planinski kraj je po-godan
te daje izvrsnu planinsku
pašu pčelama Ssda je za pčelare
najveća potreba vosak i daske da
bi moi nov! broj pčelinjaka
dužnost je mjosne zadrugo da si
prezo Jriarskig ?aununog pos
luvnog acva nabavj pcTrcbm u
ik i da-k- o i RjtjV? pL'urjak' n
itav kiar kako ti eq ta prvrcdra
i iiiMastr i PHi TSissssssvfc rsBBBSBSBvdBSBaaasBBBSSBSBBBSBSBSBSBSBSBsaaV: aOataV P' nP asasBaVMaOBaaalaaasafv
rat w mk-- i BBBBMVjOHamVaaT' lassVlk'esBsaV'
Jasasasasasaasml '-"'fBMt-nimrU
aVasasasassasasalVaw
HKnsasasauunVV W '
JasasaBnBsasasVf1flBsSsBaaff"SB
fsBaaauraan!WHTJUSW£jam
JHpjuiJHpjHpjHKMUpjKpjM l3p H } pjHŠJJHpaMHBrScHHHpatat --- Wjr ?jilč?Lj
fitrajkujući radnici i radnice kod
JAVE
Toronto Ont
Usrijedu 12 maja a 8 sU H
večer održati će se zajednička fjeđ-nk- a
svih triju bratskih Saveza &&
386 Ontario St
Na ovoj sjednici birati će s de-legate
za konvencije Saveza koje
će se održati 38 i 39 maja Teg
radi poziva se sve članstvo SKH
SKS i ZKS da nefaljeso posjeti
ovu sjednicu
Ontario St
Ova sjednica Je tim valalja U6
Ćemo imati pokraj lokalnog rada 1
biranje delegata za konvenciju ko-ja
će se održati koncem maja s to-ga
Je duinost svakog člana i Ba-nice
da se odazove ovome pozivu
a takodjer i organizacije prieajedJ- -
njene Vijeću treba da pošalju svo--
je predstavnike
grana ovdašnjih seljačkih gospo
darstava ito više ojačala i proširi-la
Trebalo bi takodjer poduzeti
korake da se otvori barem jedan
pčelarski tečaj za mlade kadrove
pčelara kojima bi teorija napred-nog
pčelarstva I te kako dobro do-šla
uz praksu koju stlču kod kuće
uz vlastite pčelinjake
Lcdeničani grade Dom kultuie
Zadru ina svijest Je ovdje J vi-sini
te bi je trebalo razviti u dm
pravcima Pred dva dana Je otvo-rena
zadružna gostionica jedina u
cijelom mjestu gdje će se jmtniei
za Senj ili Crikvenicu moći edme-ri- ti
(mjesto se nalazi uprave na
pola puta)
U isto vrijeme otpočeo Je i otkup
mlijeka koje će se otpremati u Cri-kvenicu
za potrebe zdravstvenih
ustanova i turismo losiojt tak
djer interes za otkup maslaca i os-talih
mliječnih proizvoda
Mještani Ledenica odlučili su da
sagrade vlastitim sredstvima Dom
kulture a iseljenici njihovog mje
Ma poolali u im u lu vrhu 37960
dinara preko Odbora kampanje sa
Dom kulture iz St Loutm pa fm
se iele i ovim putem zahvaliti kae
i ostalim Iseljenicima koji su dali
prilog za gradnju tog Doma De
sada je posječeno sve potrtima dr-vo
a tokom ovog mjeseca bit se
ispiljeno 1 dovezeno na mjesta gra-dnje
Nacrte za gradnju izradit e
ing Milan Jraneta iz RIJ tke
da će joi ove godine podignaU Dom
do pod krov a Muče potpune M-vri- Hti
Trrba graditi ceelu
Najveća zelja naroda a ovom
kraju Je da se izgradi cesta duljiae
10 km kojom hi se povesaie dva-desetak
okolnih mjesta sa Ltdiai-čam- a
i glavnom cestom De tm se-la
sada ne vodi upravo aikakav
put a sav promet se odvija im Ma
garcima i to po lijepom
lok su za vrijeme kiie i
stase gotovo neprohodne Nas4 Je
spreman da da svu raspolostru
radnu -- nagu te da pomogne svim
-- rcdtH'a on ugradnji te ceste
k' ij cd u1 k' ta?r "-- ti za njihov
J ck k Unu razvi- -
Jtafc
Rogers kompanije u Toronta boie
MWinWrntiMwUi JLtTSS3wmm maBIHI asBBBBBaBBSBSBSBLaTV "asasV aWB
BassasfBaalsasasBV
asasasasK
t Saaataam
ssbsbsbsbI asV&!emzT sasasasH V --I sasasasH
JaassSasaaaasBV 1 - asasasaaV
a k rasasasS
maVvUaaem —" vaaj
± 7- - - rl?t ViZS Ht1 al VSM ™l" i H
se odlučno da spnjfčc prodor Strajkiske linije po zajedničkom nas-tupu
policije i Strajkolomaca na njihove redove I borbi sa polici-jom
i Strajkolomeima uhapšeno je 11 radnika aa itrajkaikoj strati
deada kod ovog poduzeća