Jedinstvo, September 01, 1961

              кјиИнГ
мј
ј Jedwstvo I
unity
Umjesto kipsanja za Washingtonom
vojnim prijet jama dign mo glas
za miroljubive pregovore, kaze UE
—
Unija elektridarskih radnika da je konac vojnih avantura u
zauzcla pogresno stanovistc pitanju i Njemadkoj Kanada
Berlina. da pozovc
ona je to otvoreno rekla premijeru Diefenbakeru. pregovore za rje§enje nje
U koje je odbor ove unije kaze krize na temelju obe--
6e:
"Umjesto stanovista u
mirnog pregovaranja zainteresiranih zemalja, vi
se pridruzili Sjedinjenim Drzavama u mobilizaciji
i Vi ste iskoristili za prih-vatan- je
nuklearnog oruzja.
"Mi smatramo da su ovi
pothvati suprotni
vecinc kanadskog
naroda, koji hoce da nasa
zemlja igra nezavisnu ulo-g- u
medjunarodnim poslo-vim- a
u intcresu mira. Mi smo
uvjereni da ce se narod od-luc- no ratu zbog
NjemacSkc, utoliko vise Sto
nije zrtvc koje je
podnio u suzbijanju opasno-st-i
koju su dvaput ranije
stvorili njemaSki militaristi.
"U nema krize a-k- o
se kao krizu nc ce uzeti
zakonite mjere Nje-таб- ке
odnoseci so na svoj
narod i svoje granice. Ako
je kriza, onda kriza
i u Kanadi, Sjedinjenim
Driavama i svim drugim zc-mlja- ma
koje smatraju da
pravo same rjeSavati
svoje unutrasnje poslove."
sud potvrdio antiradnicki
organizacijc
Socijalkrediterska
Britanske Kolumbije dala je
usvojiti zakon koji zabra-njuj- e
radni5kim
toj provinciji da pomognu
neku partiju
od svojih
Zakon je usvojen radi to-ga
da se sprijeSi sudjelova-nj- e
radniSkih unija politi-£ko- m
prije svega po-dupira- nje
Novo demokrats-k- e
partije, koja predstavlja
glavnu opoziciju socijalkre-ditersk- oj
vladi B.C.
federacija
rada Kolumbije je
zatra2ila od Vrhovnog suda
B.C. da zakon ponisti kao
Medjutim,
ж
godina izhicnja t
hlazt svakog utorka i petka
Godisnja prctplata:
za Kanadu 6 dolara,
ostah zemlje 7 dolara
Adrcsa:
479 Queen Street West
Toronto 2-- B, Ontario
Telefon EM 3-16-
42
VOL. XIII. No. (1157) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 1, 1961 PRICE 8c PER COPY
u n
—
u Kanadi smatra Tmo
vlada u NjemaJke trcba
zapadnog na realisticne
I
pismu uputio Izvrsni табке
pametnog, odredjenog pri-]o- g
ste
trupa
drugih vojnih mjera. situaciju
zeljama o-gro- mne
u
usprotiviti
zabnravio
Berlinu
Istofcne
to pos-to- ji
i--
maju
21a-nov- a.
iivotu,
Trideseta
63
Diefenbakeru
Ova kriza je "namjerno
stvorcna i izazvana", kaze
so dalje u pismu. To potvr-djuj- e
i "Globe and Mail",
koji istiCe da Sjed. Drzave
koriste Berlin za promica-nj- e
njihove politike ujedi-njenj- a
Njema6ke. U dlanku
je rote no da trcba prcstati
sa raspaljiva£kim govorimn i
da 6etiri velike drzave trcba
da sjednu za zajedniSki stol
i осИибс Sto ce uraditi sa
Berlinom. (Spomenuti £la- -
nak Ulobe ana JUaU pre-nij- et
jo u "Jedinstvu" od 25.
augusta).
"Mi hi nadodali — kaze
Izvrsni odbor unije clcktri-carski- h
radnika — da je vri-jem- e
da prestanemo klip-sa- ti
za Sjedinjenim Drzava-ma,
ili bilo kojom drugom
zemljom, i da odludno trazi--
Vrhovni B.C. zakon
Iladnici i njihove organizacije ncmaju prava
koja imaju kapiialisti i njihove
vlada isud jc sada presudio supro
unijama u
politiSku nov-ce- m
Slanarine
u
u
Provincijalna
Britanske
protivustavan.
tno tj. proglasio da je za-kon
ustavan. Odluku je do-ni- o
sudac N. W. Whitaker.
Ovaj zakon je izrifito u-per- en
protiv radnika i nji-hov- og
uSesca u politiSkom
zivotu. To je gazenje osnov-ni- h
prava gradjana.
Da je to "klasni zakon"
govori i ta okolnost Sto je
socijalkrediterska vlada od-bil- a
da zabrani pojedinim
kapitalistima i njihovim ko-mpanija- ma
da financijski
pomazu Socijalkreditcrsku,
Konzervativnu i Liberalnu
partiju. Ona je бак odbila
usvojiti zakon koji bi oba-veza- o
tc partije i njihove
imena
КАХЛ 1)JAXI GOV 0 HE
U
11. lluygett )i'f u list u Toronto Daily Star:
Prcflsjnlnik Dicfcnbakcr hocr da jasno
kazemo .sto znaci slohoda. [Ji'st na govor Dicfcnba-kcr- a
u Sarniji, u jc rckao da kapitalistivkc ze-mlje
trcba ju objaviti "povclju ftlobodc" kao odgo-vor
komunizmu. — "Jcdinstvo"'].
Jcdan od vaWt dopisnika, J. 1Г. Chinncry, u
svom pismu isticc da nije tome davno ka-ko
smo mi jwkitsavali da Berlin sravnimo sa zem-ljom
da bi oatvali svojtt 'slobodu', a sada radi toga
trcba mo b ra n it i taj g rod.
Occvidno, rijee jc postala fraza, ali pu-sti- mo vanjslinu i poglcdajmo sadrzinu.
Da li zaista postoji slohoda govora? Mi imamo
W.sf slobodc ncgo oni it koinunistickom bloku, ali
koliko vise ? Ali oni koji sc usprotivc sta-пог- Шп
u takvim pitanjima kao ,so jc "zabrana
bombc" izlnicni sit progonimn vladc i biznisa, sto
mnogi mogn posvjedociti.
A kako .stoji sa slobodmn misljcnja? V ontarij-ski- m .skolawa jcvrcjskih, katolickih i agons-tirki- lt roditdja sn prisiljena da uce protcstantski
.i _ii
Pismo promijeru
Sovjetski odgovor na ratne prijetnje
Zapada: obnova nuklearnih pokusa
Moskva — Sovjetska vla-da
je da obnovi nu-klear- ne
pokuse. U saopcenju
je гебепо da sovjetski паиб"
njaci rade na proizvodnji
nuklearnih bombi sa cksplo-zivno- m
snagom od 20 do 100
milijuna tona TNT.
Sovjetska vlada kaze da
je na ovaj korak prisiljena
zbog toga Sto zapadne drza- -
Berlin nije vrijedan
zivota jednog kanadskog
omladinca —
— Dr. Keenlcysidc
Dr. Hugh Keenleyside
vjeruje da Berlin "nije
vrijedan zivota jednog ka-nadskog
mladica".
Dr. Keenleyside je ovo
izjavio agenciji Canadian
Press.
On je rekao da je risk!
ranje rata zbog Berlina
"konacni dokaz bankrot-stv- a
nase diplomatske po-litike".
Dr. Keenleyside sada
zauzima polozaj predsje-dnik- a
B.C. Power Commis-sion,
a ranije je bio gene-ral- ni
direktor Ujedinjenih
nacija za tehnicku pomoc.
Poznat je kao veliki
protivnik nuklearnog oru-zja.
pojedinaca i kompanija od
kojih dobivaju pare. To je
odbila i konzervativna vlada
u Ottawi, uz potporu libera-l- a.
Oni su jedinstveni u tim
pitanjima kao sto su jedins-tveni
u ograniSavanju rad-nici- ma
njihovih prava.
A jedan takav zakon je
nu2no potreban. 0 njegovoj
potrebi govore prljavstine
koje su otkrivene u provin
ciji Quebec u doba Duples- -
kandidate da objave sisove vladavine.
vladc
koine
obicna
djcea
odlu&Ia
canja koje je narodima svi-jet- a
dato Potsdamskim pak-to- m
1945. godine i izrazeno
je ovim rijemima : . . Save-zni- ci
ce sporazumno podu- -
ve pojaSavaju trku u naoru-zanj- u
i prijete zapoSeti rat
da sprijee potpisivanje mi-rovn- og
ugovora sa Njema6-ko-m.
"Sovjetska vlada smatra
za svoju duznost da poduz-m- e
sve mjere kako bi Sov-jetski
Savez bio potpuno
sprcman da savlada svakog
agresora koji bi se usudio
hiljada dobrovoljaca u omladinskim
odredima Istocnc Njemacke
Berlin. — Isto6nonjema5-k- a
§tampa javija da je poziv
Centralnog komiteta omla-din- e
za javljanje u vojsku,
koji je upucen poslije dono-Scn- ja
mjera vladc DRN u
Berlinu, naisao na veoma §i-ro- k
odziv. Prcma pisanju li-s- ta
"Neues Deutschland" do
ncdavno se javilo vi§e od
39.000 omladinaca. U nekim
gradovima formirane su ci-ta- ve
omladinske jedinice,
6ete, bataljoni i regimentc.
Tako je u Erfurtu formirana
prva omladinska dobrovolja-Гк- а
regimenta, a u Karlmarx
tadtu regimenta "Karl
Marx". Omladinske jedinice
se i u drugim mjestima pri--
kljuSuju vojnim snagama.
U Ruanda Urundi
ubijeno oko 350
Afrikanaca
U§umbura. — (Reuter)
— Prema posljednjim izvje-§tajim- a
koji su objavljeni u
Usumburi, u predizbornoj
kampanji u Ruanda-Urun- di
do sada je poginulo oko 350
Afrikanaca. U ovaj starate-Ijs- ki
teritorij UN pod bel-gijsko- m
administracijom u-pud- ena
su nova ројабапја
belgijskih trupa.
ZA SLOBODU SE TREBA BORITI 0VDJE, NE BERLINU
ncdavnom
sluzbcnom
nauk zato sto jc to tradicionalna vjcra vladaјисс kli-k- c
ovc provincije.
Postoji li sloboda od siromastva? Xc za ostar-jcl- c
penzionirec i nczaposlcnc, jer mnogi od njih zi-v- c
it straltu i ntsigurnosti iz dana u dan.
Da li sloboda znaci udio u dobrom zivotu? Hi-Ija- dc uasih gradjana nc dobiju naobrazbu ka- -. kvc su sposobui. Mnogi od njih ncmaju stana kak-vo- g
bi im tako bogafa zemlja kao sto jc Kanada mo-g- la dati. Hiljadc drugih dodju do stana zaduziva-nje- ni i placanjcm visokih kamata. U mnogim sili-cajevima
olplacivanjc jc mogucc samo zato sto muz
una dva posla Hi Zto zena i majka idc raditi cijeli
dan, ostavljajuci djecu kod kucc bcz pravilnc njcrji i nadzora.
Da li sloboda znaci dobri radni uvjetif StrajkaZi
ItojiianlcYmoanrjkiusuHniIoktlnacvklav, csnccpgboootrpjeeodrzenaaotodkapvnrlaaadvdscok.aoXvkejoihmzojemvmniln-c-jjpri-eja- at,elj
ove provincije ili ovog grada.
Da, mi imamo nctto slobodc u Kanadi. a moqli bi imati mnorjo vise ako bi sc za uju A m'je-st- o
za borbu jc ovdjc, nc u Berlinu".
zeti, sada i u buducnosti, os-ta- le
potrebne mjere da ser o-sig- ura
da Njemadka nikad
vise ne ugrozi ni svoje susje-d- e
ni mir svijeta'. "
zapoceti napadaj", ka2e se
u saopcenju.
Sovjetska vlada kaze da
zapadne drzave snose svu o-dgov- ornost
za neuspjeh 2e-nevs- kih
pregovora o zabra-ni
nuklearnih pokusa. Ti
pregovori su izgubili vaz-no- st
kad je Francuska eks-plodir- ala
svoju nuklearnu
bombu u Sahari.
Skoro 10
borili.
Istovremeno se javija da
su se radnike grupc u Ber-linu,
koje se od uvodjenja
vladinih mjera nalaze pod
oruzjem, na graniCnim pri-jelazi- ma
prema zapadnom
Berlinu, ponovno vratile u
svoja poduzeca i ustanove,
kako isti6e Stampa. To gru-pc
su ostvarile zadatak u
zaStiti glavnog grada i DNR.
originalno
Brazil: Naprijed slobodu ili natrag na
pozicije 'banana republike'?
Posljednje
Na odlasku Buenos Airesa Go-ula- rt
izjavio: vradam Brazil da preuzmem
predsjedniStvo".
Vojna zapo6ela vojne operacije protiv
Rio Grande Sul Siji guvernor komandant
podupiru
Do nekoliko pustiti da zau- -
iz Brazila su stizalc ovakvc
vijesti: Predsjednik Quad-tq- s
se odupire nasrtaju ame-ri6k- og
imperijalizma
Kubu; Quadros ce obnoviti
diplomatske odnose sa Sov-jetski- m
Savezom; Quadros
prihvatio poziv da posjeti
SSSR; Quadros ide
ferenciju neutralnih zema
lja u Beograd ; Quadros od- -
likovao kubanskog ministra
industrije "Che" Guevaru;
Quadros provodi agrarnu re-for- mu
itd., itd. U Washing-ton- u
su skripali zubima. Rc-akcion-arni
elementi Bra- -
zilu cijeloj Latinskoj Am-end
su negodovali. iz-nenadj-enje:
Quadros pod-nio
ostavku na predsjednic"- -
du2nosti pod pritiskom
reakcionamih sila.
Zatim su uslijedila naga-djan- ja
da li podpredsjed-nik- u
Goulartu, koji so vra-ca- o
sa posjete NR Kine, bi-- ti
dozvoljeno da se vrati u
zemlju. Narod hoce Goular-ta,
kao sto je h£jeo Quadro--
all Goularta necc milita-risti,
velcposjednici i kapi-talTs- ti.
Goularta ne ce Wash-ington.
Sta dalje?
Goulart je stigao na do-m- ak
zemlje, ali nije
sigurno da ce prekoraSiti
granicu. On se jol nada
k ђ-- ф v tfrf ? оЛ S --kwfc 9Г в pJP b чЗвВВ 4
ИНВНмЖ4мШК лПКЛ
.кЧЕЈГ ВнП В Н 4н (шрвХп №1.Г ,НЖкШмш ВHSL; HШf ВВ !"Л1
Otkud когпј! Iz Тогсл1а, sa oUaranja Kanadske na-cional- ne objaljenaizlouibleislu(C"aGnlaodbieananNdat.iMonaaill". EOxnhqibistiimonb'o;.lizSirhakakajenadsku pot-{injeno- ht avlliasrtezeua ltoaSbtjcejkaeLnjsDeumpriraovdtaaamn.ae. KDiaefnrnabdakut-rovo-elioboditkoanmzeorrviaktohuci eguospdoosdltivan,a
u
vijesti:
iz za Montevideo
je "Ja se u
klika dr-zave
de i vojni
Goularta.
nazad danaT i dozvoliti mu
na
na kon- -
u
i
Onda
koj
de
sa,
svoje
da
ш
snimak?
zme mjesto prcdsjednika.
Mo2da je to kobna pogre§-ka- ?
Moida bi bilo bolje da
je odluJno --rekao: Ja dola-zi- m,
narode za mnom, rea-kdj- o
pari se! Mogao je to U-c- miti
i Quadros. Ali on se
radje povukao. Hoce li i
Goulart iznevjerit brazilski
narod ?
Dogadjaji u Brazilu poka
zuju da je ta zemlja — kao
uostalom sva Latinska Ame- -
rika — zrela za revoluciju
da se uklone snage koje ko-i- c
napredak. Bcz toga so
ne mo2e naprijed. Narodi
tih zemalja moraju poci pu- -
tem kojim je posla Kuba.
Quadros je imao dobre nam- -
jere. Un je zeuo паргеаак
svoje zemlje. Ali u provo-djenj- u
onoga Sto je on smat--
rao dobnm i Konsnim za
zemlju i narod, sukobio se sa
silama koje brane staro sta-nj- e
— silama u cijim ruka-ra- a
se nalazi ne samo sve
matcrijalno bogatstvo, nego
i vojska, koja posjeduju oru-2j- e.
I, suocivsi se sa tlm si
lama, Quadros je digao ru- -
ke. Mogao je da prihvati
borbu, ali nije bio borac.
On se divio Kubi, ali on nije
Castro.
Sta dalje u Brazilu?
Vijesti pokazuju da je
narod ogorcen i to svoje o--
v
I(,uil.l-Ill-- ispoijava na raz
Ce reakcionarni elementi po-ln- e na(!ine. Cuju se miSljcnja
da bi moglo doci do oruza-no- g
obradunavanja. Daljni
razvoj dogodjaja najviSe za-vi- si
od Goularta.
Vijesti kazu da je jedan
brazilski poslanik izjavio,
da je Brazil "iz slobodno
zemlje pretvoren u banana
republiku". Pravilnije bi bi-lo
reci da je Brazil ucmio
nekoliko koraka k slobodi i
sada su mu postavijene za-pre- ke
na torn putu, zapreko
koje ce ga sigurno baciti na
polozaj "banana republike"
ako ne budu odstranjenje..
Ali bitka jo§ nije izgublje-n- a.
Brazilski narod mo2e da
sprijedi sudbinu "banana re-publike",
a mi vjerujemo i
da hoce.
л1
Jo§ nekoliko vijesti iz La--
tinske Amerike koje odr2a-vaj- u
tamoSnje stanje :
Cile je zahvacena va-lo- m
strajkova. Broj strajka-§- a
prelazi 200.000.
Katolidki kler i ostali
desnidarski elementi u Mek- -
siku stavljaju pritisak na
predsjednika Mateosa da
predje na desnicarske pozi-cije
u vanjskoj i unutarnjoj
pohtici.
Na porast opozicionih
sila u Dominikanskoj Repu-blic!
(carstvo Trujilla) re-Si- m
odgovara svirepim tero--
rom i apelom na Sjed. Drza-ve
da mu pomognu.
Xova alzirska vlada
Tunis. — Nacionalni sav-j-et allirske revolucije ime-nov- ao
je novu privremenu
alzirsku vladu. Pedsjednik
vlade je Jusuf Ben Keda.
Ovo se tumadi kao korak
u pojacaniu oslobodiladko
borbe u Aliiru.