Nase Novine, January 28, 1981

              T '" . „ I , . .1, V ''
X"
%
2-- NASE NOVINE, November, 18, 1981
II Jl r L'l 1 PRIMJER UMIRANJA
Jasenka Ikonid detrnaest je
godina u Bielefeldu, radi kao
sluzbenica u tvornici "Dr Oetker" i
bila bi sasvim zadovoljna da su i
djeca uz nju. Ali, dva dobra nikako
ne idu zajedno, pa je Marinu i NeSu
poslala da nastave Skolovanje kod
bake u Sarajevu. Bolje je tako, jer
djeca ude svoj jezik i zive u sredini
koja bi im trebala biti i radna
sredina kad odrastu. Jasenka je sa
suprugom dugo vagala, dok nije
doSIa do ovog гјебепја, a dok broji
dane kad ce poci svojima u zagrljaj,
ona u vrijeme vikenda radi s
predSkolskom djecom u vrtidu
kluba Jugoslavena "Domovina".
Trudi se da oko sebe sakupi Sto
vise maliSana do sedam godina
starosti, da bi ih udilamaterinskom
jeziku, s njima se igrala i pjevala.
Od kolegice po entuzijazmu i
zalaganju Nade Dimov naudila je
kako prici djeci, ali Nada se Ijetos
sasvim vratila u domovinu, a posao
s vrtidem nije smio biti prekmut.
Clanovi uprave kluba s neu-morni- m
predsjedmkom Savom
Lopaticem na celu odludili su
prijeci u ofenzivu. Umjesto dvije od
12. septembra ove godine s djecom
u vrticu "Poletarac" radit de detiri
odgajateljice. Ostaje Jasenka
Ikonid, kao predradnik, a uz nju ce
biti joS tri drugarice. Bududi da tek
od djece treba da naude kako se to
radi (u Sali cesto spommju), a opet
da ne izidu pred maliSane nesprem-n- e
Sto se znanja tide, detiri
drugarice iz Bielefelda stigle su u
Beograd. U dogovoru s Republid-ko- m
zajednicom za odgoj i brigu o
djeci pohadale su seminar i obavile
praktidne vjezbe u tn vrtida "Cika
Jove Zmaja".
U jednom od njih, "Cicibanu",
zatekli smo odgajateljice Veru KiS,
Ankicu Lavrid, Esmu MadaS i
Jasenku Ikonid u razgovoru s
domacinima. Direktorica ove
ustanove Mirjana Markovid hvali
goSde iz SR Njemadke:
— Osim Jasenke, koja je s nama
i ramje suradivala i ima iskustva u
radu s djecom, i tri drugarice s
njom dobile su kod nas prijeko
potrebne upute. Dali smo im
literaturu, ponijele su i komplet
dobrog 6asopisa "Zeka" i obratit ce
paznju na suStinu problema: da i
roditelji i dijete shvate da je
savladavanje materinskog jezika
bitan uvjet da se bolje shvati strani
jezik. Dijete u vrticu ne treba
mnogo muditi s pjesmicama, dok
moze, ono ce raditi, kad odustane,
treba ga odmoriti. Nacin rada u
"Poletarcu" bio je i ostaje — igra.
Osigurali smo im za to neophodna
sredstva i ocekujemo telefonska i
pismena pitanja. Pomoci demo kad
budu pripremali priredbu slanjem
odgovarajuce magnetofonske
vrpce s programom, scenarijem i
knjigama.
Jasenka Ikonid:
— Odludila sam se da u vrijeme
vikenda pomazem djeci pred-Skolsk- og
uzrasta, naSoj djeci, da
obnove materinski jezik, da u
pjesmi i pridama naude tko su i
odakle su. Na to me natjerala tuzna
spoznaja od moje Marine, koja je
pnje tri godine, kao udenica cetvr-to- g
razreda, doSIa iz Skole pla£udi.
"Mama, dokle du ja biti auslender?
Djeca mi kazu da sam stranac. Zar
to mora biti tako?" Prelomili smo u
korist slanja djece u Sarajevo. Dok
sam u Njemadkoj, imam za vrijeme
vikenda 70-a- k djece, a kad sam na
odmoru u Jugoslaviji, onda se ne
odvajam od sina i kceri. Inade
emocionalna klima u kojoj rastu
maliSani u inozemstvu je slaba,
dijete nema dubljih dodira s rodi-teljim- a,
koji po pravilu govore neku
mjeSavmu jezika, "idu na tank-Stele- "
i slidno.
Od oko tri stotine djece pred-Skolsko- g
uzrasta u Bielefeldu vrtid
"Poletarac" pohadalo je samo
sedamdesetak?
— Sva su ta djeca pet radnih
dana u njemadkom vrtidu, a za to
roditelji plate od 70 do 200 DM.
Kod nas se niSta ne placa, ako je
jedan od roditelja clan kluba, a
opet je slab odziv. Anketirali smo
hiljadu roditelja s pitanjem zele li
da njihovo dijete provede tjedan u
naSem vrticu, za Sto bismo dobili
strudnu osobu iz Beograda, ali
samo deset roditelja dostavilo nam
je listic. Ipak, ove jeseni okupit
demo viSe djece, a ideja o Sest
dana boravka u naSem vrtidu nije
napustena. Naknada za to bila bi
simbolicna, oko 60 DM.
Vera KiS iz VrSca osam godina
radi u Bielefeldu, u tvornici FAG.
— Dobili smo u vrticima "Cika
Jove Zmaja" neophodne upute,
tako da ce nam biti lako raditi s
djecom koja su zeljna paznje i.
svoje rijedi. Dobili smo knige koje
ce obogatiti naSu biblioteku. Naro-dit- o
je dirljiva i uvjerljiva knjiga
"Djeca piSu o Titu". Nijedna od nas
detiri ne misli na naknadu za ovaj
rad, jer ona iznosi Cetiri marke na
sat i -- isplacuje se u dinarima
jednom godiSnje. Jedini naS motiv
je saduvati u djece osjecaj nacio-naln- e
pripadnosti, jer su mnoga —
ako ne sva — rodena u Bielefeldu.
Ankica Lavrid doSIa je u Bielefeld
s muzem koji radi za zeljezaru
Sisak. Zaposlila se u jednom birou,
a proSle godine radila je u klubu
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS
INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station.
F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-801- 8
IZDAVACK! SAVET: Miloi Grubi6, Voin Grbid, Josip Kovadid,
Stanko Mutdeka, Milena Bolii, Ivica JuriSid, Ana Durovti, Lepa
Rajnovid, Bonslav NeSkovid, Rozalija Diviakovid, Duro Maljkovid, Ivan
Pribamd, Mile Baljak, a Bjbalo, Pavao Radmanic, Boia Pavletid,
Ostoia Kovadevid, Viktor Arar, Duian Stanar, Milijan Petrovid, John
Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavami, Paul Kuiinid,
Nan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Miuchm, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gaci6 (Glavni I odgovornl
u'ednik), Stepan Mios"i6 (drustveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades
(druSUena pitanja i knjizevnost), Katanr.a Kostid (poezija i aktuelne
teme), Jelena Gavriloyid (literatura i umetnost za decu), BoSko
Mladenovid, Anka Nolinid.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Star6evi6
(Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Bolo Spaiek (New York),
Frank Fudund (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I druStvo),
Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi),
Anton Kostelac (reportaie I p'lde iz useljeniKog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid,
Petar Kurti6.
FOTOREPORTERl: Srdan Bod,c, Aron Koen, Jordan Vasilevid IZ
JUGOSLAVIJE: M Vasilevid — Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies
50 cents
Advertising rates on request
Second class Mail Registration NO 0378
"Nase novine" izlaze srijedom Pretplata iznosi 520 00 godisnje,
pojedmi primjerak 50 centi Cjene oglasa na zahtjev
' Nase novine' su nasledmk "Jedlnstva" kome su prethodih Its tovi
"Novosti", '"Srpski Glasnik", "Edinstvo", "Slobodna Misao '. 'Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednih lislova koji su
mu prethodlll u Sjedinjenim Drzavama
ЗЗОФЗСЈ&КетЗС
"Domovina" s omladinom.
— Na moju veliku zalost naSi
mladici i djevojke su u raskoraku
zelja i mogucnosti. Zaboravljaju
materinski jezik, a u njemacko
druStvo slabo ili nikako se .ne
uklapaju. Zbog toga sam odludila
da radim kao odgajateljica u vrije-me
vikenda. Bududi da nas je sada
detiri, radit demo po dvije jednog
vikenda, tako da i naS porodidni
provod ne smije mnogo osjetiti.
Inade svi se kredemo oko kluba,
koji nam je pravi kutak domovme.
Esma MadaS je frizerka, radi,
nema djece, ali iz ljubavi prema
njima odludila se za rad u vrtidu
"Poletarac".
— Ima nas u gradu od 350.000
stanovnika oko 6000 iz Jugoslavije,
svih smo nacija, dobro se slazemo
u klubu, a prava je i jedina
razonoda pies subotom. Uvjeti rada
u vrtidu su skromni jer imamo
samo jednu veliku prostoriju. Sada
demo se subotom modi sluziti
dvoranom jedan sat tako da se
djeca mogu igrati i gimnasticirati.
Nede nam biti teSko Sto cemo
same distiti vrtid, jer naSa mala
domovina treba da bude uredna.
Vrtid "Poletarac" kluba Jugo-slavena
"Domovina" u Bielefeldu
postoji dvije godine, u njemu je
udinjeno mnogo u radu s djecom
od dvije do sedam godina starosti,
ali nova ofenziva treba da snaznije
oboji u djeci nacionalnu pripad-nos- t,
da im pomogne udvrstiti naS
jezik, da ih spasi raskoraka i
nedoumica koje mude generacije
desetak godina starije. Ako ved
trpe etiketu stranca, onda neka
barem znaju viSe o sebi i neka se
time ponose
TOM A MIHAJLOVlC
И
5 tWW --"
Paledi u Dalmaciji vatru narodnog
ustanka, na dan 15. avgusta 1941.
godine hrabro je polozio zivot za
slobodu 27-godiS- nji Pavle Pap Silja.
Njegasu talijanski faSisti zajedno sa
Sibendaninom PaSkom Trlajom stri-jelja- li
u predjelu Badana s lijeve
strane ceste Skradin — Dubrovice o
demu svjedodi spomen-plod- a Sto je
u povodu 10-godiSnj- ice ustanka
podigao kolektiv bivSe skradinske
kredane.
Neposredno nakon oslobodenja
zemlje Pavle Pap Silja proglaSen je
za narodnog heroja, a drug Tito je o
njemu rekao na Petom kongresu
KPJ da je bio "neumorni organi-zato- r
partizanskih odreda, a pogi-nu- o
je u Dalmaciji herojskom
smrdu u vrijeme kad je u borbu
poveo prve partizanske odrede".
Zbog toga je Pavle Pap Silja, a po
direktivi CK KPJ i CK KPH, i
doputovao podetkom kolovoza
1941. godine u Dalmaciju.
Poslije sastanka Pokrajinskog
komiteta KPH za Dalmaciju u
Splitu, na kojemu je odludeno da
se u Dalmaciji osnuje sedam
partizanskih odreda, od dega tri na
Sibenskom terenu, Pavle je do-putovao
u Sibenik iz kojega de
upravo na dan njegova hapSenja
12. kolovza krenuti Prvi Sibenski
partizanski odred.
Radi Sirenja ustanidke baklje,
upoznavanja terena i osiguranja
veza za odlazak novih boraca iz
Dalmacije u Liku i Bosnu, Pavle-Pa- p
Silja je s osobnim pratiocem
PaSkom Trlajom, 37-godiSn- jim
radnikom iz Sibenika i dlanom KPJ
od 1938. godine, krenuo u Buko-vic- u
s vodidko-zatonsko- g terena
11. kolovza. Sutradan, dok su se
njih dvojica odmarala nakon
propjeSdene nodi, zapazila ih je
J&ruzelski :
Genera! move
koalicije
Ugled 58-godisn-jeg
generala temelji se na neospor-ni- m
politickim, moralnim l psiholoskim kvalitetama
Jaruzelski je jedan od najvjernijih pobornika linije
drustvenog sporazumiievanja, ima-z-a sobom bespri-jekorn- o
cistu proslost, a uz to svojim primjernim voj-nicki- m
drzanjem i uniformom izaziva divljenje l po-stpvan- je
Poljaka. To su prednosti koje ne bi smio iz- -,
gubiti, te se od njega ocekuju energicni konkretni
koraci za sminvanje opce situacije i lzvodenje zemlje
iz krize.
Roden 1923 u obitelji intelektualaca, Wojciech Ja-ruzelski
je na pocetku rata presao na sovjetski ten-ton- j,
gdje je 1943 dobrovoljno stupio u novoformira-n-e
jedinice poljske narodne armije Upucen je u ofi-cirsk- u
skolu, a zatim na frontu, gdje je zapovijedao
lzvidackim jedinicama divizije Dombroski
Kao 21-godi-sni
komandir'voda. a zatim cete, pre-sa- o
je cijeli borbeni put, od Buge do Odre i Labe,
sudjelujuci u mnogim teskim bitkama l oslobadanju
Varsave Poslije rata je bio na specialnim zadacima
u toku hkvidiranja bandi i kontrarevolucionarnog
podzemlja
Kao vojnik, Jaruzelski cijehm svojim zivotom sim-bolizir- a
nezavisnost Poljske. rekao ie clan Politbiroa
CK PURP Barcikowski predlazuci ga, kao jedinog
kandidata, za prvog sekretara, posto je na plenumu,
s neznatnom vecinom. izglasana ostavka Kanie
Zavrsivsi visoku pjesadijsku skolu i general-stapsk- u
akademiju, te staz u raznim jedinicama, Ja-ruzelski
je neko vrijeme bio komandant 12 mehani-ziran- e
divizije, a zatim je napravio munjevitu karije-r- u
dosavsi, sa 45 godina. do samog vrha vojnc hije-rarhi- je
Tako je 1960 poslao sef glavne politicke
uprave. 1962 - pomocnik ministra narodne obrane.
1965 - sef Generalstaba, a 1968 - ministar narodne
obrane
U Centralni komitet PURP izabran je i964 godine,
a posliie poznatiVi baltickih nermra u prosincu 1970
usao jc u novi Politbiro, kome ie poljski narod dao
mandat povjeronja izvodenje zemlje iz krize Bio je
to vrlo uspjesan start Gierekove ekipe, all se posliie
nekoliko godina pokazalo dd e piogram tzv rlinami-cko- g
rasta bio lznad realnih mogucnosti Poljske, sto
ie placeno stagnacijom. a л[т padom zivot nog standai da
90 mirnih dana
Poljski Kidnin su se jionovo obunili I07(i godine
(nemni u Rudomu u 1'isusu) 'hrdi da je Jaiul
ski torn pr ilikom ickao ii.tsicdnKi Polithuo.i -- Poll
ski voiniu tnkad.i ncce piiniti ii polskf ladnikr- -
jedna seljanka i njihovu prisutnost
na podrudju Vadana prijavlila tali-janski- m
faSistima.
Iznenada napadnuti od vedeg
broja crnokoSuljaSa svaki je otpor
bio uzaludan. Dva dana su Pavle i
PaSko zvjerski mudeni, ali okupator
od njih niSta nije saznao, pa dak ni
kako se zovu. Tredeg dana nakon
hapSenja obojica su strijeljana, a
zatim sahranjena na mjesnom
groblju u Skradinu gdje se i danas
nalazi spomen-grobnic- a toj dvojici
palih boraca.
Pavle Pap Silja je ditav svoj kratki
zivot posvetio borbi za prava
radnidke klase. Nakon upisa na
medicinski fakultet u Beogradu
1931. godine istide se revolucio-narno- m
aktivnoSdu medu mladima,
narodito medu studentima, pa u
jesen 1932. postaje dlan SKOJ-a- , a
idude godine i dlan KPJ. Od Suda
za zaStitu drzave osuden je 1934.
na tri godine robije, a nedugo
nakon izlaska iz zatvora na joS 15
godina u odsutnosti. Ved se tada
povladi u najstrozu ilegalnost i radi
u zagrebadkoj partijskoj organi-zaci- ji
kao instruktor CK KPJ i
rukovodi centralnom partijskom
tehnikom. Sudionik je Pete
zemaljske konferencije KPJ i jedan
od predavada na partijskom tedaju
u Makarskoj u Ijeto 1940. godine.
Umro je kao Sto je i zivio, hrabro,
dasno, uzdignuta dela i stisnute
pesnice, s rijedima: "Idite svome
Mussoliniju i recite mu kako umiru
komunisti. 2ivjela sloboda!"
Plotun faSista prekinuo je prkosne
rijedi i ugasio mladi zivot revo-lucionar- a,
nesudenog lijednika,
dovjeka poniklog na plodnoj banat-sk- oj
ravnici, Pavla Papa Silje.
O. JURETA
GOLEMI TERET ODGOVORNOSTI
Isti stav zauzeo je general Jaruzelski i u kolovozu
prosle godine odbiiajuci da upotnjebi armiju kao
aparat prisile za istjerivanje radnika iz gdanjskog
brodogradihsta koje su bill okupirali.
Poslije neuspjeha kabineta premijera Jozefa Pin-kowsko-g.
poljski Sejm je polozaj premijera ponudio
generalu Jaruzelskom Preuzimajuci tu duznost u ve-Ija- ci
ove godine, on e zadrzao funknju ministra na-rodne
obrane, a uz to je, kao premijer, preuzeo nad-zo- r nad sektonma vanjske politike, piavosuda, unu-trasnj- e
l vjerske politike 0 prvom ekspozeu pred
Parlamentom formuhrao je svoj program u deset to-ca- ka
l zatraiio -- tn mjeseca ispunjena radom. bez
strajkova i napetosti, kakt) bi se 'akse provodile sta-bilizacio-ne
mjere
Situacija u zemlji, medutim, nije pogodovala reah-zaci- i
ideje 90 mirnih dana - previse je bilo nasli-jeden- o neriesernh problema i konfliktnih situacija,
sto je dovelo do novih nemira l napetosti
Kao i Kama na celu Partije, lako je i Jaruzelski kao
premijer morao pornietl golemi teret odgovornosti u
naelektriziranom razdoblju, koji objektivno nije do-pust-ao
reahzaciju konstruktivnih akcija U Poljskoj
je trajalo l jos traje revolucionarno stanje, u kojem
se afirmirala nova drustvena snaga, 10-miIijun-ski
sindikat -- Solidarnost 1 u Partiji i u Solidarnosti
vode se frakcionaske borbe izmedu umjeienih icfor-mist- a
l ekstremmh bilo dogmalskih bilo anaiho-liberalm- h - snaga
--Preuzimajuci kormilo partije, Jaruelski se opredi-leh- o
7xi ucvim ivanje autoi iteta vlasti all l za daljnje
sirenie platforme sporazumievan)a Naredni ce dni
jyikaJiti da li ce niegovd kfintepi i i o stv.uaniu koa
licnesih patnotskih i piogiesiwiih diusUt'iuh sna-ga
staviti toku n.i starie iidpetosli i frustiacije. te
stvonti noe uvi!e л obnovu diusKeroL: povieienja
u [Miti,ske i riiiivne sfruktui f M. I
И
H
]____ [
yv — — "w v ——— -- jr-a— yr — -- ry-w -v- -yw [a .__._—.„._.._..- - ..t л. a л. . . . A . . - i" )—A ww—ц' i"yf v v m --w. цг '''У ТЛ. T_3L_ a_] -- - Л f A ' i A.fc .ЛтЛЊ _ if — 1 ,., rl д,л,У ћ fl