000253 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
кјиИнГ мј ј Jedwstvo I unity Umjesto kipsanja za Washingtonom vojnim prijet jama dign mo glas za miroljubive pregovore, kaze UE — Unija elektridarskih radnika da je konac vojnih avantura u zauzcla pogresno stanovistc pitanju i Njemadkoj Kanada Berlina. da pozovc ona je to otvoreno rekla premijeru Diefenbakeru. pregovore za rje§enje nje U koje je odbor ove unije kaze krize na temelju obe-- 6e: "Umjesto stanovista u mirnog pregovaranja zainteresiranih zemalja, vi se pridruzili Sjedinjenim Drzavama u mobilizaciji i Vi ste iskoristili za prih-vatan- je nuklearnog oruzja. "Mi smatramo da su ovi pothvati suprotni vecinc kanadskog naroda, koji hoce da nasa zemlja igra nezavisnu ulo-g- u medjunarodnim poslo-vim- a u intcresu mira. Mi smo uvjereni da ce se narod od-luc- no ratu zbog NjemacSkc, utoliko vise Sto nije zrtvc koje je podnio u suzbijanju opasno-st-i koju su dvaput ranije stvorili njemaSki militaristi. "U nema krize a-k- o se kao krizu nc ce uzeti zakonite mjere Nje-таб- ке odnoseci so na svoj narod i svoje granice. Ako je kriza, onda kriza i u Kanadi, Sjedinjenim Driavama i svim drugim zc-mlja- ma koje smatraju da pravo same rjeSavati svoje unutrasnje poslove." sud potvrdio antiradnicki organizacijc Socijalkrediterska Britanske Kolumbije dala je usvojiti zakon koji zabra-njuj- e radni5kim toj provinciji da pomognu neku partiju od svojih Zakon je usvojen radi to-ga da se sprijeSi sudjelova-nj- e radniSkih unija politi-£ko- m prije svega po-dupira- nje Novo demokrats-k- e partije, koja predstavlja glavnu opoziciju socijalkre-ditersk- oj vladi B.C. federacija rada Kolumbije je zatra2ila od Vrhovnog suda B.C. da zakon ponisti kao Medjutim, ж godina izhicnja t hlazt svakog utorka i petka Godisnja prctplata: za Kanadu 6 dolara, ostah zemlje 7 dolara Adrcsa: 479 Queen Street West Toronto 2-- B, Ontario Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. (1157) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 1, 1961 PRICE 8c PER COPY u n — u Kanadi smatra Tmo vlada u NjemaJke trcba zapadnog na realisticne I pismu uputio Izvrsni табке pametnog, odredjenog pri-]o- g ste trupa drugih vojnih mjera. situaciju zeljama o-gro- mne u usprotiviti zabnravio Berlinu Istofcne to pos-to- ji i-- maju 21a-nov- a. iivotu, Trideseta 63 Diefenbakeru Ova kriza je "namjerno stvorcna i izazvana", kaze so dalje u pismu. To potvr-djuj- e i "Globe and Mail", koji istiCe da Sjed. Drzave koriste Berlin za promica-nj- e njihove politike ujedi-njenj- a Njema6ke. U dlanku je rote no da trcba prcstati sa raspaljiva£kim govorimn i da 6etiri velike drzave trcba da sjednu za zajedniSki stol i осИибс Sto ce uraditi sa Berlinom. (Spomenuti £la- - nak Ulobe ana JUaU pre-nij- et jo u "Jedinstvu" od 25. augusta). "Mi hi nadodali — kaze Izvrsni odbor unije clcktri-carski- h radnika — da je vri-jem- e da prestanemo klip-sa- ti za Sjedinjenim Drzava-ma, ili bilo kojom drugom zemljom, i da odludno trazi-- Vrhovni B.C. zakon Iladnici i njihove organizacije ncmaju prava koja imaju kapiialisti i njihove vlada isud jc sada presudio supro unijama u politiSku nov-ce- m Slanarine u u Provincijalna Britanske protivustavan. tno tj. proglasio da je za-kon ustavan. Odluku je do-ni- o sudac N. W. Whitaker. Ovaj zakon je izrifito u-per- en protiv radnika i nji-hov- og uSesca u politiSkom zivotu. To je gazenje osnov-ni- h prava gradjana. Da je to "klasni zakon" govori i ta okolnost Sto je socijalkrediterska vlada od-bil- a da zabrani pojedinim kapitalistima i njihovim ko-mpanija- ma da financijski pomazu Socijalkreditcrsku, Konzervativnu i Liberalnu partiju. Ona je бак odbila usvojiti zakon koji bi oba-veza- o tc partije i njihove imena КАХЛ 1)JAXI GOV 0 HE U 11. lluygett )i'f u list u Toronto Daily Star: Prcflsjnlnik Dicfcnbakcr hocr da jasno kazemo .sto znaci slohoda. [Ji'st na govor Dicfcnba-kcr- a u Sarniji, u jc rckao da kapitalistivkc ze-mlje trcba ju objaviti "povclju ftlobodc" kao odgo-vor komunizmu. — "Jcdinstvo"']. Jcdan od vaWt dopisnika, J. 1Г. Chinncry, u svom pismu isticc da nije tome davno ka-ko smo mi jwkitsavali da Berlin sravnimo sa zem-ljom da bi oatvali svojtt 'slobodu', a sada radi toga trcba mo b ra n it i taj g rod. Occvidno, rijee jc postala fraza, ali pu-sti- mo vanjslinu i poglcdajmo sadrzinu. Da li zaista postoji slohoda govora? Mi imamo W.sf slobodc ncgo oni it koinunistickom bloku, ali koliko vise ? Ali oni koji sc usprotivc sta-пог- Шп u takvim pitanjima kao ,so jc "zabrana bombc" izlnicni sit progonimn vladc i biznisa, sto mnogi mogn posvjedociti. A kako .stoji sa slobodmn misljcnja? V ontarij-ski- m .skolawa jcvrcjskih, katolickih i agons-tirki- lt roditdja sn prisiljena da uce protcstantski .i _ii Pismo promijeru Sovjetski odgovor na ratne prijetnje Zapada: obnova nuklearnih pokusa Moskva — Sovjetska vla-da je da obnovi nu-klear- ne pokuse. U saopcenju je гебепо da sovjetski паиб" njaci rade na proizvodnji nuklearnih bombi sa cksplo-zivno- m snagom od 20 do 100 milijuna tona TNT. Sovjetska vlada kaze da je na ovaj korak prisiljena zbog toga Sto zapadne drza- - Berlin nije vrijedan zivota jednog kanadskog omladinca — — Dr. Keenlcysidc Dr. Hugh Keenleyside vjeruje da Berlin "nije vrijedan zivota jednog ka-nadskog mladica". Dr. Keenleyside je ovo izjavio agenciji Canadian Press. On je rekao da je risk! ranje rata zbog Berlina "konacni dokaz bankrot-stv- a nase diplomatske po-litike". Dr. Keenleyside sada zauzima polozaj predsje-dnik- a B.C. Power Commis-sion, a ranije je bio gene-ral- ni direktor Ujedinjenih nacija za tehnicku pomoc. Poznat je kao veliki protivnik nuklearnog oru-zja. pojedinaca i kompanija od kojih dobivaju pare. To je odbila i konzervativna vlada u Ottawi, uz potporu libera-l- a. Oni su jedinstveni u tim pitanjima kao sto su jedins-tveni u ograniSavanju rad-nici- ma njihovih prava. A jedan takav zakon je nu2no potreban. 0 njegovoj potrebi govore prljavstine koje su otkrivene u provin ciji Quebec u doba Duples- - kandidate da objave sisove vladavine. vladc koine obicna djcea odlu&Ia canja koje je narodima svi-jet- a dato Potsdamskim pak-to- m 1945. godine i izrazeno je ovim rijemima : . . Save-zni- ci ce sporazumno podu- - ve pojaSavaju trku u naoru-zanj- u i prijete zapoSeti rat da sprijee potpisivanje mi-rovn- og ugovora sa Njema6-ko-m. "Sovjetska vlada smatra za svoju duznost da poduz-m- e sve mjere kako bi Sov-jetski Savez bio potpuno sprcman da savlada svakog agresora koji bi se usudio hiljada dobrovoljaca u omladinskim odredima Istocnc Njemacke Berlin. — Isto6nonjema5-k- a §tampa javija da je poziv Centralnog komiteta omla-din- e za javljanje u vojsku, koji je upucen poslije dono-Scn- ja mjera vladc DRN u Berlinu, naisao na veoma §i-ro- k odziv. Prcma pisanju li-s- ta "Neues Deutschland" do ncdavno se javilo vi§e od 39.000 omladinaca. U nekim gradovima formirane su ci-ta- ve omladinske jedinice, 6ete, bataljoni i regimentc. Tako je u Erfurtu formirana prva omladinska dobrovolja-Гк- а regimenta, a u Karlmarx tadtu regimenta "Karl Marx". Omladinske jedinice se i u drugim mjestima pri-- kljuSuju vojnim snagama. U Ruanda Urundi ubijeno oko 350 Afrikanaca U§umbura. — (Reuter) — Prema posljednjim izvje-§tajim- a koji su objavljeni u Usumburi, u predizbornoj kampanji u Ruanda-Urun- di do sada je poginulo oko 350 Afrikanaca. U ovaj starate-Ijs- ki teritorij UN pod bel-gijsko- m administracijom u-pud- ena su nova ројабапја belgijskih trupa. ZA SLOBODU SE TREBA BORITI 0VDJE, NE BERLINU ncdavnom sluzbcnom nauk zato sto jc to tradicionalna vjcra vladaјисс kli-k- c ovc provincije. Postoji li sloboda od siromastva? Xc za ostar-jcl- c penzionirec i nczaposlcnc, jer mnogi od njih zi-v- c it straltu i ntsigurnosti iz dana u dan. Da li sloboda znaci udio u dobrom zivotu? Hi-Ija- dc uasih gradjana nc dobiju naobrazbu ka- -. kvc su sposobui. Mnogi od njih ncmaju stana kak-vo- g bi im tako bogafa zemlja kao sto jc Kanada mo-g- la dati. Hiljadc drugih dodju do stana zaduziva-nje- ni i placanjcm visokih kamata. U mnogim sili-cajevima olplacivanjc jc mogucc samo zato sto muz una dva posla Hi Zto zena i majka idc raditi cijeli dan, ostavljajuci djecu kod kucc bcz pravilnc njcrji i nadzora. Da li sloboda znaci dobri radni uvjetif StrajkaZi ItojiianlcYmoanrjkiusuHniIoktlnacvklav, csnccpgboootrpjeeodrzenaaotodkapvnrlaaadvdscok.aoXvkejoihmzojemvmniln-c-jjpri-eja- at,elj ove provincije ili ovog grada. Da, mi imamo nctto slobodc u Kanadi. a moqli bi imati mnorjo vise ako bi sc za uju A m'je-st- o za borbu jc ovdjc, nc u Berlinu". zeti, sada i u buducnosti, os-ta- le potrebne mjere da ser o-sig- ura da Njemadka nikad vise ne ugrozi ni svoje susje-d- e ni mir svijeta'. " zapoceti napadaj", ka2e se u saopcenju. Sovjetska vlada kaze da zapadne drzave snose svu o-dgov- ornost za neuspjeh 2e-nevs- kih pregovora o zabra-ni nuklearnih pokusa. Ti pregovori su izgubili vaz-no- st kad je Francuska eks-plodir- ala svoju nuklearnu bombu u Sahari. Skoro 10 borili. Istovremeno se javija da su se radnike grupc u Ber-linu, koje se od uvodjenja vladinih mjera nalaze pod oruzjem, na graniCnim pri-jelazi- ma prema zapadnom Berlinu, ponovno vratile u svoja poduzeca i ustanove, kako isti6e Stampa. To gru-pc su ostvarile zadatak u zaStiti glavnog grada i DNR. originalno Brazil: Naprijed slobodu ili natrag na pozicije 'banana republike'? Posljednje Na odlasku Buenos Airesa Go-ula- rt izjavio: vradam Brazil da preuzmem predsjedniStvo". Vojna zapo6ela vojne operacije protiv Rio Grande Sul Siji guvernor komandant podupiru Do nekoliko pustiti da zau- - iz Brazila su stizalc ovakvc vijesti: Predsjednik Quad-tq- s se odupire nasrtaju ame-ri6k- og imperijalizma Kubu; Quadros ce obnoviti diplomatske odnose sa Sov-jetski- m Savezom; Quadros prihvatio poziv da posjeti SSSR; Quadros ide ferenciju neutralnih zema lja u Beograd ; Quadros od- - likovao kubanskog ministra industrije "Che" Guevaru; Quadros provodi agrarnu re-for- mu itd., itd. U Washing-ton- u su skripali zubima. Rc-akcion-arni elementi Bra- - zilu cijeloj Latinskoj Am-end su negodovali. iz-nenadj-enje: Quadros pod-nio ostavku na predsjednic"- - du2nosti pod pritiskom reakcionamih sila. Zatim su uslijedila naga-djan- ja da li podpredsjed-nik- u Goulartu, koji so vra-ca- o sa posjete NR Kine, bi-- ti dozvoljeno da se vrati u zemlju. Narod hoce Goular-ta, kao sto je h£jeo Quadro-- all Goularta necc milita-risti, velcposjednici i kapi-talTs- ti. Goularta ne ce Wash-ington. Sta dalje? Goulart je stigao na do-m- ak zemlje, ali nije sigurno da ce prekoraSiti granicu. On se jol nada k ђ-- ф v tfrf ? оЛ S --kwfc 9Г в pJP b чЗвВВ 4 ИНВНмЖ4мШК лПКЛ .кЧЕЈГ ВнП В Н 4н (шрвХп №1.Г ,НЖкШмш ВHSL; HШf ВВ !"Л1 Otkud когпј! Iz Тогсл1а, sa oUaranja Kanadske na-cional- ne objaljenaizlouibleislu(C"aGnlaodbieananNdat.iMonaaill". EOxnhqibistiimonb'o;.lizSirhakakajenadsku pot-{injeno- ht avlliasrtezeua ltoaSbtjcejkaeLnjsDeumpriraovdtaaamn.ae. KDiaefnrnabdakut-rovo-elioboditkoanmzeorrviaktohuci eguospdoosdltivan,a u vijesti: iz za Montevideo je "Ja se u klika dr-zave de i vojni Goularta. nazad danaT i dozvoliti mu na na kon- - u i Onda koj de sa, svoje da ш snimak? zme mjesto prcdsjednika. Mo2da je to kobna pogre§-ka- ? Moida bi bilo bolje da je odluJno --rekao: Ja dola-zi- m, narode za mnom, rea-kdj- o pari se! Mogao je to U-c- miti i Quadros. Ali on se radje povukao. Hoce li i Goulart iznevjerit brazilski narod ? Dogadjaji u Brazilu poka zuju da je ta zemlja — kao uostalom sva Latinska Ame- - rika — zrela za revoluciju da se uklone snage koje ko-i- c napredak. Bcz toga so ne mo2e naprijed. Narodi tih zemalja moraju poci pu- - tem kojim je posla Kuba. Quadros je imao dobre nam- - jere. Un je zeuo паргеаак svoje zemlje. Ali u provo-djenj- u onoga Sto je on smat-- rao dobnm i Konsnim za zemlju i narod, sukobio se sa silama koje brane staro sta-nj- e — silama u cijim ruka-ra- a se nalazi ne samo sve matcrijalno bogatstvo, nego i vojska, koja posjeduju oru-2j- e. I, suocivsi se sa tlm si lama, Quadros je digao ru- - ke. Mogao je da prihvati borbu, ali nije bio borac. On se divio Kubi, ali on nije Castro. Sta dalje u Brazilu? Vijesti pokazuju da je narod ogorcen i to svoje o-- v I(,uil.l-Ill-- ispoijava na raz Ce reakcionarni elementi po-ln- e na(!ine. Cuju se miSljcnja da bi moglo doci do oruza-no- g obradunavanja. Daljni razvoj dogodjaja najviSe za-vi- si od Goularta. Vijesti kazu da je jedan brazilski poslanik izjavio, da je Brazil "iz slobodno zemlje pretvoren u banana republiku". Pravilnije bi bi-lo reci da je Brazil ucmio nekoliko koraka k slobodi i sada su mu postavijene za-pre- ke na torn putu, zapreko koje ce ga sigurno baciti na polozaj "banana republike" ako ne budu odstranjenje.. Ali bitka jo§ nije izgublje-n- a. Brazilski narod mo2e da sprijedi sudbinu "banana re-publike", a mi vjerujemo i da hoce. л1 Jo§ nekoliko vijesti iz La-- tinske Amerike koje odr2a-vaj- u tamoSnje stanje : Cile je zahvacena va-lo- m strajkova. Broj strajka-§- a prelazi 200.000. Katolidki kler i ostali desnidarski elementi u Mek- - siku stavljaju pritisak na predsjednika Mateosa da predje na desnicarske pozi-cije u vanjskoj i unutarnjoj pohtici. Na porast opozicionih sila u Dominikanskoj Repu-blic! (carstvo Trujilla) re-Si- m odgovara svirepim tero-- rom i apelom na Sjed. Drza-ve da mu pomognu. Xova alzirska vlada Tunis. — Nacionalni sav-j-et allirske revolucije ime-nov- ao je novu privremenu alzirsku vladu. Pedsjednik vlade je Jusuf Ben Keda. Ovo se tumadi kao korak u pojacaniu oslobodiladko borbe u Aliiru.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, September 01, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-09-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000064 |
Description
Title | 000253 |
OCR text | кјиИнГ мј ј Jedwstvo I unity Umjesto kipsanja za Washingtonom vojnim prijet jama dign mo glas za miroljubive pregovore, kaze UE — Unija elektridarskih radnika da je konac vojnih avantura u zauzcla pogresno stanovistc pitanju i Njemadkoj Kanada Berlina. da pozovc ona je to otvoreno rekla premijeru Diefenbakeru. pregovore za rje§enje nje U koje je odbor ove unije kaze krize na temelju obe-- 6e: "Umjesto stanovista u mirnog pregovaranja zainteresiranih zemalja, vi se pridruzili Sjedinjenim Drzavama u mobilizaciji i Vi ste iskoristili za prih-vatan- je nuklearnog oruzja. "Mi smatramo da su ovi pothvati suprotni vecinc kanadskog naroda, koji hoce da nasa zemlja igra nezavisnu ulo-g- u medjunarodnim poslo-vim- a u intcresu mira. Mi smo uvjereni da ce se narod od-luc- no ratu zbog NjemacSkc, utoliko vise Sto nije zrtvc koje je podnio u suzbijanju opasno-st-i koju su dvaput ranije stvorili njemaSki militaristi. "U nema krize a-k- o se kao krizu nc ce uzeti zakonite mjere Nje-таб- ке odnoseci so na svoj narod i svoje granice. Ako je kriza, onda kriza i u Kanadi, Sjedinjenim Driavama i svim drugim zc-mlja- ma koje smatraju da pravo same rjeSavati svoje unutrasnje poslove." sud potvrdio antiradnicki organizacijc Socijalkrediterska Britanske Kolumbije dala je usvojiti zakon koji zabra-njuj- e radni5kim toj provinciji da pomognu neku partiju od svojih Zakon je usvojen radi to-ga da se sprijeSi sudjelova-nj- e radniSkih unija politi-£ko- m prije svega po-dupira- nje Novo demokrats-k- e partije, koja predstavlja glavnu opoziciju socijalkre-ditersk- oj vladi B.C. federacija rada Kolumbije je zatra2ila od Vrhovnog suda B.C. da zakon ponisti kao Medjutim, ж godina izhicnja t hlazt svakog utorka i petka Godisnja prctplata: za Kanadu 6 dolara, ostah zemlje 7 dolara Adrcsa: 479 Queen Street West Toronto 2-- B, Ontario Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. (1157) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 1, 1961 PRICE 8c PER COPY u n — u Kanadi smatra Tmo vlada u NjemaJke trcba zapadnog na realisticne I pismu uputio Izvrsni табке pametnog, odredjenog pri-]o- g ste trupa drugih vojnih mjera. situaciju zeljama o-gro- mne u usprotiviti zabnravio Berlinu Istofcne to pos-to- ji i-- maju 21a-nov- a. iivotu, Trideseta 63 Diefenbakeru Ova kriza je "namjerno stvorcna i izazvana", kaze so dalje u pismu. To potvr-djuj- e i "Globe and Mail", koji istiCe da Sjed. Drzave koriste Berlin za promica-nj- e njihove politike ujedi-njenj- a Njema6ke. U dlanku je rote no da trcba prcstati sa raspaljiva£kim govorimn i da 6etiri velike drzave trcba da sjednu za zajedniSki stol i осИибс Sto ce uraditi sa Berlinom. (Spomenuti £la- - nak Ulobe ana JUaU pre-nij- et jo u "Jedinstvu" od 25. augusta). "Mi hi nadodali — kaze Izvrsni odbor unije clcktri-carski- h radnika — da je vri-jem- e da prestanemo klip-sa- ti za Sjedinjenim Drzava-ma, ili bilo kojom drugom zemljom, i da odludno trazi-- Vrhovni B.C. zakon Iladnici i njihove organizacije ncmaju prava koja imaju kapiialisti i njihove vlada isud jc sada presudio supro unijama u politiSku nov-ce- m Slanarine u u Provincijalna Britanske protivustavan. tno tj. proglasio da je za-kon ustavan. Odluku je do-ni- o sudac N. W. Whitaker. Ovaj zakon je izrifito u-per- en protiv radnika i nji-hov- og uSesca u politiSkom zivotu. To je gazenje osnov-ni- h prava gradjana. Da je to "klasni zakon" govori i ta okolnost Sto je socijalkrediterska vlada od-bil- a da zabrani pojedinim kapitalistima i njihovim ko-mpanija- ma da financijski pomazu Socijalkreditcrsku, Konzervativnu i Liberalnu partiju. Ona je бак odbila usvojiti zakon koji bi oba-veza- o tc partije i njihove imena КАХЛ 1)JAXI GOV 0 HE U 11. lluygett )i'f u list u Toronto Daily Star: Prcflsjnlnik Dicfcnbakcr hocr da jasno kazemo .sto znaci slohoda. [Ji'st na govor Dicfcnba-kcr- a u Sarniji, u jc rckao da kapitalistivkc ze-mlje trcba ju objaviti "povclju ftlobodc" kao odgo-vor komunizmu. — "Jcdinstvo"']. Jcdan od vaWt dopisnika, J. 1Г. Chinncry, u svom pismu isticc da nije tome davno ka-ko smo mi jwkitsavali da Berlin sravnimo sa zem-ljom da bi oatvali svojtt 'slobodu', a sada radi toga trcba mo b ra n it i taj g rod. Occvidno, rijee jc postala fraza, ali pu-sti- mo vanjslinu i poglcdajmo sadrzinu. Da li zaista postoji slohoda govora? Mi imamo W.sf slobodc ncgo oni it koinunistickom bloku, ali koliko vise ? Ali oni koji sc usprotivc sta-пог- Шп u takvim pitanjima kao ,so jc "zabrana bombc" izlnicni sit progonimn vladc i biznisa, sto mnogi mogn posvjedociti. A kako .stoji sa slobodmn misljcnja? V ontarij-ski- m .skolawa jcvrcjskih, katolickih i agons-tirki- lt roditdja sn prisiljena da uce protcstantski .i _ii Pismo promijeru Sovjetski odgovor na ratne prijetnje Zapada: obnova nuklearnih pokusa Moskva — Sovjetska vla-da je da obnovi nu-klear- ne pokuse. U saopcenju je гебепо da sovjetski паиб" njaci rade na proizvodnji nuklearnih bombi sa cksplo-zivno- m snagom od 20 do 100 milijuna tona TNT. Sovjetska vlada kaze da je na ovaj korak prisiljena zbog toga Sto zapadne drza- - Berlin nije vrijedan zivota jednog kanadskog omladinca — — Dr. Keenlcysidc Dr. Hugh Keenleyside vjeruje da Berlin "nije vrijedan zivota jednog ka-nadskog mladica". Dr. Keenleyside je ovo izjavio agenciji Canadian Press. On je rekao da je risk! ranje rata zbog Berlina "konacni dokaz bankrot-stv- a nase diplomatske po-litike". Dr. Keenleyside sada zauzima polozaj predsje-dnik- a B.C. Power Commis-sion, a ranije je bio gene-ral- ni direktor Ujedinjenih nacija za tehnicku pomoc. Poznat je kao veliki protivnik nuklearnog oru-zja. pojedinaca i kompanija od kojih dobivaju pare. To je odbila i konzervativna vlada u Ottawi, uz potporu libera-l- a. Oni su jedinstveni u tim pitanjima kao sto su jedins-tveni u ograniSavanju rad-nici- ma njihovih prava. A jedan takav zakon je nu2no potreban. 0 njegovoj potrebi govore prljavstine koje su otkrivene u provin ciji Quebec u doba Duples- - kandidate da objave sisove vladavine. vladc koine obicna djcea odlu&Ia canja koje je narodima svi-jet- a dato Potsdamskim pak-to- m 1945. godine i izrazeno je ovim rijemima : . . Save-zni- ci ce sporazumno podu- - ve pojaSavaju trku u naoru-zanj- u i prijete zapoSeti rat da sprijee potpisivanje mi-rovn- og ugovora sa Njema6-ko-m. "Sovjetska vlada smatra za svoju duznost da poduz-m- e sve mjere kako bi Sov-jetski Savez bio potpuno sprcman da savlada svakog agresora koji bi se usudio hiljada dobrovoljaca u omladinskim odredima Istocnc Njemacke Berlin. — Isto6nonjema5-k- a §tampa javija da je poziv Centralnog komiteta omla-din- e za javljanje u vojsku, koji je upucen poslije dono-Scn- ja mjera vladc DRN u Berlinu, naisao na veoma §i-ro- k odziv. Prcma pisanju li-s- ta "Neues Deutschland" do ncdavno se javilo vi§e od 39.000 omladinaca. U nekim gradovima formirane su ci-ta- ve omladinske jedinice, 6ete, bataljoni i regimentc. Tako je u Erfurtu formirana prva omladinska dobrovolja-Гк- а regimenta, a u Karlmarx tadtu regimenta "Karl Marx". Omladinske jedinice se i u drugim mjestima pri-- kljuSuju vojnim snagama. U Ruanda Urundi ubijeno oko 350 Afrikanaca U§umbura. — (Reuter) — Prema posljednjim izvje-§tajim- a koji su objavljeni u Usumburi, u predizbornoj kampanji u Ruanda-Urun- di do sada je poginulo oko 350 Afrikanaca. U ovaj starate-Ijs- ki teritorij UN pod bel-gijsko- m administracijom u-pud- ena su nova ројабапја belgijskih trupa. ZA SLOBODU SE TREBA BORITI 0VDJE, NE BERLINU ncdavnom sluzbcnom nauk zato sto jc to tradicionalna vjcra vladaјисс kli-k- c ovc provincije. Postoji li sloboda od siromastva? Xc za ostar-jcl- c penzionirec i nczaposlcnc, jer mnogi od njih zi-v- c it straltu i ntsigurnosti iz dana u dan. Da li sloboda znaci udio u dobrom zivotu? Hi-Ija- dc uasih gradjana nc dobiju naobrazbu ka- -. kvc su sposobui. Mnogi od njih ncmaju stana kak-vo- g bi im tako bogafa zemlja kao sto jc Kanada mo-g- la dati. Hiljadc drugih dodju do stana zaduziva-nje- ni i placanjcm visokih kamata. U mnogim sili-cajevima olplacivanjc jc mogucc samo zato sto muz una dva posla Hi Zto zena i majka idc raditi cijeli dan, ostavljajuci djecu kod kucc bcz pravilnc njcrji i nadzora. Da li sloboda znaci dobri radni uvjetif StrajkaZi ItojiianlcYmoanrjkiusuHniIoktlnacvklav, csnccpgboootrpjeeodrzenaaotodkapvnrlaaadvdscok.aoXvkejoihmzojemvmniln-c-jjpri-eja- at,elj ove provincije ili ovog grada. Da, mi imamo nctto slobodc u Kanadi. a moqli bi imati mnorjo vise ako bi sc za uju A m'je-st- o za borbu jc ovdjc, nc u Berlinu". zeti, sada i u buducnosti, os-ta- le potrebne mjere da ser o-sig- ura da Njemadka nikad vise ne ugrozi ni svoje susje-d- e ni mir svijeta'. " zapoceti napadaj", ka2e se u saopcenju. Sovjetska vlada kaze da zapadne drzave snose svu o-dgov- ornost za neuspjeh 2e-nevs- kih pregovora o zabra-ni nuklearnih pokusa. Ti pregovori su izgubili vaz-no- st kad je Francuska eks-plodir- ala svoju nuklearnu bombu u Sahari. Skoro 10 borili. Istovremeno se javija da su se radnike grupc u Ber-linu, koje se od uvodjenja vladinih mjera nalaze pod oruzjem, na graniCnim pri-jelazi- ma prema zapadnom Berlinu, ponovno vratile u svoja poduzeca i ustanove, kako isti6e Stampa. To gru-pc su ostvarile zadatak u zaStiti glavnog grada i DNR. originalno Brazil: Naprijed slobodu ili natrag na pozicije 'banana republike'? Posljednje Na odlasku Buenos Airesa Go-ula- rt izjavio: vradam Brazil da preuzmem predsjedniStvo". Vojna zapo6ela vojne operacije protiv Rio Grande Sul Siji guvernor komandant podupiru Do nekoliko pustiti da zau- - iz Brazila su stizalc ovakvc vijesti: Predsjednik Quad-tq- s se odupire nasrtaju ame-ri6k- og imperijalizma Kubu; Quadros ce obnoviti diplomatske odnose sa Sov-jetski- m Savezom; Quadros prihvatio poziv da posjeti SSSR; Quadros ide ferenciju neutralnih zema lja u Beograd ; Quadros od- - likovao kubanskog ministra industrije "Che" Guevaru; Quadros provodi agrarnu re-for- mu itd., itd. U Washing-ton- u su skripali zubima. Rc-akcion-arni elementi Bra- - zilu cijeloj Latinskoj Am-end su negodovali. iz-nenadj-enje: Quadros pod-nio ostavku na predsjednic"- - du2nosti pod pritiskom reakcionamih sila. Zatim su uslijedila naga-djan- ja da li podpredsjed-nik- u Goulartu, koji so vra-ca- o sa posjete NR Kine, bi-- ti dozvoljeno da se vrati u zemlju. Narod hoce Goular-ta, kao sto je h£jeo Quadro-- all Goularta necc milita-risti, velcposjednici i kapi-talTs- ti. Goularta ne ce Wash-ington. Sta dalje? Goulart je stigao na do-m- ak zemlje, ali nije sigurno da ce prekoraSiti granicu. On se jol nada k ђ-- ф v tfrf ? оЛ S --kwfc 9Г в pJP b чЗвВВ 4 ИНВНмЖ4мШК лПКЛ .кЧЕЈГ ВнП В Н 4н (шрвХп №1.Г ,НЖкШмш ВHSL; HШf ВВ !"Л1 Otkud когпј! Iz Тогсл1а, sa oUaranja Kanadske na-cional- ne objaljenaizlouibleislu(C"aGnlaodbieananNdat.iMonaaill". EOxnhqibistiimonb'o;.lizSirhakakajenadsku pot-{injeno- ht avlliasrtezeua ltoaSbtjcejkaeLnjsDeumpriraovdtaaamn.ae. KDiaefnrnabdakut-rovo-elioboditkoanmzeorrviaktohuci eguospdoosdltivan,a u vijesti: iz za Montevideo je "Ja se u klika dr-zave de i vojni Goularta. nazad danaT i dozvoliti mu na na kon- - u i Onda koj de sa, svoje da ш snimak? zme mjesto prcdsjednika. Mo2da je to kobna pogre§-ka- ? Moida bi bilo bolje da je odluJno --rekao: Ja dola-zi- m, narode za mnom, rea-kdj- o pari se! Mogao je to U-c- miti i Quadros. Ali on se radje povukao. Hoce li i Goulart iznevjerit brazilski narod ? Dogadjaji u Brazilu poka zuju da je ta zemlja — kao uostalom sva Latinska Ame- - rika — zrela za revoluciju da se uklone snage koje ko-i- c napredak. Bcz toga so ne mo2e naprijed. Narodi tih zemalja moraju poci pu- - tem kojim je posla Kuba. Quadros je imao dobre nam- - jere. Un je zeuo паргеаак svoje zemlje. Ali u provo-djenj- u onoga Sto je on smat-- rao dobnm i Konsnim za zemlju i narod, sukobio se sa silama koje brane staro sta-nj- e — silama u cijim ruka-ra- a se nalazi ne samo sve matcrijalno bogatstvo, nego i vojska, koja posjeduju oru-2j- e. I, suocivsi se sa tlm si lama, Quadros je digao ru- - ke. Mogao je da prihvati borbu, ali nije bio borac. On se divio Kubi, ali on nije Castro. Sta dalje u Brazilu? Vijesti pokazuju da je narod ogorcen i to svoje o-- v I(,uil.l-Ill-- ispoijava na raz Ce reakcionarni elementi po-ln- e na(!ine. Cuju se miSljcnja da bi moglo doci do oruza-no- g obradunavanja. Daljni razvoj dogodjaja najviSe za-vi- si od Goularta. Vijesti kazu da je jedan brazilski poslanik izjavio, da je Brazil "iz slobodno zemlje pretvoren u banana republiku". Pravilnije bi bi-lo reci da je Brazil ucmio nekoliko koraka k slobodi i sada su mu postavijene za-pre- ke na torn putu, zapreko koje ce ga sigurno baciti na polozaj "banana republike" ako ne budu odstranjenje.. Ali bitka jo§ nije izgublje-n- a. Brazilski narod mo2e da sprijedi sudbinu "banana re-publike", a mi vjerujemo i da hoce. л1 Jo§ nekoliko vijesti iz La-- tinske Amerike koje odr2a-vaj- u tamoSnje stanje : Cile je zahvacena va-lo- m strajkova. Broj strajka-§- a prelazi 200.000. Katolidki kler i ostali desnidarski elementi u Mek- - siku stavljaju pritisak na predsjednika Mateosa da predje na desnicarske pozi-cije u vanjskoj i unutarnjoj pohtici. Na porast opozicionih sila u Dominikanskoj Repu-blic! (carstvo Trujilla) re-Si- m odgovara svirepim tero-- rom i apelom na Sjed. Drza-ve da mu pomognu. Xova alzirska vlada Tunis. — Nacionalni sav-j-et allirske revolucije ime-nov- ao je novu privremenu alzirsku vladu. Pedsjednik vlade je Jusuf Ben Keda. Ovo se tumadi kao korak u pojacaniu oslobodiladko borbe u Aliiru. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000253