Nase Novine, August 29, 1985

              Sesta kolona (2)
Sustinujc proiinmiskih osnovn eniigrnntskih "dvkhtracijn".
"rezoluciju" i 'stututu" nujvccim dijolom usmjorvnu mi mzbijunjv
jugosluvenskcsajcdnivr i na podrivunje i rusvnjc njes.ina sistoma.
Ni 11 n.ifsAoп n.iiihluom ijiu (ll)
nema miia i sr,4ko.t kao uostaloin u i jelokuji
no emigraup Radnu ga iaпс strujc Na
osrionic su dvie jedna ihI iiih se alae a
lc tla so HN pn na kao politk ko I ijelo ciiuura iie luvatskog [Xikieta i Лл se kao lakvo legali
, tra u medunatodnini okuiuna dok c drm i
a (eioriain Biuno Husk soedobno г n!ii
rcno islk.u da i .i '"чиКн1гп1 Hialski
naOailia idna UioriMuka akv.ua . d -- ti lnu
piopagandmh
I U Olll spi illlllkdllikolllllt nI.1I i h
1 mlailih n.i iniiuti sliani mi !upoi i i iaii
iiu'Ui lrakii.n n'liiiui lnhurhCM., iViki
u4j liaki ial takuvani mvai imii mk'lcklualu
i ostali lnlelektuak i usiaske cihiizi.k i a na
drugo mi strani icpublikaiiii piolCiati
koe (.mi grupa osoba koi Ml kao pupadniu
шамппчц pokreta emiyiii.ili i SI-R- J poshie
21 sednn.e Piedsednisia SK I uul.ivnom in
k'lektualu I otporasi i Bilaiiilnev a Iraki ia In
rwmi cv.k.o Prist. din i ишро sianh pupi
MJ)U niladima le karsku oii]cnt,k iju i nedosta
tak uMaske proslosti (irupa mladili predha
nii' stan jim.s рач niM i polilia.iiii i mlo
v t 1
1 n n uikiialiMi i islihodiMic HraNki
(Ka se giupa (4i)k'iin alav a uuibc i lerun
sticke mctode d]cloiaiia
Proiaeu km raue !ac i oi !jatiiiiaiki soo sabore n.i kopma ie donosilo odrednue
u HiN' u su nastavljena supiotsta lan).i Na
drugom saboru. odranom ll77 godine u Bru
xellesu. dolai do nac.tiio iiaene orientaue
HNV na ustasko-tasistii- ki karakter stoga slo mi
na rukovodeca mesta dosh astupniu otiorene
anliUgoslavenskc djelatnosti republikanu,
'proijecan' 1 otporasi (HilandkOa trakuia)
()d 0 novoiabranih saboiiuka In-- oi ica su cnu
granti koi ncmaju ustasku pmslost. all slj na
njeinim poicijarna I strukturc masovnog po
kreta (xl sest sabornika ictvonca su aucla ru
kovodeca niesta In ]C bio apravo takticki
potez, s ciljem da se maskira ustako-fasistic- ki
karakter HNV 1 da sc kro lbor bivsih pnpad-nik- a
"masovnog pokreta" HNV pnkaze kao
pohticko 1 1 ) e I o kopm rukovodc bivsi komunisti
l Jugoslavije, te da se preko njih ostvan vea
s nepnjateljskim 1 opoicijskim snagama u em-Ij- i
Vec treci sabor. odran 19X0 godine u Lon
donu, donosi nov preokret u odnosu snaga
"Stanji" pripadnici HNV osiguravaju vecinu
u rukovcxlstvu, a to samo stoga sto su taj sabor
bojkotirah Stjepan Bilandic 1 Franjo Pvjikulic,
lukavo izbjegavM pora svoe grupacijc
U svojim programskim aktivnostima HNV
aktuahzira pitanje buduceg uredenja "oslo-bcxlen- e
Hrvatske" F'otie se unutraSnji nepn-jatel- j
1 opoacijske snage pod parolom da ce
"narod u domovini" a ne emigracija lgrati
glavnu ulogu u borbi a "oslobodenje Hrva-tske"
1 zagovara povezivanje s nepnjateljskim
snagama u emlji. Pn torn se planiraju i smi-Sljaj- u
subverzivno-propagandn- e i diverzantsko-teronstiik- e
akcije usmjerene na stjecanje medu-narodno- g
pnznanja Polai se od (Kjene da se
"pnhkom lrenja istine o Hrvatskoj pridobivaju
simpatije Siroke svjetske javnosti za hrvatsku
stvar, da se pravi ufinak moe posti6 tek nakon
to se stvan u domovini budu poCele ravijati
na drugaciji nain"
Netrpeljivosti se unutar ustake emigracije
nastavljaju, a kulminaciju dozivljavaju osamde-seti- h
godtna kada Zlatko Markus obav!juje u
Hrvatskom listu tekst pod naslovom Sakali i
leinari, u kojem naiva pnpadnike "stanje"
grupe JakSu Kuana, Bogdana Radicu, Hrvoja
Luna, Radovana Latkovica, Hmesta Bauera,
Ivana Jelica l druge '4akahma l leinanma,
agentima apadmh obavjetajnih slubi, koji su
se l.vukli 17 hrvatske krvi na Bleiburgu i posh)
su sami sebe nadzivjeli, mjesto im je u povije
st;"
Peti sabor, odran srcdmom lebruara prole
g(xline u Londonu, donio e pobjedu grupi Mate
Mestrovica i Mirka Vidovica, ko)a ima orijen-tacij- u
na agrcsivnije lonne nepri)atel)skog dje-lovanj- a
Kro HNV odredem kiugovi na Zapadu, po-hebn- o
u SAD, s velikim pretenijama nastoje
okupiti ustasku enugraciju u )edinstvenu trontu,
i} hi ivrni organi trebali predstavlati lobo
nju hrvatsku vladu u ib)eghstu Na to ukau)e
onjentacija ove grupe d.i ivKi transforma
ciju ustake emigracije u "politicku vanisku
opoiciju" druStveno politickom porelku u
emlji Zbog toga ova orgamaua )avno pro-klamir- a
iskljucivo "[iliticka sredstva" borbe
protiv SF:RJ, i u torn smislu u apadnim emljama
stvara joj se prostor a djelovanjc otvaranjem
takozvanih informativnih ureda HNV u Kanadi
l Australiji, ustupanjem prostora u sredstvima
informiranja pojedmih emalja rukovodiocima
l!N i li'vialiir.tnii'in odbora HN a Kanadu
i i rainusku Mcdiilim HN u biti oslaje prou
st.i-.koL- ; kaiaklcia I soo rcohiiii kae ,л
' at ski памн! una pr.no da u soo] domo nn
u'viilui iom i oniariom I'xiibon) ostvan sou
i la i od 1 1 u sloboilu i diavnu ne.i isnost 1 akai
ladikalan vta. u slulx-iioi- n dokumeniii 1IN
iiHliuia [Momienu globalnc oii)ent.Hiiv оче
ir5j.tni.iv. i c odnosno stianog takloia kop stoi
' i 1 1 n a In uk.iue i i i n i-n-il
a л Mesiio k
i idoii isKiaiau mlcnmnu subverivno
piopauaiuinu aklivnost bog i ega godine IS
MM .-h-lilae
ogianke HN u SR Nemacko
SinKkoi uslr.ilii i Aigcntini. potiiiki ill i
4jaiiiir.iUi i nihovti aktivnosl piotiv SI Rj
1 кмкмипа gmpa proljec.ira ' pnpadnika
masuinog pokreta nez.idi)olna statusom i
otiieiiiai iom li deloaiiii HN toiinulirala c
tokoin XPX i 47°-- godine n svedskom gradu
1 inulii nou platlonnu u idu "temelnih nace
la iitoii su ponati I'lnigranti i noi]eg ra
vloblia Bruno iUisn biano Mikulk latko
Markus i lomislav Mii'k I ako ie loiniiran
llr Uski ifr.iotomi pokii't ( HOP ) a pred
Nli'dinka ie imenoan Nikola Stedul, kop se
ledno iriieme ktio ia imena lomislav кл.нег
ink Piogiamsko Mibvern nu ,iklinost НПР
plaMia preko glasila Hi,ilski list, kop iiai u
ashmgionii ti kocmu glanu ulogu miaju
pioleian' a idae i list Hr.itski tjednik u
Melrxnirneu. koem e na celu Dinko Dedic.
pnpadnik maspoka' , koji je 19S1 godine
emignrao u Australiu Ideologje oe orgamza-n]- c
kop rukovodi propagandnom delatnocu,
M laden Svaa, nxjen 1947 godine u Zagrebu.
takoder pnpadnik "maspoka" kop je u to vn-lem- e
i emignrao () financijama se brine Martin
Sopta Ni rukovodeca garrutura m vodeci dio
ilanstva nisu pripadnici, niti potjecu i ustaSkog
pokreta, medutim, po sutini opredijel)enosti l
I deIovan)a rnogu se smatrati njegovim dosl)ed- -
nim sljedbenicima er l u svojim ijavama, u
glasiluna l na skupovima ne samo Sto se ne
odncu vec l svojataju njegove ideje i daju podr-sk- u
teronstickim akcijama ekstremne ustaSke
emigracije Za rahku od ostulih organizacija.
pripadnici su uglavnom iz mladih redova Idejne
su ode mahom nesvrSem studenti i mtelektual-ci- ,
dok je glavnina clanstva, koja pnpada tero-nsticko- m
di jelu organizacije, na razini nizeg
obraovanja
U rukovcxistvu je ove organizacije i Janko
I Mijatovic, ciji jezadatakda vrbuje noveclanove
l stvara ilegalne kanale prema zemlji, dok llegal-ni- m
sektorom rukovodi Milenko Eljuga, a Stje-pan
Bilandzic mu je savjetnik. Ovaj pokret
cvrsto stoji na separatistickim pozicijama, u po-znati- m
alaganjima za "hrvatsku drzavu" u nje-ni- m
"povijesnim l etnickim granicama", kako
19X1 godine piSe Hrvatski list, ah u tentonjal-ni- m
ragranicenjima ide dalje i od Pavehceve
NDH, trazeci "zivotni prostor od Subotice do
Kotora l Trsta"
(Nastavlja se)
Pripremio Jovo Panpovic
"Danas"
NOVA AKCIJA GERILACA
U PERUU
T
EPKLE MIEKO
LIMA — Pripadnici gradske gerile
"Tupak amaru" ponovo oteli jedan
kamion sa Sest hiljada litra mleka
koje su razdelili u sirotinjskom nase-lj- u Santa Rosa, dvadesetak kilome-tar- a
severno od Lime. To je vec peti
putza poslednjihdesetakdanada pe-ruans- ki "tupamarosi" izvode slicnu
akciju koja je, po svemu sudeci, po-stal- a njihova specijalnost.
Revolucionarni pokret "Tupak
amaru" koji nosi tme jednogod zacet-nik- a
borbe za peruansku nezavisnost
od Spanaca s kraja 18. veka, prvi put
se oglasio napadom na ambasadu
SAD pre godinu dana.
Ni u jednoj akciji £iji su protagoni-st- i
bili "tupamarosi" nije do sada bilo
zrtava.
JLjoticev ZBOR
Beogradska lzdavacka kuca Narodna
knjigu objavila je pod gornjim naslovom
coma animljivu knjigu dra Mladena Ste-fanovic- a.
naucnog suradnika Instituta za
i.idnicki pokret 0 ovoj profaSistickoj or
ganiaciji. koja so od prvih pa do po.sljed
njih dana tijesno povezala s Hitlerovim
nacionalsocijalimom l politickom con
t r n(iein'a ZBOH a i tipjgova aktinost u ti
jesiioj ji v(vi sa estojanuarskom diktatu
mm Naimc u trazcnju lre podrske za
svoju sit-vlas- t l diktaturu kralj Alekandar
police osnivanje nacionalistickih organi
acija l grupa. koje su svoje clanstvo re
grutirali i dijela gradanske jugoslaven
ski orijentirane ornladine l lnteligencije
(i l.iii i cilj s lh tih pokreta bio je da dikta
Una dobije svoje uleolosko obraloenje
i opradanje te da ona u narodu bude pro
tumacona kao 'jrerat" l "refbrma dota
d.isnjeg poretka t liberalne demokra
c ije l gradanskog parlamentarima"
utor Stefanovic u te nacionalistickeor
ganiacije i grupe ubraja Jugoslnvcnku
.ikciju u Hrvatskoj, Zdru.i'iijo borcov Bo
)omci) u Sloveniji i (irupu oko Dimitrija
Ljotica Pre dvije organizacije su 1934
dospjele u kriu bog unutraftnjih sukoba
u rukovocistvima Pri sastanak opunomocenih delegata
svih tnju organiacija odrzan je 6 10 1934
u Beogradu Tada potpisuju tekst Spora
uma s odlukom da se grupe likvidiraju i
da se stvori jedinstven pokret za cijelu
emlju Medu potpisnicima toga Spora-um- a
od strane Jugoslavenskc akcije
Zagreba je bio dr Marko Kostrencic U
meduvremenu je (9 10 1934 ) naime kralj
Aleksandar ubijen u Marseileu, pa su se
svi tri grupe dogovonle o stvaranju jedin-stveno- g
pokreta Tako je 4. 12 1934 u Za-grebu
odrzan drugi sastanak, na kojem je
Ljoticeva grupa dobila vodecu ulogu. Pot-kra- j
decembra 1934 objavljuju Osnovna
nacola i smjermce, da bi vec 6 1. 1935 (sto
je bilo simbohcno i podsjeca na 5. 1 1929
kada je uvedena diktatura) u Ljubljani
potpisah dokument o stvaranju Jugosla-vensko- g
narodnog pokreta ZB0R-- a pred-sjedni- k
D Ljotic, adv. iz Smedereva; dr
Juraj Korenic, ljecnik iz Zagreba, kao prvi
potpredsjenik; kao drugi potpredsjednik
Fran Kaudare, adv iz Ljubljane i kao ge-neral- ni sekretar Velibor Jonic, prof, iz
Beograda.
Osnovna nacela programa ZBOR-- a bila
su svojevrsna sinteza programa udruzenih
pokreta l grupe, s torn razlikom Sto se od
programa gradanskih stranaka razlikovao
u dijelu u kojem se zahtijevalo uvodenje
tzv StaleSkog-korporativno- g uredenja u
zemlji, izjasnjavajuci se za jaku centrali-stick- u
drzavnu vlast po ugledu na naci-stick- u
Njemacku t fasisticku Italiju.
Otkud profasisticke ideje? Autor govori
l o tome, navodeci da je Ljotic kao kraljev
stipendist studirao pravo u Parizu, pa po-st- o
je jos u mladosti bio vrlo religiozan l
sam program ZBOR-- a zacinio je religio-znoscu- .
Mrznju prema svakom revolucio-narno- m
pokretu preuzeo je od poznatoga
francuskog desnicarskog politicara Char-les- a
Maurrasa, velikog protivnika svih re-volucionar- nih pokreta i demokracije uop-ce- ,
rasista i protivnika Zidova, covjek koji
je vehcao uspone nacifaSistickih dikta-tura
u Njemackoj l Italiji, zalazuci se
ujedno za uvodenje korporativnog urede-nja
l u samoj Francuskoj
Kad je ZBOR i politicki poceo funkcioni-rati- ,
posebno u zajednickoj akciji na peto-majski- m izbonma 1935, dolaze do izraza
oprecna gledista izmedu pojedinih grupa,
Sto na kraju izaziva i rascjep u Jugoslaven-sko- j
akciji i Zdruzenju borcev Jugoslavije
(Bojovnici). Naime, u Jugoslavenskoj ak-ciji
bilo je vise struja koje su zauzimle
razlicite stavove prema fuziji sa ZBOR-om- .
Fuziji sa ZBOR-o- m i izlazenju na iz-bo- re
na Ljoticevoj Zemaljskoj listi proti-vil- i
su se istaknuti prvaci kao dr Luka Ko-strencic
i Vjekoslav Macek. Centralni od-bo- r
odlucuje da Jugoslavenska akcija spo-razumn- o
s ostalim srodnim grupama is-tak- ne samostalnu listu s Ljoticem na celu.
Spor se zavrsio time sto su se prvaci Luka
Kostrencic, Vjekoslav Macek, Ilija Cavli-na- ,
Dragutin Domainko l drugi izdvojili iz
pokreta i kandidirali na vladinoj Zemalj-skoj
listi.
Kao sto je od prvog dana objavljivanja
Program ZBOR-- a naisao na osudu u demo-kratsk- oj
javnosti Jugoslavije, isto su tako
lzlaganja Ljotica i njegovih pnstasa na
predizbornim skupovima nailazila na pro-test- e slusalaca — mnoge su skupove razju-n- h
komunisti i antifaSisti. To je i bio
glavni razlog Sto Ljotic nije mogao omaso-vit- i
ZBOR i stvoriti cvrscu organizaciju.
Na izbonma koje je reakcionarna vlada
Bogoljuba Jeftica raspisala za 5. 5. 1935.
ZBOR je dobio samo 25.705 ili 0,84 posto
glasova, Sto niie bilo dovoljno da ni sam
Ljotic bude izabran za poslanika (u Sav-sko- j banovini je dobio 2351 i u Primorskoj
1049 glasova) Isto je tako proSao i na op-cinski- m izbonma 1936. kad nije dobio ni desetak tisuca glasova, od cega najvise u
Smederevskom srezu I na decembarskim
izbonma 1938 isto je lose prosao: Zemalj-sk- a hsta ZBOR-- a dobila je 30 734 glasa i bez jednog poslanika (u Savskoj banovini
je dobi la 2137 i u Primorskoj 2387 glasova)
Ova je afera nanijela jos jedan, poslije
neuspjeha na izbonma, veliki poraz Ljo-tic- u
l ZBOR-- u Naime, poslije neuspjeha
na izbonma Ljotic odlazi u Svicarsku l tu
se sastaje s istaknutini funcionanma
Vanjsko-politicko- g odsjeka njemacke na-cistic- ke stranke, koji su mu obecali nov-can- u
pomoc od 20 milijuna dinara, a zauz-vra- t
se Ljotic obavezao da ce voditi lsklju
civo pronacisticku pohtiku u Jugoslaviji
Tako je uspostavljena veza s berhnskom
Tehnickom unijom, pa je Ljotic prema do-govo- ru trebao u zemlji osnovati svoju uvo-.no-izAoz- nu Tehnicku uniju u kojoj bi,
pred drugih, bill uclanjeni i njegov SaveZ
emljoradnickih zadruga Dogovorom se
zpareraddbvaeidrlai(nlposrkodedaajsloeLmujomtjiucegedvouessloabTvneeohnmnskicihpkoeslovua-nnji-jeu poljo-pnvredni- h
proizvoda) stavlja na raspola-ganj- e
za financiranje djelatnosti ZBOR-- a Berhnska tehnicka unija htjela je dobiti
monopohsticki polozaj u vanjskoj trgovini
Jugoslavije, pohtikom cijena osigurati
monopohsticki status u Jugoslaviji Medu-tim,
zahvaljujuci medusobnim neslaga-njim- a nacistickih voda oko prestiza, su-radn- ja Ljotica l ZBOR-- a je ubrzo izbila u
javnost, ah reakcionarna vlada Cvetkovic-Mace- k zabranjuje djelatnost ZBOR-- a tek
16 11 1940.
Iako je njemaeki okupator 9. 5. 1941. za-bran- io rad svih udruzenja l politickih
stranaka, lpak je odlukom od 25 5. 1941.
ZBOR dobio odobrenje za rad l pocinje
djelovati kao tipicna kvislinSka organiza-cija.
Ljoticevi "dobrovoljatki odredi" su
sluzili kao odredi kontrarevolucije, u
borbi protiv svoga vlastitog naroda. Slu-ze- ci
vjerno okupatoru, Ljoticevi su dobro-voljc- i
bili hvaljeni od Nijemaca. Od 12
odreda, formira se tzv. Srspki dobrovo-lja6k- i
korpus, oko 4000 ljudi, kojima je
sam Ljotic pnlikom polaganja zakletve,
pored ostalog rekao... "da oni imaju zna-cajn- u
ulogu, jer idu u krstaSki pohod pro-tiv
komunsta koje moraju uniStiti". U Srbi-ji- ,
na osnovi naredbe nemackih okupato-ra- ,
dobrovoljci su osiguravali objekte koje
okupator koristi, boreci se zajedno s Ni-jemci- ma protiv partizana.
Za razliku od mnogih Nijemaca koji su
predvidali poraz, Ljotic i njegovi istomi-Sljeni- ci
cvrsto su vjerovali u misiju Hi-tle- ra
u borbi protiv boljsevizma i konacnu
pobjedu nad saveznicima. Kada su se Ni-jem- ci
poceli povlaciti, poslije oslobode-nj- a
Beograda i Srbije, s njima odlaze svi
kvislinzi (Nediceva vlada, dio Drazinih
cetnika i cio korpus Ljoticevaca u Sloveni-ju- ,
s namjerom da odatle organiziraju
borbu protiv snaga NOVJ koje su bile pri
kraju zavrSnih akcija za konacno oslo-bodenje
zemlje). Ljotid ujedinjuje sve kvi-sling- e
u cilju stvaranja nacionalistickog
fronta u Sloveniji protiv NOVJ, formira-juc- i
sa slovenskim kvislinzima Rupnika i
zupnika Rozmana Nacionalni komitetkoji
je trebalo da proglasi "Slobodnu federa-tivnu- "
jedinicu Kraljevinu Jugoslavije-Slovenij- u
koja ne priznaje Tita nego kra-lj- a
Petra II, s tim Sto bi u danom trenutku
pozvali kralja da dode u Sloveniju i preu-zm- e
vlast. Medutim, to je bio racun bez
krcmara. Jer su ubrzo saveznici sve kvi-shnS- ke jedinice razoruzali i poslali u lo-go- re
u Italiju. U meduvremenu je 23. 4.
1945. Ljotic poginuo u saobracajnoj ne-sre- ci
kod AjdovScine.
Dejan ALEKSIC
BOMBE NA KUCE
CRNACKIH POLITICARA
CAPETOWN (UPI) — U napadu ruc-ni- m bombama na kuce dvojice crnaf-ki- h politicara, u Capetownu teze ra-nje- n
zamjenik ministra za razvoj sta-novni§t- va
Luwellyn Landres.
Drugi politicar Fred Peters koji je
u napadu ostao neozlijeden, na kon-ferenci- ji
za novinare je izjavio da bi
ti napadi mogli biti u vezi s predstoje-co- m
godiSnjicom pobune u Sowetu
1976. godine, kada je u zemlji ubijeno
575 osoba. On ne iskljucuje ni moguc-nos- t
da je napad izvrSen zbog njego-vo- g
sudjelovanja u novom juznoafric-ko- m parlamentu izabranom proSle
godine.